DR. GRANIĆ PREDAO NEFORMALNI DOKUMENT O PRISTUPU RH EUROPSKIM INTEGRACIJAMA

INTEGRACIJAMA ZAGREB, 24. ožujka (Hina) - Prilikom susreta hrvatskog ministra vanjskih poslova dr. Mate Granića u ponedjeljak u Londonu s predstavnicima europske trojke - ministrom vanjskih poslova Velike Britanije Robinom Cookom, austrijskim ministrom vanjskih poslova Wolfgangom Schuesselom i državnom tajnicom u ministarstvu vanjskih poslova Luksemburga Lydie Err - hrvatsko je izaslanstvo uručilo neformalni dokument o pristupu RH europskim integracijama, priopćilo je u utorak Ministarstvo vanjskih poslova RH.#L# U tom se dokumentu podsjeća da je hrvatski prioritet u sljedećem razdoblju poboljšanje i jačanje odnosa s Europskom unijom. Želja je Hrvatske da tijekom 1998. završi proces pristupanja PHARE programu i zaključi sporazum o suradnji s EU. Hrvatska je dosad pokazala visok stupanj suradnje u ključnim pitanjima (Daytonski sporazum, Međunarodni sud u Haagu, Podunavlje, odnosi sa susjedima), i drži da je nužno da EU prizna konstruktivnost hrvatske politike, te joj pomogne u učvršćivanju njenih demokratskih i gospodarskih procesa. Hrvatska bi željela da europski uvjeti posluže kao poticaj njenom približavanju EU. U skladu s tim, Hrvatska očekuje vremenski određen plan pristupa europskim integracijama. Hrvatska nastavlja poduzimati korake za jačanje demokratskog društva, što se posebice odnosi na slobodu medija. Tome bi značajno trebalo pridonijeti i nedavno raspisivanje natječaja za nacionalnu televizijsku koncesiju. U pogledu zaštite ljudskih prava, Vlada je u hrvatskom Podunavlju i ostalim dijelovima zemlje provela niz mjera, pridajući veliku važnost Zakonu o općoj amnestiji, te Zakonu o konvalidaciji. Međunarodna zajednica više je puta hrvatskoj policiji u Podunavlju odala priznanje za djelotvornost, što je potvrđeno i Predsjedničkom izjavom Vijeća sigurnosti UN od 6. ožujka. U tom smislu djeluje i Nacionalni odbor za uspostavu povjerenja, jedini takve vrste na području bivše Jugoslavije, dok je Vlada do daljnjega suspendirala održavanje svih političkih skupova u hrvatskom Podunavlju. Hrvatska se pridržava obveza preuzetih potpisivanjem Daytonskog sporazuma i nastoji pridonijeti boljem funkcioniranju Federacije BiH. Republika Hrvatska predložila je novi Okvirni sporazum o posebnim odnosima s Federacijom BiH, uzimajući u obzir mišljenje Ureda visokog predstavnika u BiH. Pregovori oko posebnih odnosa, korištenja luke Ploče i prolaska kroz Neum otpočeli su 16. ožujka u Zagrebu. U svrhu osiguranja trajnog mira i stabilnosti, predsjednik RH dr. Franjo Tuđman na nedavnom sastanku s ministrima vanjskih poslova Njemačke i Francuske - Klausom Kinkelom i Hubertom Vedrineom predložio je potpunu demilitarizaciju BiH, te potpisivanje sporazuma o nenapadanju kojima bi se Hrvatska i SRJ trajno obvezale poštivati teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Istodobno, Hrvatska je započela dijalog s Republikom Srpskom, pri čemu je dogovoreno da će uskoro u Banja Luci biti otvoren Generalni konzulat RH, a postupno se radi i na humanitarnoj suradnji, povratku izbjeglica, te otvaranju prometa i trgovine. Povratak izbjeglica dvosmjerni je proces koji se odnosi i na povratak hrvatskih Srba koji trenutno borave u SRJ ili Republici Srpskoj. Do sada se u Hrvatsku vratilo 33.000 srpskih izbjeglica, od čega 19.000 iz SRJ. Tek nakon što Zakon o BiH državljanstvu i putnim ispravama stupi na snagu, Hrvatska će biti spremna razmotriti i prihvaćanje jedinstvenog režima viza za područje cijele BiH. Hrvatska je pokazala maksimalni stupanj suradnje s Međunarodnim sudom u Haagu i s njome će nastaviti, no istodobno očekuje djelotvorniju istragu zločina počinjenih nad Hrvatima u Hrvatskoj i BiH. Od 1992. u Hrvatskoj se provodi program sustavnih gospodarskih reformi koji je pridonijeo makroekonomskoj stabilnosti, niskom stupnju inflacije i stalnom rastu. U svibnju Hrvatska će u suradnji s međunarodnom zajednicom organizirati Konferenciju o obnovi i razvoju s ciljem prikupljanja sredstava za oporavak ratom uništenih područja. Hrvatska održava dobre odnose sa susjednim državama i osigurala je uvjete za širu regionalnu suradnju. Posebna pažnja posvećuje se odnosima sa BiH, Slovenijom, Mađarskom, Italijom, Austrijom i zemljama potpisnicama CEFTA-e, dok su razvoj odnosa i gospodarska suradnja sa SRJ usporeni zbog političke nestabilnosti u toj zemlji. Hrvatska želi voditi otvorenu politiku i biti zanimljiva kao ekonomsko, prometno, pa i političko raskrižje između Srednje Europe, Sredozemlja i Jugoistočne Europe, kaže se u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova. (Hina) pp sv 241659 MET mar 98