ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - U Hrvatskoj narodnoj banci održan je danas sastanak guvernera HNB dr. Marka Škreba i njegovih suradnika s predsjednicima nadzornih odbora hrvatskih banaka i štedionica, na kojem je sudjelovao i direktor
Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Mladen Šunjić. Sudionicima skupa predočena su najnovija događanja u svjetskom financijskom sustavu, osnovna polazišta i očekivanja središnje banke u ovoj godini, te uočeni problemi i obilježja hrvatskog bankovnog sustava kojima valja posvetiti osobitu pozornost da bi se pravodobnim i usklađenim djelovanjem svih odgovornih činilaca spriječili bilo kakvi veći potresi ili krize, priopćeno je iz HNB-a.
ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - U Hrvatskoj narodnoj banci održan je
danas sastanak guvernera HNB dr. Marka Škreba i njegovih suradnika
s predsjednicima nadzornih odbora hrvatskih banaka i štedionica,
na kojem je sudjelovao i direktor Državne agencije za osiguranje
štednih uloga i sanaciju banaka Mladen Šunjić. Sudionicima skupa
predočena su najnovija događanja u svjetskom financijskom sustavu,
osnovna polazišta i očekivanja središnje banke u ovoj godini, te
uočeni problemi i obilježja hrvatskog bankovnog sustava kojima
valja posvetiti osobitu pozornost da bi se pravodobnim i usklađenim
djelovanjem svih odgovornih činilaca spriječili bilo kakvi veći
potresi ili krize, priopćeno je iz HNB-a.#L#
Približno dvije trećine od oko 180 zemalja koje su članice
Međunarodnog monetarnog fonda proživjele su tijekom prošlog i ovog
desetljeća određenu bankovnu krizu ili barem slom neke od značajnih
banaka. Najnovija azijska zbivanja pokazuju ranjivost bankovnih
sustava i u zemljama koje su donedavno smatrane modelima uspješnog
i brzog razvoja. Samo za stabiliziranje korejskog financijskog
sustava angažirano je oko 60 milijardi dolara. Pokazalo se da
grozničavo povećavanje plasmana u razdobljima visoke kreditne
potražnje i gospodarskog rasta, uz nedovoljnu brigu o valutnoj i
ročnoj usklađenosti aktive i pasive, povećava ranjivost banaka u
slučaju svakog većeg poremećaja u domaćem gospodarstvu ili u
međunarodnim odnosima.
Hrvatska iz tih iskustava treba pravodobno izvući pouke, o kojima
moraju voditi računa svi koji imaju bitnog utjecaja na poslovanje i
razvoj hrvatskog bankarstva, uključujući tu i nadzorne odbore,
istakao je guverner Škreb, obrazlažući razloge za sazivanje ovog
sastanka. U proteklom razdoblju svoje samostalnosti naša zemlja
nije imala slomova banaka koji bi predstavljali dublju krizu u
bankovnom sustavu, ali su za očuvanje njegove stabilnosti dosad
ipak utrošena sredstva u vrijednosti približnoj trećini bruto
domaćeg proizvoda (stara devizna štednja, velike obveznice,
sanacija četiri značajne banke). Bankovne krize veoma su skupe,
osobito zbog mogućih lančanih reakcija, pa je utoliko važnije da se
sprječavaju dok je to moguće. Valja uvijek imati na umu da se banke
razlikuju od drugih gospodarskih subjekata po tome što rade tuđim
novcem, koji im je povjeren na čuvanje i upravljanje na temelju
povjerenja.
Osobito značenje za očuvanje stabilnosti i zdravog poslovanja u
banci ima i kvalitetna revizija, koja može biti od velike pomoći i
nadzornom odboru u stručnoj procjeni jesu li uprave banaka dobro
radile i vjerodostojno prikazale svoje učinke vlasnicima banke i
široj javnosti.
Stoga bi se upravo nadzorni odbori, kao predstavnici dioničara
banke koji su odgovorni i za sredstva štediša, morali založiti za
što temeljitiju i stručniju reviziju poslovnih izvješća uprava
banaka, bez opasnog samozavaranja da je "uljepšana slika" s
prikrivanjem stvarnih teškoća i promašaja u interesu banke i njene
budućnosti.
Središnja banka očekuje da će se već u ovoj i sljedećoj godini
zamjetno ubrzati konsolidacija u hrvatskom bankarstvu, praćena i
okrupnjavanjem financijskih institucija i to ne administrativnom
prisilom ili samo zato što je to trend i u svjetskom bankarstvu, već
ponajprije zbog rastuće konkurencije, povećanog značenja
ekonomije obujma, a time i smanjivanja kamatnih marži kojima se u
proteklom vremenu moglo pokrivati i neracionalnu organizaciju i
prevelike unutrašnje troškove i gubitke na lošim plasmanima.
Guverner Škreb naglasio je da će središnaj banka i dalje osobitu
pozornost posvećivati razvoju svog nadzora nad bankama i
štedionicama, no to ne može biti zamjena niti za odgovarajuću
reviziju poslovanja, niti za izostanak unutrašnje kontrole, niti
za primjerenu brigu nadzornih odbora o poslovanju i razvoju banke.
Predsjednici nadzornih odbora banaka i štedionica obaviješteni su
i o tome da će središnja banka ovih dana i objavom otvorenog
međunarodnog natječaja pozvati ugledne revizorske kuće da na njen
trošak obave temeljitu reviziju poslovanja određenog broja
hrvatskih banaka već u ovoj godini. Očekuje se da će i taj potez
pripomoći što potpunijem uvidu u pravo stanje hrvatskog bankarstva
i prepoznavanju potencijalnih problema, te pridonijeti povjerenju
i domaćih ulagača i međunarodnih financijskih krugova u hrvatske
banke.
(Hina) pp ds
121709 MET mar 98