ZAGREB, 8. svibnja (Hina) - Komisija članka 11 je 29. travnja,
odbijajući najnoviji izmijenjeni hrvatski dokument o postupku za
povratak izbjeglih Srba, rekla da on ne potvrđuje jasno bezuvjetno
pravo Srba na povratak, postavlja birokratske prepreke povratku i
uvjetuje ga drugim pitanjima kao što su bilateralni sporazumi s
drugim državama.
Ona je zatražila od OESS-a, EU, Vijeća Europe i UN-a da poduzmu
odlučne mjere i napomenula da pojedine zemlje mogu i same izvršiti
pritisak na Hrvatsku.
Na nedavnom sastanku Ministarskog vijeća Europska unija je,
ponajviše zbog izbjeglih Srba, odbila pripustiti Hrvatsku
korištenju PHARE programa i dodatno zaprijetila ukidanjem
trgovinskih povlastica ukoliko se stanje radikalno ne izmijeni.
Nedavno je njemački ministar vanjskih poslova Klus Kinkel u
brzojavu hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu zatražio da
Hrvatska donese obećani plan povratka Srba.
Predstavnici hrvatskih političkih stranaka, koji su razgovarali s
članovima Komisije članka 11, rekli su novinarima nakon susreta
kako su zastupali jedinstveno stajalište da se protive nametanju
sankcija Hrvatskoj.
"SDP je kategorički protiv sankcija i učinit će sve da se sporni
problemi u odnosima Hrvatske s Europom ne rješavaju tvrdom linijom
ni iz Hrvatske prema Europi ni Europe prema Hrvatskoj", rekao je
novinarima predsjednik hrvatskih socijaldemokrata (SDP) Ivica
Račan.
Račan je također rekao da je predložio da idući sastanak s Komisijom
članka 11. ne bude u američkom veleposlanstvu nego u Hrvatskom
državnom saboru.
Predsjednik Hrvatske seljačke stranke (HSS) Zlatko Tomčić je rekao
kako je podržao pravo svakoga na povratak svojem domu i nužnost
provedbe obveza koje je hrvatska vlada prihvatila.
Predsjednik Hrvatske kršćanske demokratske unije (HKDU) Anto
Kovačević je rekao kako se založio za načelo pravednosti kod
povratka izbjeglica te da međunarodna zajednica ne primjenjuje
dvostruke standarde na štetu prognanih Hrvata iz BiH.
Potpredsjednik Hrvatske socijalnoliberalne stranke (HSLS) Goran
Granić je ocijenio da se hrvatska vlada i međunarodna zajednica
optužuju zato što su obje loše obavile posao.
"Sankcije bi mogle pomoći samo onima koji ne žele riješiti ovaj
problem", rekao je on.
Predsjednik Hrvatske narodne stranke (HNS) Radimir Čačić je
ustvrdio da je međunarodna zajednica mogla postići svoje ciljeve i
bez pritisaka na Hrvatsku i da nije trebalo odgoditi donatorsku
konferenciju za obnovu Hrvatske.
Čačić je rekao kako prijetnja sankcijama Hrvatskoj nije samo
prijetnja nego da su sankcije već na djelu.
"Naš bankarski sustav trpi sankcije, naši gospodarski subjekti
trpe sankcije, mi smo u sankcijama i to je neizdrživo stanje za
hrvatsku privredu," rekao je on.
Izrazio je nadu da će hrvatska vlada uskoro donijeti novi dokument u
kojem će zajamčiti načela individualnog, dragovoljnog i
organiziranog povratka Srba.
Potpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS)
Milorad Pupovac pozdravio je najavu novoga sastanka međunarodne
zajednice i hrvatske vlade i mogućega sporazuma oko postupka za
povratak izbjeglih Srba.
"Što se tiče prijetnja sankcijama, kao što nas uči iskustvo iz
drugih zemalja, one nisu dobre ni za koga", rekao je on. "Nisu dobre
za običan svijet, nisu dobre za demokratizaciju u društvu i u tom
smislu mi ne možemo podržati sankcije nego tražimo dijalog."
Predstavnike Hrvatske stranke prava i Hrvatske čiste stranke
prava, žestoke protivnike masovnog povratka izbjeglih Srba,
Komisija nije pozvala na sastanak u američkom veleposlanstvu
tvrdeći da to nije učinila jer ove stranke ne spadaju među glavne u
Hrvatskoj.
(Hina-kraj) sl br
081644 MET may 98
Katalonski zagovornici neovisnosti obnovili suradnju
Španjolski kup: Real u četvrfinalu, Modrić igrao
Najava događaja - svijet - za petak, 17. siječnja
Najava događaja - Hrvatska - za petak, 17. siječnja
Najava događaja - kultura - za petak, 17. siječnja
Najava događaja - fotografije - za petak, 17. siječnja
Najava događaja - sport - za petak, 17. siječnja
Najava - gospodarstvo - za petak, 17. siječnja
Split: Uhićeni student predan pritvorskom nadzorniku
Anušić: Dostigli smo dva posto BDP-a izdvajanja za obranu