BEOGRAD, 3. svibnja (Hina)- 'Sukob' Beograda i Podgorice bliži se vrhuncu, koji bi se mogao očekivati poslije izbora za Skupštinu Crne Gore, najavljenih za 30. svibnja.
BEOGRAD, 3. svibnja (Hina)- 'Sukob' Beograda i Podgorice bliži se
vrhuncu, koji bi se mogao očekivati poslije izbora za Skupštinu
Crne Gore, najavljenih za 30. svibnja.#L#
Službeni Beograd čini sve što može kako bi osigurao pobjedu
Socijalističke narodne stranke Momira Bulatovića, odnosno poraz
Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića. U tu svrhu je
prije nekoliko dana počelo emitiranje eksperimentalnog programa
Radiotelevizije Jugoslavija, no crnogorska vlast je odbila
prenositi taj program. U medijskom ratu protiv Đukanovića su i
ostali državni mediji u Srbiji i provladin tisak. Oni svakodnevno
objavljuju po nekoliko komentara u kojima se Đukanovića optužuje da
je "plaćenik" Zapada, da za "šaku" dolara izdaje Jugoslaviju i
kleveta predsjednika SRJ Slobodana Miloševića, da pomaže albanske
"separatiste i teroriste", koje navodno nije nikad osudio već se
zauzima za međunarodno posredovanje u rješavanju kosovskog
pitanja. Đukakovića se optužuje da je i sam "separatist" jer
priprema "secesiju Crne Gore", a tvrdi se i da je na dužnost
predsjednika Crne Gore došao "izbornom krađom".
Đukanović i njegovi suradnici povlače poteze koji sve više udaljuju
dvije federalne jedinice. Istodobno izjavljuju da jesu za
federaciju u kojoj će Crna Gora biti ravnopravna, tražeći da se u
saveznim organima "napravi red" i osigura njihovo funkcioniranje u
skladu sa Ustavom. Najnovija im je inicijativa traženje smjene
predsjednika Miloševića zbog nesazivanja Vrhovnog savjeta obrane u
vrijeme kada je Vojska Jugoslavije angažirana na granici prema
Albaniji. Oni znaju da u sadašnjem odnosu snaga Miloševića ne mogu
ugroziti u saveznoj skupštini, ali tvrde da će se poslije
crnogorskih izbora odnos snaga izmijeniti i da Milošević neće više
biti nedodirljiv. Zbog toga je jasno koliko je i jednoj i drugoj
strani važno kakav će biti rezultat izbora.
U međuvremenu, ponašanje Beograda učinilo je da se u brojnim
segmentima života Crna Gora sve više osamostaljuje i u mnogome
razlikuje od Srbije.
Iako su carinski propisi u isključivoj nadležnosti federacije,
Crna Gora primijenjuje i vlastite, pa tako, na primjer, dopušta
uvoz automobila registriranih u republikama bivše SFRJ, što je
Beograd zabranio. U Srbiji mnogi voze automobile sa crnogorskim
tablicama. Crna Gora je gotovo završila proces privatizacije pa
privatnici iz Srbije sve više sele kapital u Crnu Goru, gdje su
propisi za privatni biznis puno jednostavniji zahvaljujući i
povoljnijem poreznom sustavu.
Crna Gora je, suprotno saveznom zakonu, počela stvarati i vlastite
devizne rezerve, a njeno samostalno ponašanje vidi se i u tome što
je počela isplaćivati staru deviznu štednju, dok se u Srbiji taj
problem nije ni počeo rješavati.
Na saveznoj razini nije se uspjelo integrirati ni inforamativni
sustav. Poslije prekida zajedničkih televizijskih programa RTS i
RTCG, nova savezna televizija nije prihvaćena u Crnoj Gori, a
razmišlja se i o osnivanju vlastite agencije. Tanjug se ne koristi u
crnogorskim medijima, već njegovu funkciju preuzimaju privatne
agencije Montena-fax u Podgorici i beogradska Beta.
Izrazita je razlika u međunarodnom položaju dviju federalnih
jedinica. Iako je diplomacija također u isključivoj nadležnosti
savezne države, crnogorski vrh poduzima samostalne diplomatske
inicijative, a afirmaciji Crne Gore pridonjele su međunarodne
aktivnosti predsjednika Đukanovića. Rezultati su vidljivi u
financijskoj pomoći i obećanjima izuzimanja Crne Gore od
sankcija.
Sonja Badel
(Hina) sb ds
031616 MET may 98