ZAGREB, 26. travnja (Hina) - Ovogodišnju turističku sezonu Hrvatska dočekuje sa 190 tisuća smještajnih kapaciteta u hotelima i apartmanima, 250 tisuća mjesta u kampovima, 250 tisuća postelja u privatnom smještaju te s mjestima u
ostalim oblicima smještaja, istaknuo je na današnjoj konferenciji za novinare u zagrebačkom hotelu Esplanade direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Marijan Bulat. Konferencija je organizirana za predstavnike domaćih medija i sedamnaestoro njemačkih novinara, koji su u Hrvatsku došli u organizaciji najvećeg njemačkog auto- kluba ADAC, a na poziv hrvatskog Ministarstva turizma i HTZ-a.
ZAGREB, 26. travnja (Hina) - Ovogodišnju turističku sezonu
Hrvatska dočekuje sa 190 tisuća smještajnih kapaciteta u hotelima i
apartmanima, 250 tisuća mjesta u kampovima, 250 tisuća postelja u
privatnom smještaju te s mjestima u ostalim oblicima smještaja,
istaknuo je na današnjoj konferenciji za novinare u zagrebačkom
hotelu Esplanade direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke
zajednice (HTZ) Marijan Bulat. Konferencija je organizirana za
predstavnike domaćih medija i sedamnaestoro njemačkih novinara,
koji su u Hrvatsku došli u organizaciji najvećeg njemačkog auto-
kluba ADAC, a na poziv hrvatskog Ministarstva turizma i HTZ-a. #L#
Njemački su novinari proteklih sedam dana boravili u Splitu,
Makarskoj, Korčuli, Hvaru, Dubrovniku i Zagrebu.
"Protekle su godine bile najteže za hrvatski turizam još od
šezdesetih godina. Međutim, 1997. godina označila je početak
pravog povratka turizma na ove prostore, a taj će se trend nastaviti
i ove godine", istaknuo je Bulat.
Dodao je kako je lani u Hrvatskoj boravilo 640 tisuća Nijemaca, koji
su ostvarili 5,4 milijuna noćenja te stoga zauzeli prvo mjesto na
ljestvici ostvarenih noćenja. Ove se godine očekuje otprilike 900
tisuća njemačkih gostiju, 40 posto više nego lani, koji će
ostvariti 7,5 milijuna noćenja.
Prema Bulatovim riječima, pozitivni aspekti hrvatskog turizma su
najčišće more na Mediteranu i vjerojatno najčišće more u Europi,
najniže cijene osnovnih turističkih usluga u odnosu na konkurentne
zemlje, nenarušena priroda i nepatvoren okoliš i vrlo visoka razina
sigurnosti, budući je Hrvatska zemlja s niskom razinom
kriminaliteta.
Da Hrvatska dovoljno ulaže u ekološku zaštitu svoga područja
ukazuje i podatak da će se ove godine u ekološku zaštitu područja
Kaštelanskog zaljeva uložiti 257 milijuna njemačkih maraka. S
Italijom i Slovenijom potpisan je trilateralan ugovor o zaštiti
cjelokupnog morskog područja na Jadranu. Hrvatska je od Svjetske
banke dobila zajam u visini 50 milijuna maraka za pošumljavanje
jadranskog dijela, posebice onih područja koja su stradala od
požara i rata. Za slučaj većih ekoloških nečistoća, nabavljeno je i
pet ekoloških brodova, koji se nalaze duž jadranske obale.
Uskoro će, rekao je Bulat, Hrvatska početi s ulaganjima u
poboljšanje cestovne infrastrukture, a u tijeku je intenzivna
izgradnja autoceste od madžarske granice do Rijeke, koja bi se
trebala završiti zaključno s 2000. godinom. Nedavno je potpisan je
i ugovor s američkom tvrtkom Bechtel o izgradnji autoceste Zagreb-
Dubrovnik, duljine 600 kilometara, a prva etapa uključuje
izgradnju dijela autoceste od slovenske granice do granice s BiH.
Odgovarajući na pitanje o vlasničkoj strukturi hrvatskog turizma,
Bulat je naveo da je jedna trećina turističkog sektora potpuno
privatizirana, druga trećina pripada bankama, koje su u privatnom
ili državnom vlasništvu, dok je preostala trećina malih dioničara
koji još otplaćuju svoje dionice. Također, naglasio je Bulat, 50
posto turističkog portfelja spremno je za domaće i inozemne
ulagače. Tom je prigodom uputio poziv i svim njemačkim
investitorima, koji imaju interes za ulaganje u hrvatski turizam.
(Hina) splj ds
261502 MET apr 98