KOMEMORACIJA MINISTRU OBRANE GOJKU ŠUŠKU

ZAGREB, 6. svibnja (Hina) - "Sa smrću Gojka Šuška odlazi iz naših redova jedan izniman i veliki hrvatski čovjek, ali ostaje s nama svojim ljudskim likom, svojim velebnim prilogom današnjoj hrvatskoj slobodi, budućnosti hrvatskog naroda. Hvala ti dragi Gojko, za sve što si propatio i dao za uskrsnuće napaćene hrvatske domovine, kao samostalne i nezavisne, suverene i međunarodno priznate Republike Hratske", kazao je na komemoraciji ministru obrane Gojku Šušku predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. #L# Počast preminulom ministru obrane Gojku Šušku i sućut njegovoj obitelji, na komemorativnom skupu održanom u dvorani "Vatroslav Lisinski", odali su najviši državni dužnosnici, članovi hrvatske Vlade, Hrvatskog državnog sabora, pripadnici Hrvatske vojske, predstavnici hrvatskog naroda iz BiH, njegovi prijatelji i suradnici iz rodne Hercegovine. Počast i štovanje Gojku Šušku odali su predstavnici hrvatskog iseljeništva, stranačke kolege iz HDZ-a, predstavnici hrvatskih političkih stranaka i udruga, znanstvenih, kulturnih i javnih institucija, crkveni velikodostojnici, predstavnici diplomatskog zbora, te brojni suradnici, prijatelji i štovatelji Gojka Šuška. "Okupili smo se na ožalošćenom skupu da odamo posljednju počast Gojku Šušku, jednom od najzaslužnijih ljudi današnjeg povijesnog razdoblja borbe za uspostavu hrvatske slobode i državne samostalnosti", kazao je predsjednik Tuđman, odajući počast Gojku Šušku u ime hrvatskog državnog političkog vodstva i čitavog hrvatskog naroda iz domovine i iseljeništva, te posebno u ime svih pripadnika hrvatske oružane sile Gojko Šušak bio je jedan od najistaknutijih ljudi današnjeg hrvatskog državnog političkog vodstva. Štoviše bio je među prvim, najdosljednijim i najodgovornijim mojim osobnim suradnicima, od prvih dana političke državne djelatnosti - za ostvarenje sadašnje hrvatske slobode pa do svoga zadnjeg daha ovih dana, istaknuo je predsjednik Tuđman. U hrvatskom vodstvu Gojko Šušak dao je nedvojbeno posebne, posve osobne značajke onom stožernom jezgru koje je imalo i smjelosti i mudrosti da povede hrvatski narod u svetu, ali za većinu pogibeljno neizvjesnu borbu. Osobno svjedočim, kazao je dr. Tuđman, da "Gojko Šušak ima posebne zasluge za hrvatski narod u cjelini i za izvojevanu državnu samostalnost, u ostvarenju povijesnog cilja - uspostave, obrane i međunarodnog priznanja današnje samostalne i nezavisne, suverene i demokratske hrvatske države". To je, rekao je dr. Tuđman, postignuto vlastitim snagama uz Božju pomoć, nasuprot nesklonim unutarnjim i međunarodnim okolnostima. Posebni nas razlozi upućuju na obvezu da Gojku Šušku odamo počast i priznanje u ime cjeline hrvatskog naroda i domovinske i iseljene Hrvatske. Gojko Šušak je zdušno, bez dvoumljenja u cijelosti prihvatio program jedinstva i pomirbe podvojene i raseljene Hrvatske, shvativši da bez postizanja nacionalne sloge većine naroda ne bismo mogli doći do hrvatske slobode i državne samostalnosti. Usuđujem se ustvrditi da je Gojko Šušak dušom i srcem prihvatio i provodio tu ideju takvom odlučnošću i dosljednošću s kakvom smo jedino i mogli ostvariti nacionalni državni cilj, naglasio je hrvatski predsjednik. Kao državni poglavar i vrhovni zapovjednik hrvatske oružane sile, predsjednik Tuđamn izrazio je zahvalnost i odao počast Gojku Šušku kao jednom od najzaslužnijih ljudi za stvaranje Hrvatske vojske, za uspješno vođenje i pobjedonosni završetak Domovinskog rata, posebno za učinkovitu suradnju hrvatskih domovinskih snaga s onima u Bosni i Hercegovini. Kao ministar obrane Gojko Šušak osobno