ZAGREB, 15. travnja (Hina) - Oko dvije trećine hrvatskoga stanovništva ima "svoju" minu. No, Republika Hrvatska bi si uskoro mogla olakšati pristup međunarodnim novčarskim ustanovama i domoći se dijela golemih sredstava potrebnih za
razminiranje tri milijuna pješačkih mina, koliko ih je "posijano" tijekom zadnjega rata, ali i za uništenje njih oko 150.000, što ih kao ratni plijen čuva u vojnim skladištima.
ZAGREB, 15. travnja (Hina) - Oko dvije trećine hrvatskoga
stanovništva ima "svoju" minu. No, Republika Hrvatska bi si uskoro
mogla olakšati pristup međunarodnim novčarskim ustanovama i domoći
se dijela golemih sredstava potrebnih za razminiranje tri milijuna
pješačkih mina, koliko ih je "posijano" tijekom zadnjega rata, ali
i za uništenje njih oko 150.000, što ih kao ratni plijen čuva u
vojnim skladištima. #L#
Hrvatska je među prvima prihvatila Konvenciju o zabrani uporabe,
stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o
njihovu uništenju, a "zeleno svjetlo" što ga je u srijedu dobila u
Županijskome domu Hrvatskoga državnog sabora, gotovo sa
stopostotnom sigurnošću govori da će Hrvatska biti 11. zemlja koja
će je i potvrditi.
Konvenciju, potpisivanje koje je pokrenula Kanada na sastanku u
Ottawi, do sada je potpisalo 125 država, od toga 35 europskih.
Konvencija će stupiti na snagu kada je potvrdi 40 parlamenata.
"To je jedan od najvažnijih trenutaka Hrvatskoga državnog sabora u
mirovnome djelovanju naše države", izjavio je danas pred
Županijskim domom dr. Slobodan Lang, Predsjednikov savjetnik za
humanitarna pitanja. Od pješačkih mina, "posijanih" u 69 zemalja,
svaki dan u svijetu pogine 500 ljudi, a 250.000 zbog posljedica
ranjavanja živi bez jednoga ili više udova, dodao je dr. Lang.
Stručnjaci procjenjuju da bi razminiranje tih ratnih i poratnih
ubojica stajalo oko 50 milijarda dolara.
Hrvatska nije proizvođač pješačkih mina, ali će za uništenje oko
150.000 mina u vojnim skladištima trebati četiri godine. Zbog tri
milijuna zaostalih pješačkih mina Hrvatska će biti imati problema
više od deset godina, procijenio je umirovljeni general Zvonimir
Červenko. Za samo izravne troškove razminiranja bit će potrebno oko
pola milijarde dolara, procjene su UN-ovih stručnjaka u Zagrebu,
dodao je Červenko.
Tomu treba dodati štete zbog nemogućnosti obrade zemlje i troškove
za skrb o stradalnicima.
Stručnjaci procjenjuju da ukupna svota doseže i milijardu i pol
dolara.
Červenko drži da će sve veći broj potpisnica prisiliti i zemlje koje
još nisu prihvatile Konvenciju te da je neopravdan strah da će
njezino potvrđivanje smanjiti obrambenu moć hrvatske države.
Među zemljama koje još nisu prihvatile Konvenciju nalaze se SRJ i
Albanija.
(Hina) vl db
151645 MET apr 98