VOA O STANJU VJERSKIH ZAJEDNICA U CRNOJ GORI

GLAS AMERIKE - VOA 27. IV. 1998. Situacija u Crnoj Gori se posljednjih mjeseci na Zapadu promatra s pojačanom pozornošću. To nije samo zbog dolaska na vlast umjerenije crnogorske garniture na čelu s Milom Đukanovićem već i zbog sve izraženijih međunacionalnih napetosti. Sve je teži položaj katoličke i islamske zajednice. O tom je problemu novinarka Glasa Amerike Judy Flaton razgovarala sa Slobodanom Franovićem, predsjednikom Crnogorskoga helsinškog odbora. "Najveće nacionalne skupine u Crnoj Gori su Crnogorci, Srbi i Muslimani. Albanci čine 6 posto stanovništva, dok je Hrvata svega 1 posto. Teoretski, građani svih vjera su jednakopravni, kaže Slobodan Franović i dodaje: = U crnogorskom ustavu postoji određen napredak i Crna Gora je definirana kao laička država gdje ni jedna vjera ne može biti državna vjera. Međutim, stvarnost je sasvim drugačija. Vlasti su stavile u izuzetno povlašten položaj Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori, a svi ostali su u podređenom, rekao bih u mnogim elementima u diskriminirajućem položaju. I kada su u pitanju ove druge velike vjerske grupacije u Crnoj Gori, kao što je islamska vjerska zajednica, katolička zajednica, ali i neke manje, jer mi se bavimo vjerskim pravima, možda da kažem Adventistička crkva, mi surađujemo sa svima... Posljednjih godina, kaže Slobodan Franović, znakovito je povećan pritisak na Crnogorce da se asimiliraju sa Srbima. = Taj problem je ponovno eskalirao nakon dolaska na vlast u Srbiji, a ta vlast je proširena i na teritorij Crne Gore, srpskog predsjednika Slobodana Miloševića, koji je bio predstavnik jedne široko utemeljene politike nažalost u srpskom društvu, ultranacionalističke i politike stvaranje 'velike', etnički čiste Srbije. Katolička crkva u Crnoj Gori sučeljena je s velikim problemima, otežana je komunikacija crnogorskih katolika s katoličkim zajednicama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora za ljudska prava kaže da je položaj nacionalnih zajednica, pogotovo ostvarivanje prava slobode vjere, danas znatno teži nego u vrijeme komunizma. = Posebno su se pripadnici muslimanske nacionalne zajednice našli u teškom položaju zbog rata koji je vođen u Bosni i Hercegovini i općenito jedne politike negiranja prava pripadnika te zajednice na svoju posebnost, kulturnu, jezičnu, vjersku i svaku drugu, na njihove tradicije itd. Možda je potrebno spomenuti nekoliko zločina koji su se dogodili i prema Muslimanima, koji su doveli do međuetničkog čišćenju. To je slučaj Bukovice, gdje je bilo veliko nasilje i nekoliko ubojstava, zatim deportacija izbjeglica koja je sada ponovno aktualizirana kada je posredstvom crnogorske policije izvršena diskriminacija prema izbjeglicama koji su došli na područje Crne Gore. Pripadnici muslimanske nacionalne zajednice su hapšeni i izručivani Karadžićevim vojnim formacijama. I, recimo, slučaj Štrbci i njegovo nerješavanje do današnjeg dana. To su ta tri zločina o kojima bi trebalo reći o ovom kontekstu da se ilustrira politika vlasti koja je bila prema pripadnicima te muslimanske nacionalne zajednice, koja istina sada više nije tako ekstremna, ali mi držimo da još uvijek ona nije zadovoljavajuća. Gospodin Franović misli da su ovi problemi rezultat politike koju vodi Slobodan Milošević te da je situacija pogoršana nakon što je Slobodan Milošević postao predsjednikom Jugoslavije. = ... pretvoren u jednu klasičnu političku koloniju, ekonomsku, kulturnu, informativnu, eto vidite. Mislimo tamo gdje je na vlasti Slobodan Milošević i ta politika, tamo će biti uvijek situacija da oni koji su pripadnici manjinskih nacionalnih zajednica loše prođu. Mi očekujemo čak i goru situaciju nego što je sada. Gospodin Franović želi istaknuti jasnu razliku između politike Slobodana Miloševića i stajališta prosječnoga Crnogorca. = U svakodnevnoj komunikaciji s mnogim običnim ljudima vidimo da to o čemu smo dosad govorili, što su vlasti provodile ovdje, nema podršku tih običnih ljudi. Ali možda mnogi se javno ne suprotstavljaju zbog ovog straha o kojem smo govorili, ali to pokazuje da u Crnoj Gori još kod velike većine građana je očuvana mogućnost za toleranciju i zajednički život ljudi različitih i etničkih i vjerskih pripadnosti. (VOA) 280024 MET apr 98