AUSTRIJA 5. V. DIE PRESSE: ARGENTINA ČISTI PERONOVO IME

AUSTRIJA DIE PRESSE 5. V. 1998. Peron - zaštitnik ratnih zločinaca? Argentinski predsjednik Menem želi sprati s Perona ljagu pružanja utočišta nacističkim zločincima, naglašava Werner Kroll. "Nakon završetka Drugoga svjetskog rata Argentinu uporno prati glas zemlje koja je ratnim zločincima iz Europe služila kao sigurno utočište. U razdoblju nakon 1945. te sjene prošlosti neprekidno su izazivale polemike, pometnju te unutarnjopolitičke i vanjskopolitičke komplikacije. I to samo zato što je u tom kontekstu sumnjiv postao upravo onaj političar koji je više od ijednog drugog obilježio lice Argentine: riječ je o generalu Juanu Domingu Peronu. Problem je desetljećima aktualiziran tek kratkoročno da bi potom obično bio brzo omalovažavan. Argentina se nikada nije njime ozbiljno pozabavila. G. 1960. spektakularna otmica Adolfa Eichmanna, koji je potom smaknut u Izraelu kao suorganizator genocida nad europskim Židovima, prvi je put nedvosmisleno dokumentirala da su se nacistički zločinci tajno nastanjivali u Argentini. Tek dobrih deset godina nakon Eichmanna otkriveno je i izručeno još nekoliko traženih ubojica, među posljednjima Erich Priebke. Devedesetih je godina pod međunarodnim pritiskom pokrenuta sustavna akcija utvrđivanja činjenica. Istrage su pokazale da se u Argentinu sklonilo 40 bivših nacističkih dužnosnika, ne samo Nijemaca već i građana drugih europskih država. Većina njih u međuvremenu je izručena ili je preminula. Danas je u prvom redu relevantno pitanje je li Peron te ljude pustio u zemlju, znajući o kome je riječ ili su oni sami tijekom izbjegličkih vrtloga uspjeli doći u Argentinu i tamo potonuti u anonimnost. Dokumenti koje je objavila Menemova vlada potvrđuju samo već poznate stvari: da su u vladama Peronovih prethodnika tridesetih i četrdesetih godina postojale snažne pronacističke tendencije; no, tvrdi se da se to odnosi i na Perona i na njegove bliske vojne suradnike. Ipak, činjenica je također da je sam Peron održavao dobre odnose sa židovskom zajednicom u Argentini i s Izraelom, iako su se u njegovoj vladi uspješno širili nacistički elementi. Doduše, takvo je Peronovo stajalište u više navrata proglašavano 'smokvinim listom' koji je prikrivao njegove istinske ideje. Uhićenje bivšega hrvatskog zapovjednika sabirnog logora Dinka Šakića ponovno aktualizira problem ratnih zločinaca. Već nakon slučaja Priebke, prije tri godine, Menemova vlada vodila je jasnu politiku čiji je cilj bilo razjašnjavanje nacionalističkih makinacija i zaštita ugleda Argentine. Tom je prilikom sazvano i međunarodno stručno povjerenstvo. U međuvremenu je Menemova vlada otišla i korak dalje, uspostavivši posebno tajništvo koje bi trebalo otkriti preostale nacističke zločince, nastanjene u Argentini. Pitanje je hoće li ta istraga donijeti nove veće rezultate. No, otkriveni su bar slučajevi Priebke i Šakić. U svakom slučaju, time je dodatno zamršeno pitanje Peronova odnosa prema nacionalsocijalističkim ratnim zločincima, a time i suočavanje Argentine s prošlošću. Naime, Šakić je prostodušno izjavio da on i ostali sljedbenici ustaškoga pokreta duguju Peronu zahvalnost za pomoć koju im je pružila njegova vlada. Menem i njegova stranka, koja se i dalje poziva na Perona, vjerojatno nisu s radošću primili tu pohvalu", zaključuje Werner Kroll. 060042 MET may 98