US WASH. TIMES 4. V. RUSIJA NATO

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 4. V. 1998. Rusija povećava uloge protiv NATO-a "Dok Poljska, Mađarska i Republika Češka slave prošlotjednu senatsku ratifikaciju proširenja NATO-a, u srednjoj se Europi pojavljuje nova crta etničke napetosti", piše Martin Sieff. "Od baltičkih zemalja do Balkana, Rusija i njezine saveznice suočavaju se s novim i budućih članicama NATO-a u nizu malenih ali ružnih kriza. Ističu se problemi u Litvi, Poljskoj te većinski albanskoj pokrajini Kosovo u Srbiji. 'Ruska vlada slijedi opći pristup traženja područja gdje se može suprotstaviti onome što smatra interesima Sjedinjenih Država te gdje može naći druge zemlje koje dijele njezine brige', izjavio je Helmut Sonnenfeldt iz Brookings Institutiona, bivši glavni analitičar ministarstva vanjskih poslova za Sovjetski Savez i istočnu Europu. Ruska vlada i parlament reagirali su bijesno u ožujku kad se zapovjednik litvanske vojske pojavio na skupu bivših Waffen SS članova koji su se borili na strani nacističke Njemačke protiv Rusije u Drugom svjetskom ratu. 'Vođen idejama ekstremnog nacionalizma i rusofobije, taj (litvanski) poredak došao je do točke opravdavanja fašizma i onih koji su počinili ratne zločine i zločine protiv čovječnosti', objavila je Duma, glavni dom ruskog parlamenta. Ruski su se političari uhvatili etničkih prava 45.000 pripadnika ruske manjine u Litvi, koja je gotovo pola stoljeća bila prisilno uključena u Sovjetski Savez, otežavajući vladi predsjednika Jeljcina da se suzdrži od svakog sukobljavanja. Moskovski gradonačelnik Juri Lužkov, koji se smatra prvim kandidatom da naslijedi ili izazove g. Jeljcina u predsjedničkim izborima 2000., nedavno se pridružio zboru snažne ruske kritike protiv Litve. No razmirica ima globalne implikacije. Litva je do 1990. bila dio Sovjetskog Saveza te opkoračuje povijesnu napadačku rutu prema Sankt Peterburgu, koju su slijedili Napoleon i Hitler. S obzirom na takvu povijest, ruske političare brine mogućnost da Litva bude uključena u drugi krug proširenja NATO-a, do kojeg bi moglo doći već sljedeće godine. Poljska, u međuvremenu, prolazi kroz sve snažnije napetosti s bivšom sovjetskom republikom Bjelorusijom sa svoje istočne strane. Bjelorusi su, pod autoritarnom vladom predsjednika Aleksandra Lukašenka, tjerali poljske svećenike iz svoje zemlje tvrdeći da su ovi provodili subverzivne aktivnosti. Ionako napeti odnosi između Varšave i Minska pogoršali su se ove godine. Bjeloruska je vlada bila uvrijeđena kad je Poljska poslužila kao domaćin sastanka vođa bjeloruske oporbe u poljskom gradu Bialystok 1. veljače. Bjeloruski ministar vanjskih poslova Ivan Antanovič odgovorio je 5. veljače, optužujući Poljsku za miješanje u unutarnje poslove njegove zemlje tim 'jasno neprijateljskim činom'. On je tvrdio da je poljska vlada kovala urotu radi destabilizacije Bjelorusije te prijetio osvetom. 'Svaki neprijateljski čin koji Poljska izvrši prema Bjelorusiji dobit će od nas prikladan odgovor', izjavio je g. Antanovič. Kao i u slučaju Litve, razmirica bi se mogla pokazati mnogo ozbiljnijom od nejasne regionalne svađe. Poljska je bila jedna od triju zemalja čije je prihvaćanje u NATO Senat ratificirao u četvrtak, što znači da će ju Sjedinjene Države morati braniti bude li napadnuta. Rusija je, u međuvremenu, dogovorom obvezana na obranu Bjelorusije, koja je od 17. stoljeća do neovisnosti 1992. bila dio Rusije. 'Bjelorusija je posljednja preostala sigurnosna saveznica Rusije u istočnoj Europi', izjavio je Ted Galen Carpenter, potpredsjednik za obranu i vanjskopolitičke studije pri Institutu Cato. 