RFI KOMENTIRA PROŠIRENJE EUROPSKE UNIJE

FRANCUSKI RADIO - RFI 31. III. 1998. U Dossieru emisije Damir Vučić govori o proširenju Europske unije. "Okupljeni na sastanku u Bruxellesu, ministri vanjskih poslova 26 europskih zemalja, drugim riječima 15 članica unije i 11 pretendenata na ulazak, nazvali su današnji dan povijesnim, s razlogom. Europska petnaestorica spremaju se započeti novu, dosad najambiciozniju fazu proširivanja unije, a povrh toga među kandidatima su, prvi put, bivše komunističke države, što znači da je napravljen odlučujući korak u procesu potpunog i definitivnog nadilaženja starih podjela. Može se reći da se kročilo putem ujedinjenja, koje podrazumijeva cijeli stari kontinent, a ne samo jedan njegov dio. Jedanaest zemalja koje su obuhvaćene procesom proširenja unije ne polaze sve s istih pozicija. Točnije bi bilo reći, s jednako povoljnih pozicija. Istina je dokument partnerstvo za pristupanje svojevrsni katalog mjera koje treba primijeniti kako bi se ispoljili kriteriji unije, dobile su zemlje kandidati. Međutim, samo je šest zemalja danas otpočelo konkretne pregovore o ulasku u uniju - Poljska, Češka, Mađarska, Slovenija, Estonija i Cipar - iz jednostavnog razloga jer je ocjenjeno da su te zemlje ekonomski i politički zrelije za pridruživanje petnaestorici od preostalih kandidata - Rumunjske, Bugarske, Slovačke, Letonije i Litve. Zanimljivo u pristupu petnaestorice jest to da se unatoč podjeli na spremne i manje spremne kandidate radi o jedinstvenom procesu u kojem svatko ima svoje izglede, odnosno svatko će biti nagrađivan prema zasluzi. Nije isključeno da će neka od zemalja druge kategorije, predanom primjenom instrukcija unije, prijeći u prvu. Primjerice, može se sumnjati da će to poći za rukom Bugarskoj, kojoj stučnjaci predviđaju ulazak u uniju tek oko 2030. godine. Ali, jedna Slovačka, popravi li se na političkom planu, može se nadati prelasku u klub prioritetnijih kandidata. Specifičnost postupka unije u procesu proširenja sastoji se u tome da ona u početku odobrava nimalo simboličnu novčanu pomoć, koja bi se mogla smanjivati ako se nakon nekog vremena uvidi da kandidat ne ulaže dovoljno napora kako bi ispunio tražene kriterije. Koncem ove godine europska komisija objavit će prve procjene. Primjerice, ne realizira li Poljska restrukturaciju svoje metalurške industrije, ili ne uvede li Slovenija porez na dodanu vrijednost, ekvivalent ovdašnjeg TVE-a ili opet ne zatvori li Litva jednu od svojih atomskih centrala, može se očekivati da će im Bruxelles smanjiti pomoć. Jer, radi se o sektorima u kojima se moraju postići opipljivi rezultati. Nabrojali smo samo neke obveze u gospodarskom i financijskom sektoru, ali ima i onih političke prirode. Estonija i Letonija moraju promijeniti zakone kako bi pripadnici rusofonske manjine u tim zemljama lakše dobivali državljanstvo. Slovačka, pak, mora zakonom zaštititi neka prava mađarske manjine. Unija je uvela relativno jednostavna pravila igre. Ispunjavanje obveza kandidatima osigurava financijsku pomoć unije i ubrzavanje procesa ulaska. Odugovlačenje s primjenama instrukcija europske petnaestorice znači za pretendente pak manje novčane potpore i manje izglede da se u neko dogledno vrijeme nađu u okrilju unije. Nitko ne sumnja da je i pred europskom petnaestoricom koja će program širenja financirati i pred zemljama kandidatima koje se spremiti na odricanja kako bi dosegli razinu unije, izuzetni težak posao. Europska unija će u formi razne pomoći do 2006. svake godine izdvajati oko 20 milijardi franaka ili 6 milijardi njemačkih maraka. Naglasak će biti na školovanju stručnjaka u zemljama kandidatima, koliko bi mogle primijeniti norme unije. Nadalje, novcem petnaestorice financirat će se izgradnja ili obnova ključnih privrednih infrastruktura, transporta, komunikacija, financijskih tržišta. Neće se zanemarivati ni pomoć za uspostavljanje efikasne kontrole granica u zemljama na rubovima proširene Europske unije. To se u prvom redu odnosi na zemlje koje imaju dugu državnu granicu s državama nastalu raspadom bivšeg Sovjetskog Saveza. Da sve to neće biti lako primijeniti možemo zaključiti iz primjera Poljske. Tražeći od vlasti u Varšavi da restruktuira svoju tešku industriju, unija zadire u vrlo složen socijalni problem, jer dakako restrukturacija neće proći bez masovnih otpuštanja radnika pa ni bez rizika suočavanja sa žešćom socijalnom krizom. Nadalje, pooštravanje kontrole na granicama sa zemljama koje zasad nisu kandidati za ulazak u uniju, može značiti za Poljsku, ali i za ostale zemlje, pogoršavanje međudržavnih odnosa. Šef poljske diplomacije Bronislaw Geremek rekao ja da Poljska nema ni najmanju želju postaviti nekakvu blažu verziju 'željezne zavjese' na svojim istočnim granicama. Kako možemo zaključiti, uvođenje u zemljama kandidatima, norma na snazi u uniji ili eurokratskim rječnikom rečeno - širenje stečevine unije, neće proći bez probleme. Međutim, kako to ističe 'Le Figaro', proširenje unije povlači za sobom i druga pitanja. Kako provesti reformu institucije unije radi izbjegavanje opće paralize, koju brojno članstvo može izazvati. Hoće li petnaestorica biti u stanju konkretizirati paralelno projekt jedinstvene europske valute i proširenje te, konačno, kakve su dugoročne ambicije unije. Ujediniti sve zemlje starog kontinenta ili se širiti i dalje na Tursku, pa zašto ne i na Magreb? Nejasnoće oko tih pitanja možda su i razlogom što izgradnja ujedinjene Europe ostavlja njezine stanovnike poprilično ravnodušnima. U vrijeme kad čelnici zemalja kandidata govore o početku pregovora o proširenju unije kao povijesnom trenutku, jedno istraživanje javnog mnijenja pokazuje kako činjenica da će Njemačka na istoku imati prvi put zemlje prijatelje, Nijemce ostavlja poprilično ravnodušnim. Skepsa europskih građana u vezi europske gradnje možda će nestati kada europska petnaestorica ili dvadesetšestorica postave na noge efikasnu zajedničku vanjsku politiku i obranu te kada postanu sposobni rješavati krizna žarišta bez američkog tutorstva. Istina, do toga ćemo morati pričekati, ali i to će jednoga dana doći na red. (RFI) 010252 MET apr 98