je zaslužan za razvitak hrvatskih oružanih snaga - kopnenih, pomorskih i zračnih - u suvremenu vojsku koja je nakon svojih "bljeskovito olujnih" ratnih pobjeda postala čimbenik i od međunarodne važnosti. Dr. Tuđman je podsjetio da je Gojko Šušak kao hrvatski ministar obrane vodio razgovore o uspješnoj suradnji Hrvatske vojske i sa Sjedinjenim Državama u Pentagonu i sa NATO-om u Bruxellesu i s mnogim drugim zemljama. "U životnom putu Gojka Šuška zrcali se sva tragika, ali i bitne značajke osobnih sudbina mnogih hrvatskih ljudi iz najnovijeg razdoblja golgotske povijesti hrvatskoga naroda", kazao je dr. Tuđman podsjećajući da je Gojko Šušak rođen u stravičnim danima kraja II. svjetskoga rata u Širokom Brijegu, odrastao u duhovnoj klimi snebivanja, zdvajanja i prije svega duhovnog otpora razularenom jugokomunističkom osvetništvu radi zatiranja hercegovačkog hrvatstva. Govoreći o strahotnom učinku i tragediji obitelji Šušak, proizišle iz posljedica II. svjetskog rata u kojima je Gojko izgubio oca i brata, predsjednik Tuđman je naglasio da su te posljedice trajno utjecale na njegovo duhovno i političko oblikovanje. Taj strahotni učinak nedvojbeno je do krajnosti produbljen užasnim zbivanjima u Širokom Brijegu i u čitavoj Hercegovini, kazao je dr. Tuđman, ističući da su sjećanja na zgarišta hercegovačkih mjesta, na tisuće ucviljenih obitelji, na uništeni širokobriješki samostan i ubojstva fratara, utjecala na sazrijevanje Gojkove spoznaje o objektivnim, ali i subjektivnim činjenicama takve sudbine njegova kraja i njegova naroda. Samo u širokobriješkoj župi poginulo je i nestalo 786 osoba, a više desetaka ljudi ubijeno je nakon rata bez suda, rekao je predsjednik Tuđman. Govoreći o životnom putu Gojka Šuška predsjednik Tuđman podsjetio je i na Šuškovu odluku o napuštanju studija u Rijeci i bijegu u Austriju odakle odlazi u Kanadu da bi izbjegao neprestana udbaška šikaniranja i poziv u jugoslavensku vojsku. Uz nastavak studija u Kanadi, Gojko Šušak nastavio je sa sustavnim osobnim obrazovanjem i političko-kulturnim radom i kao malo koji hrvatski političar naoružao se temeljitim proučavanjem povijesno-političke, religijske i filozofske literature, kazao je dr. Tuđman. Shvativši da sva povijesna zla, pogubna za hrvatstvo, ne proizlaze jedino od vanjskih ili neprijateljskih čimbenika, već i od unutrašnje hrvatske nesloge, pojedinih političkih ljudi ili cijelih krajeva, Gojko Šušak svesrdno se zauzimao za pomirenje politički razjedinjenog hrvatstva. S tim u svezi dr. Tuđman naveo je niz aktivnosti Gojka Šuška u povezivanju Hrvata u Kanadi te njegovu zaslugu u objedinjavanju hrvatskih kulturnih, sportskih i gospodarskih društava i saveza, uz ostalo na utemeljenju Zaklade hrvatskih studija (1985. godine), Hrvatsko-kanadske kulturne federacije. U svojoj svekolikoj djelatnosti Gojko Šušak pripada onima što su se zauzimali za političko objedinjavanje razjedinjenog i raslojenog hrvatskog iseljeništva te za njegovo povezivanje s nacionalno-demokratskim kretanjima u domovini, naglasio je dr. Tuđman. Predsjednik Tuđman je naveo kako je već pri prvom susretu s njegovim programskim pozivom na slogu domovinske i iseljene Hrvatske 1987. Šušak postao zagovornik i pobornik onog nacionalno-demokratskog pokreta i programa pomirbe hrvatstva kojim će se Hrvatska demokratska zajednica pojaviti 1989./90. Bio je uvjeren da je to jedini put i način za ostvarenje hrvatskih državotvornih ciljeva i ideala, kazao je dr. Tuđman, podsjećajući da je Šušak bio u prvoj skupini hrvatskih ljudi koji su se usudili doći na prvi sabor Hrvatske demokratske zajednice, 24. veljače 1990. u Zagrebu. Tada