'Vojna nazočnost NATO-a duž poljsko-bjeloruske granice... znači rizik sukoba s Rusijom opskrbljenom nuklearnim oružjem. Također rastu napetosti između Rusije i Sjedinjenih Država na nasiljem uništenom Balkanu. U ožujku je jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević, koji uživa potporu Rusije, napao albanske disidente s Kosova, područja naseljenoga uglavnom Albancima. Srpske vojne i policijske snage ubile su barem 80 ljudi. Od tad je bilo okršaja između kosovskih gerilaca i srpskih snaga. Zapadne su snage bile neuspješne u pokušaju da prisile g. Miloševića na pregovore s pobunjenicima. Postoje bojazni od sveopćeg rata. Ako se to dogodi, boje se diplomati, sukob bi se mogao proširiti na uglavnom muslimansku Albaniju i višerasnu Makedoniju. U takvu sukobu, Rusija bi mogla poduprijeti Srbiju te biti ponesena dinamikom situacije, izjavio je zamjenik direktora Radija Slobodna Europa Paul Goble te bivši glavni analitičar ministarstva vanjskih poslova za sovjetske nacionalnosti. Razgovor nije bio službenog karaktera. 'Rusi su u nekoliko navrata zaigrali na srpsku kartu' odobravanjem agresivnih srpskih poteza u bivšoj Jugoslaviji, izjavio je g. Goble. No 'Moskvi je uvijek bilo lakše Srbe stimulirati nego ih odbiti. Katkada bi postajali zatočenici vlastitog klijenta, Miloševića.' Neki diplomati i obavještajni analitičari srednje Europe vjeruju da je Moskva ohrabrila nove napetosti u području, u nadi da će zastrašiti Zapad te ga navesti na usporavanje ili zaustavljanje proširenja NATO-a. 'Sasvim sigurno postoji razlog za zabrinutost. Nikakav zaključak nije postignut, ali vlade u području zasigurno razmatraju mogućnost' da se Rusija možda nadala da će utjecati na prošlotjedno glasovanje u Senatu, izjavio je jedan viši diplomat iz srednje Europe. G. Goble je dodao: 'Ne iznenađuje da je do povećanog ruskog pritiska na Litvu došlo upravo kad je Senat razmatrao glasovanje o proširenju NATO-a.' On je izjavio da Moskva nije stvorila sukobe u području ali ih je bila spremna iskoristiti. 'Neke stvari koje su se dogodile oni su zasigurno iskoristili.' Kritičari proširenja NATO-a tvrde da su napetosti bile izazvane ili pogoršane odlukom da se savez proširi na tri nove države. 'Odluka da se Poljska, Mađarska i Republika Češka pozovu na priključenje NATO- u stvara izglede za dalekosežne, opasne sigurnosne obveze Sjedinjenih Država u Europi', izjavio je g. Carpenter. Rastuće napetosti između Bjelorusije i Poljske povećavaju mogućnost nuklearnog sukoba između Moskve i Washingtona, kao u najopasnijim danima hladnoga rata, izjavio je g. Carpenter. Neki stručnjaci kažu da nesigurna Rusija, smanjenih granica poslije sloma Sovjetskog Saveza, osjeća da se mora ponovno potvrditi da bi spriječila svako daljnje propadanje svoje moći i utjecaja. 'Sad Rusi žele izraziti svoj identitet određujući se protiv Sjedinjenih Država te zauzimanjem stajališta protiv onog što smatraju agresivnom ili neosjetljivom američkom politikom u tradicionalnim (ruskim) sferama utjecaja', izjavio je g. Sonnenfeldt. (...) Analitičari i diplomati kažu da Clintonova vlada riskira upadanje u nove nesporazume i napetosti s Rusijom zbog pretjeranog pojednostavljivanja dimenzije ljudskih prava u nekim razmiricama. Ministrica vanjskih poslova Madeleine K. Albright 9. je ožujka izjavila da Sjedinjene Države sukob na Kosovu ne smatraju unutrašnjim pitanjem Srbije ili Jugoslavije, već pitanjem ljudskih prava, što opravdava intervenciju međunarodnih tijela. 'Mi kao prvo moramo ustvrditi da ova kriza nije unutrašnja stvar (Jugoslavije). Nasilje je uvreda univerzalnim standardima ljudskih prava, koje smo obećali podupirati', izjavila je ministrica u Londonu. No Moskva će vjerojatno takav pristup protumačiti kao pokušaj da se uspostavi presedan izravnog američkog interveniranja u unutrašnjim pitanjima drugih zemalja, izjavio je g. Sonnenfeldt. (...)" 042251 MET may 98