ZAGREB, 14. travnja (Hina) - Pred sutrašnju 30. sjednicu Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora koja će trajati dva tjedna predsjednik sabora akademik Vlatko Pavletić na današnjoj je redovitoj konferenciji za novinare govorio o
predloženom dnevnom redu od oko 30-tak točaka. O predloženim točkama danas su raspravljali odbori Zastupničkog doma.
ZAGREB, 14. travnja (Hina) - Pred sutrašnju 30. sjednicu
Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora koja će trajati dva
tjedna predsjednik sabora akademik Vlatko Pavletić na današnjoj je
redovitoj konferenciji za novinare govorio o predloženom dnevnom
redu od oko 30-tak točaka. O predloženim točkama danas su
raspravljali odbori Zastupničkog doma.#L#
Obrazlažući predloženi dnevni red akademik Pavletić posebice je
izdvojio Konačni prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju, čiji
je tekst u odnosu na prvo čitanje bitno izmjenjen. Sudeći po
pristiglom velikom broju amandmana, nije isključeno da će taj
zakonski tekst biti upućen u treće čitanje.
Uz HNS-ov prijedog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskoj
radioteleviziji, Pavletić je najavio da će na dnevni red biti
uvršten i prijedlog kluba HDZ-a. Tim je prijedlozima zajedničko
nastojanje - dati veće ovlasti Vijeću HRT-a.
Pavletić je najavio i raspravu o temi "Republika Hrvatska i
međunarodna politika", te o vrlo važnom Izvješću o ostvarivanju
programa dvosmjernog povrataka i zbrinjavanja prognanika,
izbjeglica i raseljenih osoba s osvrtom na zahtjeve međunarodne
zajedice. Hrvatska, naglasio je Pavletić, ne može omogućiti brži
povratak, ne zbog toga što nema dobre volje, već zato što nema
dovoljno sredstava. Podsjetio je da je Hrvatska do sada za obnovu i
povratak prognanika i izbjeglica izdvojila više od 1,6 milijardi
dolara, dok je međunarodna zajednica Hrvatskoj pomogla sa 80-tak
milijuna dolara.
Na predloženom dnevnom redu 30. sjednice Zastupničkog doma je i
prijedlog zakona o mirnom okupljanju i javnom prosvjedu.
Odbor za naobrazbu, znanost i kulturu nakon rasprave nije podržao
HNS-ov prijedlog izmjena i dopuna Zakona o HRT-u, što ga, kazao je u
ime predlagatelja Srećko Bjelić, na temelju teksta Foruma 21
predlaže 30 zastupnika. Uz ostalo se predlaže da Vijeće HRT-a ima 25
članova, od kojih bi osam imenovao Zastupnički dom dok bi ostali
članovi bili predstavnici javnih institucija. Predsjednik Odbora
Nedjeljko Mihanović protiv je da predstavnike Vijeća imenuju
institucije. One moraju biti zastupljene, ali na njihov prijedlog
članove bi trebao imenovati Sabor kao najviše predstavničko
tijelo, kazao je Mihanović.
Predstavnici Ministarstva pomorstva, prometa i veza ocijenili su
da je predloženi zakonski tekst necjelovit, da ide u krajnost,
sužava ovlasti direktora HRT-a te da njime nije uređeno pitanje
pretplate.
Hrvoje Hitrec izvijestio je da će klub zastupnika HDZ-a predložiti
svoj zakonski tekst, a akademik Dubravko Jelčić, ujedno i član
Vijeća HRT-a podsjetio je da je prije nekoliko mjeseci i Vijeće
iniciralo izmjenu zakona. Jelčić smatra da bi Vijeće HRT-a trebalo
imati središnju ulogu i uvid u poslovanje jer, naglasio je, Vijeće
bez ovlasti nema smisla.
Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu podržao je Prijedlog zakona
o državnim robnim zalihama uz zaključak da se Saboru podnese i
izvješće o poslovanju Robnih zaliha. Naime, Vlada je to izvješće
već uputila Saboru, no kako taj dokument nosi oznaku državne tajne ,
Tajništvo Sabora odlučit će na koji će način zastupnicima to biti
predočeno. Inače, predloženim tekstom Robne zalihe ustrojile bi se
na nov način, kao stalne zalihe u slučaju rata ili elementarne
nepogode za 30-dnevnu opskrbu stanovništvu. Koje robe trebaju biti
u robnim zalihama odlučivat će Sabor, a novina je da se iz robnih
zaliha više neće kreditirati pojedine djelatnosti.
Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost podržao je
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima
županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Ministar uprave
Marijan Ramuščak kazao je da je riječ o uvrštavanju u Zakon četiriju
općina osnovanih tijekom mandata UNTAES-a. To su Negoslavci,
Markušica, Šodolovci i Jagodnjak.
Odbor za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili
manjina podržao je Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za prošlu
godinu. Članovi odbora pohvalili su rad pučkog pravobranitelja
Ante Klarića i njegovih suradnika, ocjenivši kako građani imaju sve
više povjerenja u tu insituciju. Tijekom prošle godine u Ured
pučkog pravobranitelja stiglo je 1760 pisanih primitaka i
obavijesti, uglavnom iz područja imovinskih pitanja i povrede
rada. Veliki broj zahtijeva građana odnosi se na sporost rada
sudova.
(Hina) bm/sšh/žb dd
141417 MET apr 98