ZAGREB, 24. travnja (Hina) - Mala obiteljska seoska gospodarstava i mali obrtnici upućeni su zbog nevevoljkosti poslovnih banka da ih financiraju, većinom na štedno-kreditne zadruge. Hrvatski je zadružni savez prije godinu dana
osnovao Središnju štedno-kreditnu zadrugu za agrar - Štednokred Zagreb, koja sada raspolaže s tri milijuna kuna i pomaže petstotinjak svojih zadrugara u raznim projektima poticanja proizvodnja na selu. To je rečeno danas na savjetovanju o štedno-kreditnim zadrugama u agraru, priređenu na 38. međunarodnom sajmu poljoprivrede na Zagrebačkome velesajmu, kojemu je bio na nazočan i ministar poljoprivrede i šumarstva mr. Zlatko Dominiković.
ZAGREB, 24. travnja (Hina) - Mala obiteljska seoska gospodarstava i
mali obrtnici upućeni su zbog nevevoljkosti poslovnih banka da ih
financiraju, većinom na štedno-kreditne zadruge. Hrvatski je
zadružni savez prije godinu dana osnovao Središnju štedno-kreditnu
zadrugu za agrar - Štednokred Zagreb, koja sada raspolaže s tri
milijuna kuna i pomaže petstotinjak svojih zadrugara u raznim
projektima poticanja proizvodnja na selu. To je rečeno danas na
savjetovanju o štedno-kreditnim zadrugama u agraru, priređenu na
38. međunarodnom sajmu poljoprivrede na Zagrebačkome velesajmu,
kojemu je bio na nazočan i ministar poljoprivrede i šumarstva mr.
Zlatko Dominiković.#L#
Štedno-kreditna zadruga potrebna je obiteljskim seoskim
gospodarstvima, jer ona nemaju obrtnih sredstava za proizvodnju,
što je osobito došlo do izražaja sada kad su obnovljene ratom
porušene kuće i kupljen velik broj traktora, istaknuo je Mato
Majstorović, direktor Štednokreda. Osnovni je cilj tih zadruga
osigurati poljoprivrednicima novac za stalnu proizvodnju.
Štedno-kreditne zadruge za poljoprivrednike, po riječima
direktora Hrvatskoga zadružnog saveza Željka Matage, osnovale bi
se pri sadašnjim zadrugama, a poticale bi zadrugare na štednju. U
Hrvatskoj ima 300 zadruga s kooperantima i oko 4000 zaposlenih u
njima.
Predočen je model, po kojemu bi svaki zadrugar na svoj štedni račun
doznačivao najmanje 200 kuna na mjesec tijekom godine dana i na to
dobivao godišnje kamate od 18 posto. Majstorović je istaknuo da bi
se tako moglo prikupiti barem milijun maraka na godinu, što bi
poljoprivrednicima osiguralo novac za proizvodnju.
Ministar Dominiković je, rekavši kako je Zakon o štedno-kreditnim
zadrugama otvorio put poljoprivrednicima da lakše dođu do novca,
upozorio da je sada teško pronaći toliko novca da ljude privuče u
štedno-kreditne zadruge. Veliku bi ulogu u tome imala i poticajna
proračunska sredstva, koje će Ministarstvo poljoprivrede i
šumarstva, najavio je, iduće godine pokušati usmjeriti u razvoj
zadrugarstva.
Govorilo se o poticajnim programima za razvoj obrtništva i
poduzetništva te o pozitivnim iskustvima obrtnika u štedno-
kreditnim zadrugama.
(Hina) bma db
241654 MET apr 98