ZAGREB, 4. svibnja (Hina) - Kardinal Alojzije Stepinac sustavno je spašavao hrvatske Židove tijekom Drugoga svjetskog rata, a i posredovao je u spašavanju znatnoga broja Židova, naročito onih iz mješovitih brakova. O takvu njegovu
djelovanju postoje čvrsti dokazi i zato bi Memorijalni muzej holokausta Yad Vashem iz Jeruzalema trebao dodijeliti kardinalu Stepincu naslov "Pravednik među narodima". To je večeras ustvrdila prof. Ljubica Štefan u predavanju posvećenu Stepinčevoj ulozi u spašavanju hrvatskih Židova u Drugom svjetskom ratu, što ga je održala u Hrvatsko- izraelskom društvu (HID) u Zagrebu.
ZAGREB, 4. svibnja (Hina) - Kardinal Alojzije Stepinac sustavno je
spašavao hrvatske Židove tijekom Drugoga svjetskog rata, a i
posredovao je u spašavanju znatnoga broja Židova, naročito onih iz
mješovitih brakova. O takvu njegovu djelovanju postoje čvrsti
dokazi i zato bi Memorijalni muzej holokausta Yad Vashem iz
Jeruzalema trebao dodijeliti kardinalu Stepincu naslov "Pravednik
među narodima". To je večeras ustvrdila prof. Ljubica Štefan u
predavanju posvećenu Stepinčevoj ulozi u spašavanju hrvatskih
Židova u Drugom svjetskom ratu, što ga je održala u Hrvatsko-
izraelskom društvu (HID) u Zagrebu. #L#
Članica HID-a Ljubica Štefan podsjetila je da su u travnju 1994.
dvojica Židova iz Izraela, a podrijetlom iz Hrvatske - Amiel
Shomrony, u vrijeme Drugoga svjetskog rata osobni tajnik
zagrebačkoga nadrabina Miroslava Shaloma Freibergera, i dr. Igor
Primorac, profesor na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu, uputili
prijedlog Yad Vashemu da se kardinal Stepinac proglasi
"Pravednikom među narodima". Tom su se prijedlogu, rekla je gospođa
Štefan, 1995. pridružile i ugledne hrvatske ustanove i istaknuti
pojednici, među kojima i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,
Hrvatski državni arhiv i Hrvatsko žrtvoslovno društvo.
Poznato je da je kardinal Stepinac spasio sve žitelje Doma
umirovljenika Lavoslava Švarca u Zagrebu, ali je baš ta činjenica,
istaknula je Ljubica Štefan, za protivnike Stepinčeva priznanja za
Pravednika, glavni dokaz da kardinal nije mogao spasiti sve te
ljude bez suradnje s vlastima tadašnje Nezavisne države Hrvatske. O
apsurdnosti takvih stajališta, drži gospođa Štefan, nije upoće
potrebno raspravljati.
Tijekom predavanja Ljubica Štefan govorila je o ulozi kardinala
Stepinca u spašavanju židovske djece i čitavih židovskih obitelji
i, s tim u vezi, spomenula i neke dokumente koji potvrđuju ulogu
tadašnjega zagrebačkog nadbiskupa.
Ne samo da kardinal Stepinac nije nikada nogom stupio u logor
Jasenovac, istaknula je Ljubica Štefan, već u jednom pismu Anti
Paveliću kardinal piše da je Jasenovac ljaga za cijelu NDH. Uz to,
podsjetila je da je Stepinac u propovijedi osudio rušenje
židovskoga hrama u Praškoj ulici u Zagrebu, rekavši da će one koji
ruše mjesto u kojemu se ljudi mole Bogu stići zaslužena kazna. Među
ostalim, spomenula je da je kardinal spasio i knjižnicu nadrabina
Freibergera i nakon završetka rata predao je zagrebačkoj Židovskoj
općini.
Podsjetivši na skoru proslavu 100. obljetnice rođenja Alojzija
Stepinca, Ljubica Štefan završila je predavanje citirajući
kardinalove riječi sa suđenja: "Nisam bio persona gratta ni
Nijemcima niti ustašama, ali hrvatski narod nećete uvjeriti da je
njihov nadbiskup bio ratni zločinac".
(Hina) ip mi
042347 MET may 98