ZAGREB, 30. travnja (Hina) - Publikacija "Žrtve rata 1941.- 1954. - popis iz 1964. godine" iscrpan je dokument koji je sustavno obradio problem žrtava jasenovačkog logora i utvrdio brojku od 60 tisuća "poznatih žrtava", tvrdi bivši
predsjednik Židovske općine i publicist Slavko Goldstein u interviewu današnjem broju "Vjesnika". U svezi s brojkom od 60-ak tisuća obrađenih žrtava ostaje otvoreno pitanje jedino oko činjenica jesu li poginuli baš u Jasenovcu, Staroj Gradiški, na putu do logora ili pak na licu mjesta.
ZAGREB, 30. travnja (Hina) - Publikacija "Žrtve rata 1941.- 1954. -
popis iz 1964. godine" iscrpan je dokument koji je sustavno obradio
problem žrtava jasenovačkog logora i utvrdio brojku od 60 tisuća
"poznatih žrtava", tvrdi bivši predsjednik Židovske općine i
publicist Slavko Goldstein u interviewu današnjem broju
"Vjesnika". U svezi s brojkom od 60-ak tisuća obrađenih žrtava
ostaje otvoreno pitanje jedino oko činjenica jesu li poginuli baš u
Jasenovcu, Staroj Gradiški, na putu do logora ili pak na licu
mjesta.#L#
Procjenjujući na temelju vlastitih saznanja da bi ukupan broj
žrtava jasenovačkog logora trebao biti oko 80 tisuća, Goldstein
drži da bi taj podatak, kao i brojku od 600 tisuća sveukupnih žrtava
Drugog svjetskog rata na području bivše Jugoslavije, trebalo
podastrijeti domaćoj i inozemnoj javnosti.
Odlučno braneći tezu o stradanju 80 tisuća žrtava, Goldstein
dopušta moguće odstupanje od te brojke do pet posto. Do istog je
podatka došao i hrvatski znanstvenik Vladimir Žerjavić, kao i
bosanski Srbin Bogoljub Kočović koji je u svom radu koristio
podatke talijanskih i njemačkih arhiva.
Publikaciju "Žrtve rata 1941.- 1954. - popis iz 1964. godine"
nedavno je Hrvatski državni arhiv, uz ponuđenu novčanu naknadu,
bezuspješno pokušao dobiti od Arhiva Jugoslavije, uz argumentaciju
da taj popis "kao nepotpun ne može ni za hrvatsku stranu imati
zadovoljavajuću razinu kvalitete". Opširan materijal ne sadrži
podatake o stradanjima Roma, budući kao populacija nikad nisu bili
temeljito popisani ni u popisima stare Jugoslavije, a navodno su
čitave romske obitelji odvođene i pogubljene.
Goldstein tvrdi da je osobno imao priliku vidjeti primjerak
formulara koji su popunjavale obitelji žrtava i činila su ga 27
pitanja koja su vrlo temeljito i analitički obrađivala podatke o
žrtvama. Primjerak formulara bio je u vlasništvu povjesničara i
direktora Instituta hrvatske povijesti zagrebačkog Sveučilišta
pokojnog Ljube Bobana, navodi Goldstein.
(Hina) dm il
301742 MET apr 98