BIH-LJILJAN-HODŽIĆ:IZMEĐU...-4-5

BOSNA I HERCEGOVINA LJILJAN 4.-11. 1998. Između hrvatskog čekića i katoličkog nakovnja Uz nadnaslov 'Bespuća povijesne neozbiljnosti', Dževad Hodžić piše o asimiliranju Bošnjaka u Hrvatskoj, potkrjepljujući to primjerima. Prvo spominje vjersku školu, u sklopu Islamskog centra u Gavellinoj 40, kojoj da je odbijena nostrifikacija u hrvatskom Ministarstvu za školstvo i prosvjetu, "iako djeluje u visokokvalitetnim prostornim uvjetima i iako je apsolutna većina nastavnika koji predaju u njoj kvalificirana po svim kriterijima. (...) Da Bošnjaci i muslimani nisu poželjni u Hrvatskoj, potvrđuje se ovih dana i u Rijeci", nastavlja novinar i potkrjepljuje to podatkom da su stanovnici područja gdje bi se trebala graditi džamija i islamski centar u tome gradu, digli uzbunu. "Uslijedile su najave otpora, onemogućavanja gradnje, prijetnje u stilu izjava: 'Vi ćete po danu graditi, mi ćemo po noći rušiti'", navodi novinar. Dalje piše: "Poput beogradske 'Politike' koja je, prije raspada Jugoslavije u projekt promocije velikosrpske ideje prvo krenula kroz 'Pisma čitatelja', i zagrebački 'Vjesnik' u posljednje vrijeme sve se više služi tom taktikom. 'Vjesnik', naime, svako malo objavljuje pisma čitatelja u kojima se iznose napadi na Bošnjake, proturaju neistine i izaziva mržnja prema muslimanima". Izdvaja pritom nekoliko pisama, pa tako citira pismo "stanovitog" Slavka Lapića: 'Muslimani se nisu priklonili nijednoj strani u BiH samo zbog pripadanja islamskoj vjeri, koja im je kao ondašnjim Hrvatima donesena s mačem turskim, vjeri koja mrzi kršćanstvo i suživot. Vjera koja se donosi mačem i ognjem od 'mača' i 'ognja' Božjega će nestati'. (...) Mogli bismo navesti još mnogo primjera 'Vjesnikovih' potvrda 'politike kontinuiteta'. Sve idu u pravcu negiranja Bosne, Bošnjaka, mogućnosti suživota s Bošnjacima", komentira Hodžić i u nastavku piše kako je ista situacija "i u drugim područjima društvenog života. Mnoga bošnjačka djeca u vrtićima 'propjevaju' katoličke crkvene pjesme, vode se u crkve, uključuju se u priredbe kojima se obilježavaju i proslavljaju crkveni praznici, sveci i blagdani. (...) U Hrvatskoj je sve više Bošnjaka koji mijenjaju imena i koji se prevode na kršćanstvo, Katoličku crkvu, Jehovine svjedoke i druge 'rajske perivoje europske uljudbe'", piše Hodžić i na kraju komentira: "Kad su u pitanju Bošnjaci u Hrvatskoj, a u pitanju su, 'na Zapadu ništa novo'. Mnogi su se pitali što će biti s Bošnjacima, njihovim položajem, nacionalnim i drugim manjinskim pravima u Hrvatskoj, nakon njihova izbacivanja iz hrvatskog Ustava. Proteklo 'postustavno' vrijeme u Hrvatskoj pokazalo je da nije bilo razloga za takvo postavljanje pitanja. Nikakve promjene nisu uslijedile: asimiliranje Bošnjaka se nastavlja. Potvrđuje se, dakle, Tuđmanova politika kontinuiteta". 070127 MET may 98