FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NJEMAČKA 20. IV. FAZ: RüHE ŽELI UTJECATI NA POLITIKU U HRVATSKOJ I BIH

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 20. IV. 1998. Civilne zadaće za Bundeswehr Bundeswehr preuzima i nevojne zadaće obnove u Bosni kako bi Njemačka što više ubrzala povratak izbjeglica, izvješćuje Karl Feldmeyer. "Ministar obrane Volker Rühe posjetio je ovih dana 5. kontingent njemačkih postrojba u sastavu SFOR-a u Bosni; riječ je o 2500 vojnika, stacioniranih uglavnom u Rajlovcu kod Sarajeva, gdje će ostati najmanje do kraja lipnja ove godine, a možda i dulje. 1. srpnja bit će prekoračena vremenska granica koju je NATO postavio sam sebi za povlačenje iz Bosne - kao što je već učinjeno prilikom mandata IFOR-a. Postrojba IFOR trebala je ostati dvanaest mjeseci. Taj je rok poštovan što se tiče mandata. No, vojna nazočnost NATO-a produljena je za 18 mjeseci. Slovo 'I' u kratici 'IFOR' zamijenjeno je slovom 'S' u kratici 'SFOR', te je 'Implementation Force' postala 'Stabilization Force'. Ta postrojba od ukupno 35 tisuća vojnika, među kojima 2500 njemačkih vojnika čini četvrti kontingent po veličini, osigurava od početka 1997. provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma. Nakon više od dvije i pol godine nazočnosti u Bosni, NATO je spreman odustati od opetovanog vremenskog ograničavanja svog angažmana. iako odgovarajuća formalna odluka još nije donesena, nastavak angažmana već se tretira kao gotova stvar. Rühe je prilikom svog posjeta objasnio da je na internoj razini to gotova stvar. Suglasnost je očito postignuta i oko pitanja smanjivanja ukupnog kontingenta u prilog Amerikancima i održavanja vlastite nazočnosti. Vrhovno zapovjedništvo nad postrojbom IFOR-a trebalo bi neovisno o tome ostati u američkim rukama. Posrijedi nije velikodušnost već posljedica spoznaje da NATO bez Amerike ne bi mogao ništa učiniti. Ukidanjem vremenskog ograničenja NATO je reagirao na političke nužnosti. Proces uspostave mira treba vojnu zaštitu NATO-a u za sada još nedoglednom razdoblju. Samo vojnici i oružje NATO-a jamstvo su da će muslimanski Bošnjaci, Srbi i Hrvati prihvatiti i neugodne odredbe Daytonskog sporazuma. To se posebno odnosi na povratak izbjeglica na područja na kojima neće biti u većini. Svi odgovarajući pokušaji nailaze na otpor - ne samo na političkoj razini, već i na terenu. Još ima slučajeva paljenja kuća prije no što se u njih uspiju vratiti povratnici. Kraj toga neprijateljstva nije na pomolu. Stoga je Rüheov odgovor na pitanje koliko će još dugo po njegovu mišljenju biti nužna nazočnost NATO-a, bio prilično optimističan - 'najmanje dvije godine'. Stručnjaci na terenu nešto su oprezniji. Nazočnost NATO-a bit će po njihovoj prognozi nužna i u sljedećem tisućljeću. To ne znači da odnosi u Bosni stagniraju. Mirovni proces donosi - doduše, uz velike muke - napredak. Ta činjenica odražava se i na položaju njemačkog kontingenta koji se prilagođava promijenjenim zadaćama. Oružje stupa u pozadinu, a sve važniju ulogu ima civilno- vojna suradnja 'CIMIC', kratica za 'Civil Military Cooperation'. Bundeswehr je do sada među svojim vojnicima, poslanima u Bosnu, imao i poseban stožer sastavljen od 70 časnika sa sasvim nevojnom zadaćom. Naime, oni istražuju političku, sociološku, etničku i gospodarsku situaciju u bosanskim okruzima (...); pritom je posebno važan aspekt jesu li stvorene pretpostavke za povratak izbjeglica. Postrojba 