je bio izabran za člana Središnjeg odbora, a na drugom saboru 1993. za potpredsjednika HDZ-a stekavši ugled najistaknutijeg stranačkog prvaka, što se očitovalo i na trećem i nedavnom 4. općem saboru HDZ-a kada je ponovno biran za potpredsjednika s najvećim povjerenjem birača, naveo je dr. Tuđman. Podsjetio je i na njegov veliki doprinos u radu hrvatske Vlade, od samih početaka kada je u lipnju 1990. postao ministar za iseljeništvo, zatim zamjenik ministra obrane, a 18. rujna 1991., kad su se vodile presudne ratne borbe za održanje hrvatske države, imenovan je ministrom obrane. Tu je dužnost obavljao u svim hrvatskim vladama kao čovjek moga osobnog povjerenja u ustrojavanju Hrvatske vojske i vođenju obrambenog - Domovinskog rata, rekao je dr. Tuđman ističući kako je Šušak očitovao zamjetno umijeće u krajnje nepovoljnim okolnostima embarga protiv Hrvatske i nedostatka vlastitih iskustava i kadrova. Njegov je velik doprinos bio ne samo u organizaciji, opremanju ratnom opremom Hrvatske vojske, nego i u njezinom pripremanju za pobjedonosno okončanje Domovinskog rata, a također i u međunarodnim razgovorima. "Dragi naš Gojko, u sklopu svih tvojih neprolaznih zasluga za ostvarenje hrvatskih ideala, uvjeren sam da će povijest posebno zabilježiti i visoko ocijeniti tvoju ulogu kako u svestranom sudjelovanju iseljeništva uspostavi, obrani i izgradnji slobodne Hrvatske tako i ostvarenju zajedništva tvoje zavičajne Hercegovine u obrani opstojnosti hrvatstva u Bosni i Hercegovini i hrvatske državne samostalnosti", kazao je predsjednik Tuđman te istaknuo: "Raseljenom i rastrojenom iseljeništvu vratili smo domovinu, hrvatstvu Bosne i Hercegovine osigurali opstojnost i siguran oslonac na samostalnu hrvatsku državu. Prigušenom i znatnim djelom obezglavljenom hrvatstvu i u domovini i u svijetu vratili smo vjeru i samosvjest bez kojih nam ne bi bilo opstanka". Kao najveću povijesnu veličinu i vrijednost ostvarenih hrvatskih ideala, čemu je Gojko Šušak kao jedan od najvećih dao najveći osobni prilog, dr. Tuđman je označio postizanje hrvatske slobode i državne suverenosti s deseterostruko manje žrtava od onih što ih je hrvatski narod pretrpio u II. svjetskom ratu. Na tadašnjim golemim žrtvama, palim ne samo u borbi s protivnicima hrvatstva nego i u međusobnom razračunavanju, zasnivala se politika poraza i zatiranja hrvatske državne ideje s katastrofalnim demokratskim, demografskim i političkim posljedicama te s teškim moralnim bremenom podjednako i zbog Jasenovca, i zbog Bleiburga i zbog svih hrvatskih križnih putova. U Domovinskom ratu, naglasio je dr. Tuđman, Hrvati se po prvi put nisu borili za tuđe interese, niti jedni protiv drugih. Predsjednik Tuđman pritom je podsjetio da su žrtve bosanskohercegovačkih Hrvata i u II. svjetskom ratu i u Domovinskom ratu bile znatno veće od žrtava u drugim hrvatskim krajevima. Iznio je podatke da od sveukupno stradalih u Domovinskom ratu 62 posto otpada na Hrvatsku, a 38 posto na BiH što, dodao je, ukazuje da su hercegovačko-bosanski Hrvati u Domovinskom ratu pretrpjeli srazmjerno znatno veće žrtve od ostalih hrvatskih krajeva. Broj žrtava poginulih i ranjenih iznosi 1,4 posto od ukupnog hrvatskog stanovništva u Republici Hrvatskoj, a 4 posto u Bosni i Hercegovini od hrvatskog stanovništva u BiH. Navodeći da su ukupne žrtve u II. svjetskom ratu iznosile 5,9 posto od ukupnog hrvatskog pučanstva, a ukupno žrtve u Domovinskom ratu 1,8 posto, dr. Tuđman je kazao da ti usporedni podaci rječito govore sami za sebe. Naglasio je da su hercegovački i bosanski Hrvati, nošeni svojom povijesnom sudbom, sudjelovali zajedno s hrvatskim