ZAGREB, 21. travnja (Hina) - Županijski dom Hrvatskog državnog sabora zaključio je danas raspravu o dvama prijedlozima izmjena i dopuna Zakona o Hrvatskoj radio-televiziji, ali je zbog nedostatka kvoruma glasovanje o njima, kao i o
ostalim prijedlozima, odgođeno za petak, kada će se nastaviti 14. sjednica Doma. Prijedloge izmjena i dopuna Zakona o HRT-u u saborsku su proceduru uputili Klub HDZ-a, te zastupnici HNS-a Srećko Bijelić i Radimir Čačić.
ZAGREB, 21. travnja (Hina) - Županijski dom Hrvatskog državnog
sabora zaključio je danas raspravu o dvama prijedlozima izmjena i
dopuna Zakona o Hrvatskoj radio-televiziji, ali je zbog nedostatka
kvoruma glasovanje o njima, kao i o ostalim prijedlozima, odgođeno
za petak, kada će se nastaviti 14. sjednica Doma. Prijedloge
izmjena i dopuna Zakona o HRT-u u saborsku su proceduru uputili Klub
HDZ-a, te zastupnici HNS-a Srećko Bijelić i Radimir Čačić. #L#
I dok je oporba prigovarala HDZ-u da izmjene nudi samo radi
međunarodnih pritisaka, odnosno da samo želi stvoriti privid
promjena na HRT-u, zastupnici HDZ-a tvrdili su kako njihov
prijedlog rješava ključna pitanja preoblikovanja HRT-a u javnu
televiziju. U ime Kluba HDZ-a Miroslav Prpić predložio je da se oba
prijedloga upute u dalju raspravu iz koje će proizići, kako kaže,
najkvalitetnija rješenja sukladna svjetskim demokratskim
standardima.
U objedinjenoj raspravi, u ime Kluba SDP-a Ivan Ninić podržao je
HNS-ov prijedlog da se dio članova Vijeća HRT-a iz javnih
institucija imenuje izravno, odnosno da nije potrebna potvrda
Sabora, kao što to predlaže HDZ. Naime, Ninić smatra kako za
prijedlog HDZ-a nema dovoljno jamstva da bi Sabor prihvatio
predložene članove. To znači da bi, kao i sada, kontrolu nad Vijećem
HRT-a imala vladajuća stranka, kazao je Ninić. Za Vilima Hermana,
koji je govorio u ime Kluba HSLS-a, ključno je nastojanje da HRT
postane javno dobro, a ne da se u javnosti stvara slika kako se
političke stranke bore za prevlast. HDZ svojim prijedlogom
pokušava odigrati spretnu igru kojoj je zadaća ne mijenjati ništa,
kazao je Herman. Ostalo je nepoznanicom na koji će način biti data
koncesija za treći program, tko će koristiti postojeću
infrastrukturu, a poglavito odašiljače koji koštaju 20 milijuna
njemačkih maraka. Herman smatra kako se HRT-u istodobno ne može
ostaviti pravo na pretplatu i pravo na marketing.
U ime kluba HSS-a Željko Pecek podržao je nastojanja predlagatelja
obaju zakona u dijelu da se, kako je kazao, državna televizija
demokratizira i da se poboljša izrada i emitiranje programa.
Potrebnim je naznačio utvrditi što je to odašiljanje odnosno
prijenos i s tim u svezi odnos budućega koncesionara trećeg
programa i HRT-a. Upitao je što je sa satelitskim programom, kako će
to biti uređeno, i hoći li koncesionar imati pravo na teletekst.
Zauzeo se za veću ulogu djelatnika HRT-a u Vijeću, jer bi to
pridonjelo dodatnom angažiranju. Najboljim rješenjem smatra da
urednike imenuje i razrješuje odbor kojeg bi imenovalo Vijeće, a
ne, kako to predlaže HDZ, Vijeće na prijedlog direktora.
Obvezno plaćanje pretplate izazvalo je posebnu pozornost
zastupnika. Tako je Ratko Maričić (SDP) rekao da je pretplata porez
kao što je i porez na automobile, dok Dragutin Bračun (HDZ) drži da
bi pretplata trebala biti obvezna jer ona štiti autorska prava
televizijskih kuća. Zvonimir Červenko (HDZ) kazao je da je
"diplomirao na pretplati kao što je diplomirao i na minama" te se
zauzeo za moderniji način naplate pretplate bez inkasatora koji
hodaju od kuće do kuće. To je podržao i Žarko Katić (HSLS).
Dom je zaključio raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o plaćama
ovlaštenih državnih revizora, što ga je predložio Odbor za
financije i državni proračun u Zastupničkom domu. Ivan Brleković
(HDZ) kazao je kako bi Vlada trebala ponuditi cjelovito rješenje o
plaćama državnih službenika. Zaključena je i rasprava o Konačnom
prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim
pristojbama.
(Hina) žb/sšh db
211812 MET apr 98