US WASH. POST 2. V. ŠIRENJE NATO-A I RUSIJA

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON POST 2. V. 1998. Slijedeći korak za NATO: širenje prema Rusiji "Uoči odobrenja američkoga Senata širenju NATO-a kako bi se uključile Poljska, Mađarska i Češka Republika, američki i europski dužnosnici tvrde kako se zapadni vojni savez treba usredotočiti na udisanje novoga života u malaksalo partnerstvo za sigurnost sa Rusijom. Dok su europski i američki krojači politike nesložni oko toga je li Rusija u položaju da traži naknadu za širenje teritorijalne oblasti prema njezinoj granici, obznanjuju da se Moskva razilazi sa zapadnom politikom u nekoliko ključnih područja. Na ovotjednom sastanku u Rimu o temi Kosova, Rusija se odijelila od zahtjeva za strože sankcije Jugoslaviji koje su poduprle SAD i četiri europske države. Dok je Rusija oduvijek bila brižna oko svoje slavenske braće u Jugoslaviji, otvoreno se sukobila sa ostalim članovima balkanske 'kontaktne skupine'. Rusija je branila srbijansku policijsku raciju izvršenu nad Albancima na Kosovu, tvrdeći kako je opravdana borbenim napadima albanskih separatista. Glede Iraka, Rusija je prigovorila tvrdokornom pristupu Zapada za zadržavanje sankcija i inspekcija bagdadske predsjedničke palače te oružja. Rusija i Francuska su revne kada je u pitanju ulagivanje Iraku zbog toga što traže otplatu velikog duga kao i potencijalno veoma vrijedne naftne ugovore, no moskovske simpatije uključuju, čini se, i područne političke motive. Duma, ruski Donji dom, spriječila je odobrenje START-a II, ugovora koji ograničava strateško nuklearno oružje, a neki zastupnici tvrde kako je širenje NATO-a posljednja kap koja će uništiti ugovor. Iako troškovi i unutrašnja politika mogu biti pravi razlozi odgađanja, stručnjaci za NATO tvrde kako ih muče nedavni komentari ruskih viših obrambenih dužnosnika koji naglašavaju to da nuklearno oružje mora dobiti veću vojnu važnost jer će postrojbe NATO-a i ostalo oružje od sada biti bliže ruskoj granici. Još jedan znak ruske ljutnje jest moskovska prijetnja da će ovoga ljeta dopremiti rakete zamlja-zrak tipa S300 u okviru ugovora vrijednog 600 milijuna dolara sklopljenog s grčko-ciparskom vladom. Turska tvrdi kako bi rakete mogle pogoditi njezin teritorij i upozorila je kako bi njihova doprema mogla ponovno potaknuti rat na Cipru, koji je od 1975. podijelio turski sjeverni dio Cipra i grčki južni dio. Američki i europski dužnosnici nagađaju da Rusija namjerno podiže napetost u području između Grčke i Turske, dviju saveznica NATO-a. Jedna pozitivna strana razvoja situacije, kako bilo, jest voljnost Rusije da ostane u srdačnim odnosima s bivšim saveznicama Varšavskog pakta koje se pridružuju zapadnom savezu. Sve tri nove članice NATO-a tvrde kako se njihovi odnosi s Moskvom, od kada su prošle godine potpisale ugovor o pristupu, nisu pogoršali. Mađarski ministar vanjskih poslova Laszlo Kovacs kazao je kako je njegov ruski kolega Jevgenij Primakov prošloga mjeseca posjetio Budimpeštu kako bi mu kazao da je Moskva pomirena sa širenjem NATO-a (...) i da neće pokušati mijenjati 'Euro-atlantsku usmjerenost' mađarske vanjske politike. 'Kazao je kako će ruska vlada učiniti sve što je u njezinoj moći da spriječi bilo kakvo pogoršanje,' kazao je Kovacs. 'Zbog toga ja vjerujem da zbog našeg pristupa NATO-u neće biti negativnih utjecaja na rusko-mađarske odnose.' Glavni tajnik NATO-a Javier Solana prošle je godine potpisao ugovor s Primakovim u cilju stvaranja vijeća koje bi 16 članica NATO-a povezale s Rusijom. Ugovor je pozdravljen kao način da se Rusiji dade 'glas no ne i veto' u konzultacijama u savezu te da se ublaže sumnje u Moskvi o strateškim namjerama NATO-a. Vijeće NATO-Rusija stvorilo je ambiciozan plan u okviru kojega će raspravljati o suradnji glede obveza za održavanje mira te o borbi protiv širenja nuklearnog oružja, terorizma i trgovine drogom. Vijeće je ipak ostvarilo tek mali napredak zbog zbrke u procedurama kao i stalnog nepovjerenja Moskve prema organizaciji koju već dugo smatra neprijateljskom. Viši diplomati NATO-a tvrde da bi Vijeće ako ne počne pokazivati znakove napretka, uskoro moglo postati nevažno što bi Rusiju moglo gurnuti u još izoliraniji položaj. (...) Na prošlotjednom sastanku za razmjenu informacija o taktičkom nuklearnom oružju, izlaganje ruskog izaslanstva bilo je 'izvanredno nejasno' i nije uspjelo objasniti budućnost 10.000 do 12.000 komada strateškoga nuklearnog oružja, kazali su sudionici, pripadnici NATO-a. 'Ovo je situacija u kojoj bi Vijeće moglo imati korisnu svrhu i spriječiti da to oružje padne u ruke terorista(...)', kazao je viši diplomat NATO-a. 'No Rusi, čini se, ne žele kazati što se dogodilo. Sve je to veoma frustrirajuće.' Jednako tako kad je Rusija 'pritisnula' NATO glede planova u svezi sa širenjem vojne infrastrukture na Poljsku, Mađarsku i Češku, saveznički vojni stručnjaci odbili su dati potankosti, tvrdeći kako su nedostupni iz sigurnosnih i političkih razloga. To je, pak, išlo u prilog ruskim sumnjama glede NATO-a. 'Ovo se pretvara u dijalog gluhih,' kazao je dužnosnik NATO-a", završava svoj članak William Drozdiak. 040056 MET may 98