ZASTUPNIČKI DOM O MIRNOM OKUPLJANJU I JAVNOM PROSVJEDU

ZAGREB, 24. travnja (Hina) - Prijedlog zakona o mirnom okupljanju i javnom prosvjedu očigledan je korak naprijed u odnosu na prijedlog koji je zastupnicima bio ponuđen prošle godine, no unatoč tome u njemu je zadržano više restriktivnih odredbi. Ograničavanje mjesta okupljanja, te neprimjeren rok za prijavu, odredbe su na kojima su najčešće zamjerali zastupnici oporbenih stranaka. Uz potporu, primjedbe kojima bi se poboljšao tekst iznio je i Klub zastupnika HDZ-a. #L# Na restriktivnost predloženih odredbi zamjerili su klubovi SDP-a, HSLS-a, HSS-a i HSP-a, a najoštriji u toj ocjeni bio je Klub IDS-a. "Duh zakona je restriktivan", kazao je Ivan Jakovčić (IDS) koji smatra da se okupljanja i prosvjedi mogu održavati svugdje. Kao primjer restriktivnosti zastupnici su isticali odredbu po kojoj bi gradovi s više od 40.000 stanovnika mogli određivati mjesta na kojima se ne bi dopustilo mirno okupljanje i javni prosvjed. Mnogi su se pritom prisjetili zabrane sindikalnog skupa na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, a na tom je primjeru Luka Trconić (Klub HSS-a) ocijenio da su moguće "manipulacije lokalne samouprave i zabrana svakog prosvjeda". Trconić je tu odredbu ocijenio neodrživom, a u objašnjavanju njene protuustavnosti pridružili su mu se i Mato Arlović (Klub SDP-a) i Ivan Gabelica (HČSP). Ustav, podsjetili su, jamči pravo na mirno okupljanje i javne prosvjede, pa je to pravo moguće ograničiti samo zakonom, a ne to prepustiti jedinicama lokalne samouprave. Ako se ta odredba zadrži, zastupnici su mišljenja da u tom pravu treba izjedančiti sve jedinice bez obzira na broj stanovnika. Restriktivnom je ocijenjena i odredba o zabrani okupljanja u nacionalnim parkovima, u blizini bolnica, dječjih vrtića i osnovnih škola, spomenika kulture nulte kategorije. Možda bi 10-11 predstavnika ekoloških udruga ili zelenih htjeli održati skup u nacionalnom parku upravo da upozore na ono što se u tim parkovima događa, poručila je Đurđa Adlešić (Klub HSLS-a). Milivoj Kujundžić (HDZ) drži pak da se pojam "u blizini" može različito tumačiti. Zastupnici su također upozoravali na prevelik opseg diskrecionih ovlasti državnim tijelima, odnosno policijskim upravama, kojima se omogućuje zabrana okupljanja. Na to je posebno upozorio Anto Đapić (Klub HSP-a) prisjećajući se zabrana skupova HSP-a. Đapić smatra da treba jasnije definirati što je to izazivanje vjerske, nacionalne i rasne mržnje, te odore i simboli kojima bi se poticala takva mržnja. U ime Kluba HDZ-a Mladen Markač kvalitativnim je pomakom ocijenio rješenja u svezi redarstvenih službi. Za njegova istupa, u novinarsku sobu u Saboru došli su Đurđa Adlešić i Ivan Jakovčić i priopćili da je dio zastupnika oporbe napustio Sabornicu, jer, kako su kazali, "ne žele da im general govori o mirnom okupljanju". Dom je zaključio i raspravu o Izvješću o radu Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava za prošlu godinu tijekom koje je, kazao je predsjednik Komisije Kazimir Sviben, popisano 50.000 žrtava, a ukupno je do sada popisano 111.000 žrtava. Sviben je najvećim problemom u radu Komisije označio popisivanja u mjestima koja su za vrijeme komunističke vladavine potpuno iseljena ili im je promijenjen nacionalni sastav, kao što su npr. Udbina, Španovica. Ivan Gabelica (HČSP) Izvješće je ocijenio dobrim, ali i nepotpunim, jer nedostaju imena krivaca i počinitelja zločina. Zastupnici su raspravili i prvo Izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, a zbog velikog broja prijavljenih za raspravu, te odlaska pučkog pravobranitelja na studijsko putovanje u SAD za narednu je sjednicu odgođena rasprava o Izvješću o radu pučkog pravobranitelja za 1997. godinu. Nakon stanke, Zastupnički dom glasovat će o svim točkama raspravljenim tijekom 30. sjednice. (Hina) sšh/bn dd 241334 MET apr 98