NJEMAČKA - 27. III. FAZ: U SPLITU FORMIRANA AUSTRIJSKO-SLOVENSKO-HRVATSKA TRILATERALAďiWś/

TRILATERALAďiWś NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 27. III. 1998. Nova trilaterala Pitanje manjina jedna je od glavnih tema ministarskog sastanka nove austrijsko-hrvatsko-slovenske trilaterale.. "Suradnja u sektoru prometa, energije, zaštite okoliša i turizma bila je formalno žarište sastanka ministara vanjskih poslova Austrije, Slovenije i Hrvatske Schuessela, Frleca i Granića, koji su se u četvrtak okupili u hrvatskoj luci Split. Sudionici sastanka obrazložili su novu trilateralu kao regionalnu varijantu Srednjoeuropske inicijative (SEI). Slovenija pritom navodno očekuje da će potaknuti Hrvatsku na pojačano rješavanje problema u bilateralnim odnosima - primjerice, u pitanjima granica, Piranskog zaljeva, atomske elektrane Krško i imovinskih odnosa. Austrijska strana priželjkuje, između ostalog, pripremu sporazuma o zajedničkom suzbijanju krijumčarskih kanala i trgovine drogom. Osim toga, ministri će razgovarati i o sukobu na Kosovu i o proširenju EU. Austrija će u srpnju ove godine preuzeti predsjedanje EU u sljedećih šest mjeseci. Za Sloveniju će sljedećeg tjedna započeti konkretni pregovori: u odnosu prema Zagrebu Ljubljana već sada rado nastupa kao 'EU-sugovornik' odnosno kao 'andock-susjed'. U tom kontekstu razgovori su obuhvatili i pitanje manjina. Hrvatska je na nezadovoljstvo Ljubljane nedavno prekrižila iz ustava svoje državljane slovenske nacionalnosti dok je izričito spomenula 'Nijemce' i 'Austrijance'. Hrvatska manjina nastanjena u Sloveniji ne uživa pak - za razliku od daleko malobrojnijih etničkih skupina Mađara i Talijana - manjinsku zaštitu na razini ustava. Ta je zaštita uskraćena i 'germanofonoj zajednici' u Sloveniji, čije (u Ljubljani uvijek poricano) postojanje nije više sporno nakon objave dvije međusobno nezavisno izrađene studije slovenskih i austrijskih povjesničara. Slovenija i Austrija pripremaju trenutačno sporazum o kulturnoj suradnji u kojem će austrijska manjina izričito biti spomenuta. No, sporazum u pripremi neće se navodno odnositi i na slovensku manjinu u saveznim austrijskim zemljama Koruškoj i Štajerskoj. Naime, austrijskim je Slovencima formalno priznat status manjine članom VII državnog ugovora iz 1955., glede kojeg Slovenija polaže pravo na status nasljednika ondašnje potpisnice Jugoslavije. Doduše, predstavnici te manjine i vodstvo u Ljubljani predbacuju Beču, Klagenfurtu i Grazu da nisu ispunili obveze, utemeljene u zakonu o etničkim skupinama, koji je stupio na snagu 70-ih godina. Poput austrijske, slovenska politika prema manjinama također će ubuduće morati prihvatiti kriterije, utvrđene u odredbama okvirne konvencije Vijeća Europe o zaštiti manjina. Slovenija je u srijedu u Strassburgu kao dvadeseta od ukupno četrdeset članica uručila rafitikacijsku povelju, obvezujući se time da će štititi pripadnike manjina od diskriminacije, štititi njihov materinji jezik nastavom na tom jeziku i odobriti im slobodu okupljanja kao i primjereno predstavništvo u političkim tijelima. Austrija se nalazi među 17 zemalja koje su potpisale sporazum o okvirnoj konvenciji, ali ga još nisu ratificirale", napominje novinar na kraju izvješća. 300335 MET mar 98