FRANC. 6. V. LE MONDE - BOJNIK GOURMELON

FRANCUSKA LE MONDE 6. V. 1998. Bojnik Gourmelon, priljepak francuske vojne špijunaže u Bosni "Herve Gourmelon, visoki francuski časnik o kojemu je 'The Washington Post' pisao da je upropastio SFOR-ovu operaciju na Palama (vidi Le Monde od 25. travnja), zamoljen je od francuskih vlasti 'da se skloni negdje na sigurno' nakon tri godine neprekidnog boravka u Bosni. Tako dugo dok mu se ne odredi novo mjesto u nekoj postrojbi. Kako sada stvari stoje, nije rečeno da je djelovao bez zapovijedi. On je bio 'središnji pijun' tajne operacije čiji je cilj bio predaja Radovana Karadžića, bivšeg zapovjednika bosanskih Srba. Akcija u koju se upustio bojnik Gourmelon bila je zamišljena, a kasnije i stalno vođena u tajnosti, nakon što je general Jean Heinrich, bivši voditelj operacija u francuskoj obavještajnoj službi DGSE (Direction generale de la securite exterieure), zatim i osnivač vojne obavještajne službe (Direction du renseignement militaire), u veljači 1996. godine postao 'drugi čovjek IFOR-a' u Bosni, snaga koje su kasnije, u prosincu 1996., ustupile mjesto SFOR-u. Zamijenio ga je general Marc Waymel u rujnu 1996. godine, a do tada je general Heinrich, koji govori srpsko-hrvatski, imao dovoljno vremena da uvidi o kakvoj je krizi riječ. Njega smatraju jednim od začetnika plana prema kojemu se Radovan Karadžić trebao predati francuskim vojnicima bez prolijevanja krvi, umjesto provođenja 'odlučne' operacije SFOR-a kojom bi se uhitio taj čovjek kojega je štitilo 540 pripadnika njegove milicije na Palama. To područje je pod nadzorom francuske brigade u sastavu NATO-ovih snaga. A kad je riječ o vojnom zapovjedniku bosanskih Srba, generalu Ratku Mladiću, koji često odlazi u područje pod nadzorom američke divizije, cijeli je pristup problemu još delikatniji zato što je on još bolje čuvan od Karadžića. Poslije odlaska generala Heinricha, koji sada zapovijeda armijskim korpusom u Lilleu, Herve Gourmelon je nastavio zadatak 'priljepka' u Bosni koju je do tada obavljao bivši šef obavještajne službe DRM. Održavao je kontakte s bliskim suradnicima Radovana Karadžića i o tome izravno obavještavao generala Heinricha. Njegovi pretpostavljeni, francuski časnici u SFOR-u, bili su po strani (oprezno su se držali po strani), ne želeći se miješati, za razliku od, kako izgleda, generala Philippea Mansuya koji je naslijedio generala Waymela u lipnju 1997, i koji se otišao sa svoje dužnosti u SFOR-u prošloga ljeta. No, bojnik Gourmelon nije postao 'slobodni strijelac'. 'Trenirali' su ga iz Lillea, kako se izrazio jedan francuski časnik koji je znao za djelovanje tog časnika 'pod nadzorom'. U lipnju 1997. godine Amerikanci su u Sarajevu doznali za kontakte koje je Gourmelon održavao s bosanskim Srbima na Palama i počeli su ga slijediti. I on je to znao. Budući da se smatrao 'zaštićenim', nije previše brinuo o tome. Oni koji ga poznaju odbacuju ideju, koju iznosi "The Washington Post", da je svojim sugovornicima pružao informacije, koje nije ni imao, o mogućim SFOR-ovim operacijama. U studenome bojnik Gourmelon uzima dvanaest dana odmora, u namjeri da se kasnije vrati u Bosnu kako bi nastavio zadatak, a sve to zato što vjeruje da i dalje ima 'zeleno svjetlo za djelovanje'. No, vojne vlasti u Parizu zapovijedaju mu da ostane u Francuskoj, zbog 'predstave' koju su upriličili Amerikanci, a oni nimalo ne vole francuskoga usamljenog jahača. Na neki način, Bosna je stalno poprište sukoba savezničkih obavještajnih službi koje rade svaka za sebe. Francuska DRM se u to upustila kao i ostale obavještajne službe. Poslije odlaska generala Mansuya, Francuska na mjesto drugog čovjeka SFOR-a namjerava predložiti generala Brunu Eltea. Bio je vojni ataše u Moskvi, a na čelu DRM-a nalazio se od 1995. do siječnja 1998. godine", piše Jacques Isnard. 070138 MET may 98