'CIMIC' postoji od lipnja prošle godine. U međuvremenu je dopunjena još jednom radnom skupinom, nazvanom 'ZIPB', što je kratica za 'Zivile Infrastruktur- Projektbegleitung' (Pratnja projekata civilne infrastrukture - op. prev.). Ona potiče obnovu razorene infrastrukture - cesta, mostova i opskrbnih komunikacija - i izgradnju stanova. ZIPB preuzima inženjerske radove poput planiranja gradnje i dodjele narudžba domaćim poduzećima. Nadzire graditeljske radove, izdaje potvrdu o valjanosti izgrađenog objekta i predaje zajedno s povjerenikom njemačke vlade projekt ovlaštenim općinskim predstavnicima. Rühe je upravo izdao nalog o udvostručenju osoblja u tom posebnom stožeru. Posebna zainteresiranost Njemačke za te poslove proizlazi iz činjenice da je Njemačka primila više izbjeglica iz Bosne od svih svojih europskih saveznika zajedno. Od 4,3 milijuna stanovnika Bosne, za vrijeme ratnih previranja svoja je matična prebivališta napustilo 2 milijuna, 1,3 ih je pobjeglo - 345 tisuća njih u Njemačku. Danas ih se u Njemačkoj još nalazi 240 tisuća. Ukupno 575 tisuća izbjeglica čeka još na mogućnost povratka svojim domovima. Stoga je brza obnova infrastrukture i stambenih objekata sve važnija. Obnovu financira u prvom redu EU i Svjetska banka - odnosno, tako bi bar trebalo biti po postignutim dogovorima. Stvarnost je u mnogim slučajevima drugačija. Tijekom posjeta Rühe je nagovijestio da nije zadovoljan stvarnom potporom Europske unije. Tamošnja birokracija nije zainteresirana za izdvajanje svoga novca za takve svrhe. Ona to pokušava spriječiti te njemačka vlada - iako već najveći financijer EU - mora priskočiti još i izravnim plaćanjem. Čak i jako zaduženi Berlin izdvaja novac za privremeno financiranje stanova jer snosi posebno velik teret velikog broja bosanskih izbjeglica, čiji povratak na taj način želi ubrzati. Ponašanje EU jednostavno je 'skandalozno', zaključio je Rühe. To je jedan od razloga zašto Rüheov dvodnevni posjet nije tek običan obilazak vojnika. Obilazak mu je tek povod za utjecaj na budući tijek politike u toj regiji. To je bio cilj i njegova posjeta Banjoj Luci i Zagrebu. U Banjoj Luci sastao je s predsjednicom republike srpske gospođom Biljanom Plavšić i s premijerom Miloradom Dodikom. Sljedećega dana, u Zagrebu, Rühe se sastao s hrvatskim predsjednikom Tuđmanom i sa zamjenikom hrvatskog ministra obrane Krešimirom Ćosićem. Na oba je mjesta Rühe želio potkrijepiti spoznaju da je potpora daytonskom mirovnom procesu i ispunjavanje ugovornih odredba preduvjet za uključivanje u europske strukture i za gospodarsku pomoć. Kao poticaj, Rühe je i u Zagrebu i u Banjoj Luci ponudio pokretanje vojne suradnje - za početak u sektoru saniteta i pri uvježbavanju, ali i pri čišćenju mina i odgovarajućem nužnom uvježbavanju pionirskih postrojba. To je novi element u odnosima između Njemačke i Hrvatske, te Njemačke i republike srpske. Pritom se Bundeswehr sve više upotrebljava u političke svrhe. Domaćini su Rüheu potvrdili da Bundeswehr zaslužuje pohvale za svoj nastup u Bosni. Dodik mu je kazao da je nastup Bundeswehra stvorio kod njegovih srpskih sunarodnjaka sasvim novu sliku njemačke vojske, brišući stare stereotipe o Njemačkoj i njezinim vojnicima. Prisjetimo li se gorkog naslijeđa Drugoga svjetskog rata, zaključit ćemo da je to daleko važnija stvar od ugodnog sekundarnog učinka", zaključuje Karl Feldmeyer. 210101 MET apr 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