ZAGREB, 22. travnja (Hina) - Pravno-politički aspekti Baščanske ploče, jednoga od najstarijih spomenika hrvatskoga jezika pisana glagoljicom, bili su zanemarivani tijekom dosadašnjega proučavanja. Akademik Lujo Margetić u javnome je
predavanju, održanu danas u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), iznio sažetke stajališta o tim aspektima, utemeljene na njegovu proučavanju Baščanske ploče, što su u knjizi "Baščanska ploča" objavljeni u početku ove godine u nakladi "Vitagrafa". Predavanje je priredio Akademijin Razred za društvene znanosti.
ZAGREB, 22. travnja (Hina) - Pravno-politički aspekti Baščanske
ploče, jednoga od najstarijih spomenika hrvatskoga jezika pisana
glagoljicom, bili su zanemarivani tijekom dosadašnjega
proučavanja. Akademik Lujo Margetić u javnome je predavanju,
održanu danas u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
(HAZU), iznio sažetke stajališta o tim aspektima, utemeljene na
njegovu proučavanju Baščanske ploče, što su u knjizi "Baščanska
ploča" objavljeni u početku ove godine u nakladi "Vitagrafa".
Predavanje je priredio Akademijin Razred za društvene
znanosti.#L#
Zna se da je ta, za hrvatsku povijest i kulturu, dragocjena ploča od
vapnenca široka 197 cm, visoka 99 cm i debela osam cm bila lijevi
plutej septuma u crkvi sv. Lucije pokraj sela Jurandvora blizu
Baške na otoku Krku. Pitanje datacije Baščanske ploče, podsjetio je
akademik Margetić, još nije posve rasvijetljeno, a o njemu ovisi
povijesna i politička poruka Baščanske ploče. Kratko je podsjetio
na zbivanja nakon, kako je kazao, "najljepšega razdoblja hrvatske
povijesti", tj. od 1060. do 1091. za opstojanja Kraljevine Hrvatske
i Dalmacije. Spomenuo je ugarske kraljeve Ladislava i Kolomana kao
i činjenicu da su Hrvati 1102. priznali Kolomana za svojega kralja a
da je Dalmacija "pripala" Kolomanu tek u ljeto 1105. S tim u vezi, a
na temelju povijesne analize, akademik Margetić drži da je
Baščanska ploča morala biti napisana prije ljeta 1105.
Govoreći o uglednicima nabrojenima u tekstu Baščanske ploče,
Margetić je ustvrdio da je opat Desila posebno istaknut zbog toga
što on nije bio svjedok darovnice, već poslanik kralja Zvonimira,
koji je u njegovo ime predao ledinu u vlasništvo. Jer, podsjetio je
Margetić, po srednjovjekovnoj predaji darovnica ničim ne obvezuje
ako nije predana.
Samo ozbiljna rasprava o svim stajalištima iznesenim o važnim, a
još nerasvijetljenim pitanjima, može pridonijeti istini o
Baščanskoj ploči, istaknuo je na kraju akademik Lujo Margetić.
(Hina) ip dd
221752 MET apr 98