RUSKE ORUŽANE SNAGE U KRITIČNOM STANJU

MOSKVA, 20. travnja (Hina/Reuters) - Ispod svojeg prevelikog nuklearnog kišobrana Ruska se vojska zapravo bori da ostane na nogama. #L# Jednostavno govoreći, da je prošle godine izbio rat najveća zemlja na svijetu jednostavno ne bi za njega bila spremna. "Sastaviti proračun kao Mozambik a htjeti oružane snage kakve imaju Sjedinjene Države nije baš logično", rekao je vršitelj dužnosti ruskog ministra obrane maršal Igor Sergejev ovoga mjeseca neuobičajeno žučljivo i s neuobičajenom otvorenošću oko činjenica i brojki. Osim elitnih Strategijskih nuklearnih snaga i nekih zračnih snaga, rekao je on na vojnom sastanku, u 1997. "praktički nije bilo niti jedne postrojbe spremne za borbu". Stručnjaci za obranu kažu da stanje nije bolje ni sada, godinu nakon što je ruski predsjednik Boris Jeljcin pokrenuo razvikanu ali i kritiziranu reformu onoga što je preostalo od sovjetskog vojnog stroja. Zrakoplovi ne lete, tenkovi hrđaju, mornari gladuju a moral opada zbog nedostatka obuke, svrhe i novca. "Stanje je kritično", kaže ruski vojni analitičar Pavel Felgenhauer. "U vojnim snagama stekle su se gospodarska kriza, neorganizirano razvojačenje i moralna kriza bez precedenta." Sergejev je značajno pridonio da se ubrzaju promjene i smanjenje vojske ali je suočen s nedostatkom novaca, uobičajenim problemom ruske ekonomije. Samo trećina predviđenih sredstava za vojsku uplaćena je u prvoj četvrtini godine, rekao je Sergejev. Čak 90 posto novaca otišlo je samo za puko održavanje vojnih snaga a ne za kupnju nove opreme ili financiranje reformi. Ruske vojne snage dobile su 82 milijarde rubalja (13,4 milijarde dolara) što je samo 16 posto ukupnog vojnog proračuna za 1998. od 500 milijardi rubalja što naprosto nije dovoljno. Ljudi koji su prisiljeni napustiti vojsku nakon sovjetskog povlačenja iz istočne Europe često nemaju posla niti stana unatoč pomoći Zapada. Oni koji su ostali primaju plaću s mjesecima zaostatka. "To je pravi teret koji nam ne dopušta da se pokrenemo", rekao je Sergejev, koji se obvezao da će smanjiti vojne snage za 500.000 na 1,2 milijuna ove godine na putu do još manje vojske koja bi bila potpuno profesionalna i suvremeno opremljena. "Uz dobro poznato slabljenje konvencionalnih snaga uloga čimbenika nuklearnog odvraćanja raste", rekao je zapovjednik raketnih snaga general-pukovnik Vladimir Jakovljev prošlog mjeseca za vojni list Crvena zvijezda. Očuvanje nuklearnog kišobrana za vrijeme reforme ostalih vojnih snaga je međutim krajnje kontroverzan pristup. "Smanjenje vojske je uvijek nepopularno", rekao je Felgenhauer. "Ali neki potezi Sergejeva u uništavanju konvencionalnih snaga i zadržavanju nuklearne opcije su svakako pogrešni." Charles Dick, stručnjak za rusku obranu i voditelj britanskog Središta za istraživanje sukoba, suglasan je da je pristup mogući izvor problema. "Rješavati probleme kao što je čečenski nuklearnim oružjem ne izgleda mi vrlo razborito", rekao je on govoreći o pobuni u Čečeniji gdje su ruske konvencionalne snage pretrpjele ponižavajući poraz u borbi protiv separatista. Dick kaže da je Kremlj, unatoč rezervama glede širenja NATO-a na istok, odlučio kako su glavne prijetnje Rusiji unutarnje a ne vanjske i zato su snage ministarstva unutarnjih poslova bolje financirane. Unatoč ovih izazova i rizika za rusku i europsku sigurnost analitičari kažu da je došlo do važne promjene. Prošlog mjeseca Jeljcin je imenovao civila Andreja Kokoškina za voditelja Vijeća sigurnosti koje spaja glavnu vojnu inspekciju i savjetodavno Vijeće obrane. Njegova je zadaća da koordinira rad svih obrambenih i obavještajnih agencija. Vijećem sigurnosti, koje pokriva sličnu oblast kao i američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, predsjeda predsjednik Jeljcin. Kremlj je priopćio da je Kokoškinovo imenovanje na tako važno mjesto imalo za svrhu bolju koordinaciju vojnih reformi. "Kokoškin je čovjek određen za nadzor", rekao je Dick. "On će biti odlučujuća osoba, ako mu to bude dopušteno." (Hina) sl rb 201511 MET apr 98