VOA O GOSPODARSKIM POTENCIJALIMA KOSOVA

GLAS AMERIKE -VOA 7. IV. 1998. Najsiromašnije područje u Srbiji je pokrajina Kosovo čije pučanstvo u velikoj mjeri ovisi od novca koji im šalje rodbina iz inozemstva. Kako javlja novinar Glasa Amerike Art Chimes sadašnje teško gospodarsko stanja Kosova ne odražava stvarni ekonomski potencijal pokrajine. "U pozadini kosovskog problema su, kako se čini, i politički i emocionalni razlozi. Nakon što je izgubio druge dijelove zemlje, Beograd ne želi izgubiti i ono što mu je sada ostalo, a posebno ne Kosovo koje još naziva 'kolijevkom Srbije'. Nacionalistički čelnici među kojima je i savezni predsjednik Slobodan Milošević okupljaju javnost stalnim isticanjem važnosti manastira i drugih povijesnih objekata tog područja. Albanci na Kosovu, međutim, cinično primjećuju kako Srbe zapravo zanimaju golema rudna bogatstva pokrajine. Urednik tjednika 'Zeri' Bler Rimšalja tvrdi da srbijanski dužnosnici samo na riječima u prvi plan stavljaju manastire, dok su im oči uprte u rudna bogatstva Trepče. = Očevidan je veliki ekonomski značaj Kosova za Srbiju kao i to da je najbogatiji manastir na Kosovu - Trepča. To je zapravo najvažniji manastir na Kosovu. Kosovske rezerve iznose milijarde tone ugljena važnog za dvije velike termoelektrane nedaleko od Prištine. Kosovo također leži na velikim količinama olova i cinka, te kroma, nikla i drugim metala i minerala. Zadnjih godina proizvodnja kosovskih rudnika znatno je manja nego prije. Srbi tvrde da su tome bile krive gospodarske sankcije protiv Jugoslavije. Albanci međutim upozoravaju na druge razloge. U proteklih je desetak godina, naime, većina Albanaca otpuštena s posla. Upitan o stanju gospodarstva na Kosovu direktor Ekonomskog instituta prof. Mus Alimani rekao je da se radi o klasičnoj kolonijalnoj ekonomiji. Gospodarsko je pitanje nesumnjivo dodatni problem koji opterećuje kosovsku budućnost. Direktor neovisnog Centra za izučavanje Srbije Milan Protić smatra da bi važne državne kompanije na Kosovu jednoga dana trebalo vratiti njihovim pravim vlasnicima, onima koji su prije komunizma bili u posjedu tih kompanija. Primjera radi, nekada su vlasništvo nad Trepčom dijelile britanske i srbijanske tvrtke, kaže gospodin Protić te dodaje kako je nacionalizam taj koji zamagljuje cijelu stvar. = Bez obzira na to što se događalo, netko je silom ostao bez vlastite imovine. Zar ne bi trebalo nadoknaditi toj osobi izgubljenu imovinu? Dakle, uz prijepor o političkim i povijesnim pitanjima kosovski Srbi i Albanci su sučeljeni s još jednim međusobnim problemom, a to je pitanje gospodarstva." (VOA) 080204 MET apr 98