ZAGREB, 23. travnja (Hina) - Židovi diljem svijeta danas se sjećaju šest milijuna nevinih židovskih žrtava stradalih u holokaustu. Po odluci izraelskoga parlamenta - Knesseta, Dan sjećanja na žrtve holokausta - Jom Hašoa - obilježava
se 27. dana mjeseca nisana po židovskom kalendaru paljanjem svijeća i polaganjem vijenaca na groblja i spomen-obilježja stradalih Židova tijekom Drugoga svjetskog rata. U skladu s tom tradicijom, danas je i na zagrebačkom groblju Mirogoju kod spomenika Mojsiju održana komemoracija tijekom koje se u znak poštovanja i sjećanja na žrtve holokausta položeni vijenci Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj te predstavnika hrvatske države. Ispred Vjerskog odbora zagrebačke Židovske općine molitvu za šest milijuna Židova stradalih u holokaust održao je Nikola Jovanović.
ZAGREB, 23. travnja (Hina) - Židovi diljem svijeta danas se sjećaju
šest milijuna nevinih židovskih žrtava stradalih u holokaustu. Po
odluci izraelskoga parlamenta - Knesseta, Dan sjećanja na žrtve
holokausta - Jom Hašoa - obilježava se 27. dana mjeseca nisana po
židovskom kalendaru paljanjem svijeća i polaganjem vijenaca na
groblja i spomen-obilježja stradalih Židova tijekom Drugoga
svjetskog rata. U skladu s tom tradicijom, danas je i na zagrebačkom
groblju Mirogoju kod spomenika Mojsiju održana komemoracija
tijekom koje se u znak poštovanja i sjećanja na žrtve holokausta
položeni vijenci Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj te
predstavnika hrvatske države. Ispred Vjerskog odbora zagrebačke
Židovske općine molitvu za šest milijuna Židova stradalih u
holokaust održao je Nikola Jovanović. #L#
U ime Predsjednika Republike i hrvatske Vlade vijenac je položio
predsjednikov izaslanik dr. Ivica Kostović, potpredsjednik
hrvatske Vlade i ministar znanosti i tehnologije. U svojstvu
izaslanice predsjednika Sabora Republike Hrvatske vijenac je
položila Jadranka Kosor, potpredsjednica Zastupničkoga doma
hrvatskoga Sabora. Komemoraciji su, uz članove židovske zajednice
bili nazočni i predstavnici drugih vjerskih zajednica u Republici
Hrvatskoj te predstavnici diplomatskoga zbora akreditiranoga u
Hrvatskoj.
Tijekom komemoracije pročitana su imena članova zagrebačke
Židovske općine stradalih u holokaustu. Predsjednik Židovske
općine Zagreb i Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj dr.
Ognjen Kraus podsjetio je na projekt izraelskoga Memorijalnog
muzeja holokausta - Yad Vashema u skladu s kojim treba njegovati
sjećanje da je svaka osoba stradala u holokaustu imala svoje ime
koje se ne smije zaboraviti.
Danas, nakon više od pola stoljeća od završetka Drugoga svjetskog
rata, tek se neke europske države suočavaju sa zločinom holkausta,
rekao je dr. Kraus, istaknuvši je da je za Židove posebno važno što
je to ove godine učinio Vatikan.
Svake se godine za Jom Hašoa govori i o nekoj od tema važnih za
židovski narod. Kako se ove godine obilježava 50 godina od
utemljenja države Izrael, ovogodišanja je tema posvećana prinosu
preživjelih Židova u stvaranju njihove države.
Židovska dijaspora diljem svijeta crpi duhovnu snagu iz činjenice
postojanja nacionalne države židovskoga naroda, kazao je Kraus.
Predsjednik Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj ovom je
prigodom upozorio na neke negativne pojave i antisemitske napade
kojima su, ustvrdio je, u posljednje vrijeme izloženi istaknuti
članovi Zajednice, a i cijela židovska zajednica u Hrvatskoj.
Ocijenio je da su potpuno apsurdne etikete jugonostalgičarstva
koje se "lijepe" židovskoj zajednici i nekim njezinim istaknutim
članovima te podsjetio na jasan stav i odnos židovske zajednice
tijekom rata u Hrvatskoj. Kraus se pita zašto do takvih napada
dolazi baš sada i zašto se i dio tiska uključio u antisemitsku
propagandu, koja, kako je rekao, podsjeća na antisemitske tekstove
iz doba pred Drugi svjetski rat.
Židovi žele, istaknuo je dr. Kraus, da Jasenovac ostane spomen
mjesto posvećeno žrtvama Nezavisne države Hrvatske (NDH) i nadaju
se da će Ministarstvo kulture ispuniti obećanje i jasenovačkom
spomen području vratiti nekadašnji izgled. Jer, upozorio je
predsjednik Židovske općine Zagreb, u ime opće pomirbe mogli bi se
zajedno naći posmrtni ostaci žrtava i njihovih krvnika, što je
ideja potpuno neprihvatljiva za židovsku zajednicu.
Narod, poput židovskoga, dobro razumije potrebu za oplakivanjem
žrtava i zato članovi židovske zajednice u Hrvatskoj misle da se za
sve ostale žrtve Drugoga svjetskoga rata može urediti neko drugo
memorijalno područje.
(Hina) ip ds
232103 MET apr 98