ZAGREB, 29. ožujka (Hina) – U procesu privatizacije primarne zdravstvene zaštite, koji je započeo prije dvije godine, od oko 3.500 zdravstvenih djelatnika u domovima zdravlja, ugovore o zakupu prostora u kojima rade do danas je sa
Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) sklopilo njih 1.300. Prema zamišljenom modelu, liječnik opće prakse ili stomatolog zakupljuje prostor u kojemu radi uz godišnju cijenu od 740 kuna, a na temelju broja osiguranika Zavod mu osigurava godišnja sredstava za poslovanje - tzv. glavarinu. Ove godine glavarina za jedan tim opće medicine, ovisno o broju osiguranika i njihovoj dobnoj strukturi, iznosi u prosjeku 260 tisuća kuna.
UPOZORAVA NA PROBLEME
ZAGREB, 29. ožujka (Hina) – U procesu privatizacije primarne
zdravstvene zaštite, koji je započeo prije dvije godine, od oko
3.500 zdravstvenih djelatnika u domovima zdravlja, ugovore o
zakupu prostora u kojima rade do danas je sa Hrvatskim zavodom za
zdravstveno osiguranje (HZZO) sklopilo njih 1.300. Prema
zamišljenom modelu, liječnik opće prakse ili stomatolog zakupljuje
prostor u kojemu radi uz godišnju cijenu od 740 kuna, a na temelju
broja osiguranika Zavod mu osigurava godišnja sredstava za
poslovanje - tzv. glavarinu. Ove godine glavarina za jedan tim opće
medicine, ovisno o broju osiguranika i njihovoj dobnoj strukturi,
iznosi u prosjeku 260 tisuća kuna. #L#
Tim sredstvima liječnik gospodari prema vlastitim potrebama, a u
glavarinu su uključene liječnikova brutto plaća, plaća njegove
medicinske sestre, zakupnina, materijalni troškovi, lijekovi ,
naknade za komunalije, benzin te naknada za kućne posjete.
Ministar zdravstva dr. Andrija Hebrang dosadašnji je tijek procesa
privatizacije ocijenio zadovoljavaljućim jer su do isteka
četvorogodišnjeg razdoblja u kojemu treba privatizirati primarnu
zdravstvenu zaštitu ostale još dvije godine. Takvom djelomičnom
privatizacijom željelo se, prema ministrovim riječima, postići da
se svaki liječnik, brojem usluga koje može pružiti, bori za
pacijenta, te da pacijent može birati liječnika kod kojeg će ići.
Liječniku se istodobno daje mogućnost da i izvan ugovora sa Zavodom
sklapa s osiguranicima dopunska osiguranja, čime bolesnik može
dobiti kvaliteniju uslugu, a liječnik ostvariti veću zaradu.
Prema prvim saznanjima Ministarstva zdravstva, liječnici još
dovoljno ne koriste mogućnosti dodatnog osiguranja. Liječnik svom
osiguraniku, primjerice, može ponuditi usluge izvan radnog
vremena, ukoliko pacijent ima interesa da mu liječnik bude na
raspolaganja putem telefona ili na sličan način. Cijene se za takve
vrste usluga kreću oko 70 kuna godišnje, pa ako na to pristane
primjerice 1.000 osiguranika, za liječnika to znači zaradu od 70
tisuća kuna.
U početku je, kaže ministar zdravstva, vladao strah od ulaska u
privatizaciju, a danas, ohrabreni kolegama koji su ušli u zakup,
požuruju i ostali liječnici. "Problema još ima", ističe "osobito u
ustanovama gdje su ordinacije u izrazito lošem stanju, pa tu i ja
preporučujem usporenje, a postoje i otpori, posebice u velikim
gradovima, gdje liječnici nemaju dovoljan broj osiguranika".
Kad je riječ o problemima privatizacije, predsjednik Hrvatske
liječničke komore dr. Egidio Čepulić ocjenjue da kod ulaska u
privatizaciju nisu osigurani jednaki uvjeti za sve budući da nije
određen minimum uređenja i opremljenosti koju ordinacija prije
zakupa mora imati. Tako će neki liječnici već sutra trebati
investirati u svoje ordinacije, dok će drugi biti mirni narednih 10
godina.
Nadalje, Komora smatra da se u ugovorima o zakupu točno moralo
naznačiti koje troškove liječnik morati plaćati, jer se ne bi
smjelo događati da se plaćaju veće cijene struje i grijanja od
uračunatih u glavarinu Zavoda.
Liječnikovi troškovi, ističe dr. Čepulić, često ovise o dobroj
volji ravnatelja, pa se ponegdje liječnicima ne dopušta da imaju
vlastite telefone, dok se neke primorava da plaćaju čak i
održavanje okoliša te parkiralište.
Jedno od važnih pitanja od koje Komora, kako navodi njezin
predsjednik, neće odustati jest da svaki liječnik dobije svoju
ordinaciju koja će mu biti na raspolaganju cijeli dan. Dok se to ne
ostvari, postignut je dogovor da se svi prostori u domovima
zdravlja neće moći iznajmljivati ni za kakvu drugu namjenu. To je
liječnicima važno ponajprije zbog pružanja dodatnih usluga za koje
su se opredjeli, jer ako liječnik radi od 7 do 14 sati, on ne može
pružiti dodatne usluge zbog popodnevne smjene.
Dr. Čepulić, među ostalim, navodi i probleme svojih kolega
pedijatara i liječnika školske medicine. Nakon svojevrsne podjele
školske medicine na preventivnu i kurativnu (primarna zaštita),
došlo je i do podjele glavarine. Prošle godine glavarina je
iznosila 94 kune po osiguraniku pa su liječnici školske medicine u
primarnoj zaštiti očekivali sličnu i za ovu godinu. Kako je nisu
dobili mnogi liječnici, od kojih svaki skrbi za maksimalno tri
tisuće djece, jedva preživljavaju jer do novih osiguranika iz
populacije odraslih, iako im je to Zavod preporučio, nisu u
proteklih nekoliko mjeseci uspjeli doći.
Pedijatri pak, čiji je normativ tisuću djece, u nekim sredinama
imaju premali broj osiguranika budući da su, prema preporuci
Zavoda, mogućnost da zdravstveno zbrinjavanje djece do 7 godina
dobili i liječnici opće medicine. Na taj su način pedijatri
djelomično ostali bez populacije koju liječe, a iako im je
dozvoljeno da mogu primati i školsku djecu, nisu u tako kratkom
vremenu mogli dobiti ni dovoljan broj školske djece.
"Svi problemi bili bi izbjegnuti da su na vrijeme postavljene
osnove za odlazak u zakup i kvalitetni ugovori", ocjenio je dr.
Čepulić dodavši da je s ministrom zdravstva dogovoreno da se svi
liječnici nezadovoljni sa svojim ugovorima, jer su ih često morali
potpisati pod nepovoljnim okolnostima u svega nekoliko dana, mogu
obratiti posebnim komisijama, koje djeluju u županijama a
sastavljene su od predstavnika Područnog ureda Zavoda,
povjerenstva Liječničke komore te predstavnika doma zdravlja.
Tamara Marinković
(Hina) mt gk
290937 MET mar 98