FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FRANCUSKA-LE FIGARO OD 16.4.98. SLOVENIJA I EU

FRANCUSKA LE FIGARO 16. IV. 1998. Slovenija: švicarska vrtoglavica... O pripremama za pristup Slovenije Europskoj uniji iz Ljubljane izvješćuje posebni izvjestitelj Baudouin Bollaert: " 'Bolje je jednom vidjeti, nego šest puta čuti', predsjednik Republike Milan Kučan voli navoditi ovo staru slovensku poslovicu. Ovdje je svaki novi posjetitelj dobro došao. Mala Slovenija (dva milijuna stanovnika na dvadeset tisuća četvornih kilometara) žeđa za priznanjem. 'To se zove kompleks male zemlje', primjećuje jedan diplomat na dužnosti u prijestolnici Ljubljani. U odnosu na Nijemce ili Talijane, Francuzi ovdje nisu česti gosti. No u veljači je Sloveniju posjetio Hubert Vedrine, za njim je došao predsjednik Senata Rene Monory, a početkom travnja senatorsko izaslanstvo Europskog socijaldemokratskog saveza. Treba reći da je ova bivša jugoslavenska republika četvrti partner Francuske u istočnoj Europi. Prvi put u svojoj povijesti neovisna od 1991., etnički homogena, tradicionalno otvorena prema Zapadu, Slovenija je bez gubitaka izišla iz potresa koji su se dogodili nakon Tita. Ona je danas sudionica 'prvog vala' u pristupu zemalja kandidatica EU. 'Zemlja koja je svoju neovisnost stekla nedavno, drži da jako ohrabruje što zemlje s bogatom tradicijom državne suverenosti žele ju podijeliti s drugima', kaže Boris Frlec, slovenski ministar vanjskih poslova. No Slovenija također njeguje kompleks najbolje u svojoj skupini. S bruto domaćim proizvodom od 9 700 dolara po stanovniku u 1997., stopom rasta od 3,7 posto, inflacijom 8,8 posto i nezaposlenosti 11,4 posto, ona je na gospodarskoj razini koju imaju Grčka i Portugal, i iznad je drugih zemalja pristupnica u EU. Iako njezini najnoviji rezultati nisu tako sjajni, zemlja je gospodarski spremna. Na političkom je polju ispunila sve uvjete za pristup: nagodila se s Rimom o imetku talijanskih državljana iz Istre koji im je bio oduzet nakon rata, ublažila je članak 68. Ustava kojim se zabranjuje strancima da posjeduju zemlju u Sloveniji i, napokon, odobrila je sporazum o udruživanju s EU. 'Nemamo druge mogućnosti, do da pristupimo Uniji', objašnjava državni poglavar Milan Kučan. Ovaj bivši komunist, vrlo popularan jer je znao mirno dovesti Sloveniju do neovisnosti, ponovno je izabran u prosincu prošle godine. Mirko Bandelj, ministar unutarnjih poslova u koalicijskoj vladi Janeza Drnovšeka, neumorno opetuje. 'Između Europske unije i Balkana, brzo smo se odlučili'. Nakon rata u Bosni, kriza na Kosovu ga podupire u tom stajalištu. 'Među deveterim strankama u parlamentu gotovo da nema euroskeptika, dodaje. No mi ćemo pažljivo motriti na našu suverenost'. Za Slovence je tu problem. 'Kada si neovisan tek sedam godina, teško se toga odreći djelomično, čak i kada je to dragovoljno', tvrdi Katerina Ovca Smrkolj, članica Državnog vijeća (isto što i Senat u Francuskoj). Istraživanje koje je objavio dnevnik 'Delo' dobro oslikava to stanje duha. 'Jeste li za približavanje Slovenije EU', 12,1 posto ispitanika odgovorilo je 'jako', 15,7 posto 'dosta', 40,7 posto 'srednje', 17,5 posto 'malo' i 13,7 posto 'uopće'. Zapravo mnogi sanjaju da od svoje zemlje načine 'malu Švicarsku', misli predsjednik Kučan. Za Borisa Cizelja, zamjenika slovenskog posrednika u Bruxellesu, očito je da vlada mora činiti 'velike napore u obavješćivanju' ako želi izbjeći neuspjeh na referendumu koji je predviđen koncem pregovora. On je utvrdio 'krajnji nadnevak': 1. I. 2003. 'Svakako, bit će razočaranja, kaže. No EU će jamčiti naše glavne interese i nikada nijedna država nije izišla iz EU'. Iako su pregovori o pristupu službeno počeli 31. III., za Sloveniju je, prema Bruxelleskom povjerenstvu, najvažnija zadaća uvođenje PDV-a. Ta pristojba 'još nije poznata u toj zemlji'. Vlada u Ljubljani je, nakon više odgoda, obećala da će ga uvesti najkasnije 1.VII. 1999. (...) Slovenija odmjerava veličinu zadaće. Ali se ne uzrujava. 'Za najosjetljivija ćemo pitanja zatražiti prijelazno razdoblje', upozorava Boris Cizelj. Španjolskoj i Portugalu trebalo je sedam do deset godina. Slovenci to znaju, kao što znaju i za derogaciju kojom se koriste neke države članice. 'Mi smo maleni, ali znamo ulijevati poštovanje prema sebi!', kaže jedan zastupnik." 162223 MET apr 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