dobrovoljcima iz svih drugih krajeva na svim ratištima Domovinskog rata - od Vukovara do Dubrovnika, od Zadra i Maslenice do Gospića, od Okučana do Kupresa i drugih mjesta zapadne Bosne da bi se mogao pobjedonosno završiti rat oslobađanjem Knina i deblokadom Bihaća zajedno s Armijom BiH. Iznimnim je ratnim događajem označio i 7. svibnja 1991. kad je hrvatski hercegovački puk živim tijelima u Pologu, nedaleko Mostara, prepriječio prolaz tenkovskim kolonama jugoslavenske armije koji su imali zadaću da vrate jugokomunističku i velikosrpsku vlast kako u zapadnoj Hercegovini tako i u čitavoj Dalmaciji. "Taj junački požrtvovani čin bio je jamačno posljedica sveukupnog povijesnog iskustva i neslomljive nacionalne svijesti, ali i političke djelatnosti osobno Gojka Šuška i njegovih suradnika", istaknuo je predsjednik Tuđman. Ističući da se u ličnosti Gojka Šuška očitovalo nepokolebljivo jedinstvo hrvatskog nacionalnog bića, dr. Tuđman je kazao da je zajedničkim naporima očuvano ne samo hrvatstvo u Bosni i Hercegovini, već i zaštićeni strateški interesi hrvatske države. "Zbog toga je Gojko Šušak bio za dosljednu provedbu washingtonskih i daytonskih sporazuma suprostavljajući se svima onima u zemlji i u svijetu što nametanjem nekih nebuloznih, nerazumnih rješenja o bosanskoj naciji ili nekakvih isključivih, radikalnih zahtjeva zapravo produbljuju bosansku krizu i dovode u pitanje potpisane mirovne sporazume i rezultate", naglasio je hrvatski Predsjednik. "Dragi naš Gojko ostavljaš nas u zrelim godinama, ali kao što mi reče neki dan - sa zadovoljstvom čovjeka koji je ne samo da je doživio nego i sam bitno pridonio ostvarenju najvećih, svetih nacionalnih ideala. Onih ideala za koje su živjeli i umirali naši preci i očevi, ali su za mnoge ostali samo nedostižan san - sve do naših dana i postignutih ostvarenja na iznenađenje i čudo nesklonog nam svijeta", kazao je dr. Tuđman, ustvrdivši da je Gojko Šušak sazrio u osebujnu ličnost koja je najistaknutije osobine, svojstva i značajke svoga hercegovačkog zavičaja, ali i svoga hrvatskog naroda razvila do najviših i najdjelotvornijih razina. "Bio je čovjek iznimnih ljudskih kvaliteta i upravljačkih sposobnosti", rekao je dr. Tuđman, naglašavajući da je Gojko Šušak u svim okolnostima, pogotovo teškim i pogibeljnim, djelovao snagom duha i značaja, svjedočio činom vjerodostojnog djela. Ne može biti nikakve dvojbe da je Gojko Šušak dao najveći osobni doprinos stvaranju Hrvatske vojske koja je postala, istaknuo je presjednik Tuđman, gotovo sveta institucija hrvatskog naroda, simbol njegova jedinstva, junaštva i odlučnosti da osigura svoju budućnost u slobodnoj i suverenoj državi. Dr. Tuđman je kazao da je Gojko Šušak bio nepokolebljiv i neustrašiv, smion, ali razborit i promišljen vitez hrvatski, vjeran prijatelj i pouzdan čovjek, suradnik na koga se čovjek uvijek mogao osloniti, koji je ljudima ulijevao povjerenje i samopouzdanje. "Neka je vječna hvala i slava velikom sinu hrvatskoga naroda Gojku Šušku", kazao je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman na komemoraciji ministru obrane Gojku Šušku. Komemoracija ministru Gojku Šušku počela je intoniranjem hrvatske himne "Lijepa naša domovino" i odavanjem počasti minutom šutnje. Orkestar Hrvatske vojske i mješoviti zbor HRT-a izveli su "Requiem" Igora Kuljerića, Bachove "Air" i Simfoniju iz kantate 156, a posebno dirljiva bila je izvedba pjesme "Hercegovina u mom srcu", s kojom se od hercegovačkog sina oprostio i autor Ranko Boban. Komemorativni skup ministru obrane Gojku Šušku završen je izvedbom pjesme "Bože čuvaj Hrvatsku". (Hina) sšh/dm/bn mi 061623 MET may 98