PLOMIN, 27. ožujka (Hina) - Između dvadeset projekata izgradnje infrastrukturnih objekata i razvoja malog gospodarstva, što ih u sklopu dovršetka izgradnje termoelektrane Plomin II Hrvatska elektroprivreda (HEP) namjerava ostvariti u
suradnji s lokalnom samoupravom, svi su izgledi da će se prvo realizirati gradnja trajektnog pristaništa u Plominskom zaljevu, Centra za akvakulturu i Centra za proizvodnju povrća i ukrasnog bilja.
PLOMIN, 27. ožujka (Hina) - Između dvadeset projekata izgradnje
infrastrukturnih objekata i razvoja malog gospodarstva, što ih u
sklopu dovršetka izgradnje termoelektrane Plomin II Hrvatska
elektroprivreda (HEP) namjerava ostvariti u suradnji s lokalnom
samoupravom, svi su izgledi da će se prvo realizirati gradnja
trajektnog pristaništa u Plominskom zaljevu, Centra za akvakulturu
i Centra za proizvodnju povrća i ukrasnog bilja. #L#
Prema studiji što su je izradili stručnjaci zagrebačkog
Elektroprojekta, u gradnju trajektnog pristaništa trebat će
uložiti približno 11 milijuna njemačkih maraka, a dvije trećine
tog iznosa utrošile bi se na čišćenje Plominskog zaljeva od mulja.
Iako je udaljenost od Plominskog zaljeva do otoka Cresa nešto
veća od sadašnje trajektne linije između Brestove i Porozine, zbog
prirodne zaštićenosti Plominskog zaljeva od vjetrova to je
pouzdanija varijanta povezivanja tog otoka s istarskim
poluotokom.
Osim toga, Plominski zaljev ima i najkraću vezu s tunelom Učka -
poveznicom budućeg "istarskog ipsilona" i prometnog pravca Rijeka-
Zagreb.
Prema predviđanjima Elektroprojektovih stručnjaka, tim bi
trajektnim pristaništem već 2002. godine prolazilo približno 360
tisuća vozila, za što bi se tijekom turističke sezone koristilo
najprije četiri, a potom i pet trajekata.
Centar za akvakulturu u Plominskog zaljevu, prema studiji što ju je
izradila pulska tvrtka Coin, trebao bi biti izuzetno profitabilan
projekt. Naime, mrijestilište bi godišnje davalo približno četiri
milijuna riblje mlađi, kojom bi se koristila i druga uzgajališta
ribe u Hrvatskoj, a na godinu bi se uzgojilo i tristo tona lubina
i komarče.
Korištenje tople vode iz rashladnog sustava termoelektrane
omogućuje niže troškove proizvodnje i rad tokom cijele godine,
istaknuo je jedan od autora projekta i stručnjak u području
akvakulture mr. Želimir Filić.
Isplativost projekta zajamčena je i budućem Centru za proizvodnju
povrća i ukrasnog bilja, kažu stručnjaci tvrtke Urbis 72 iz Pule.
Tržište za te proizvode, koji se sada u velikim kmoličinama uvoze,
postoji, a isplativost je zajamčena smanjenjem troškova
proizvodnje zbog korištenja tople vode iz termoelektrane Plomin.
U toj bi tvrtki zaposlenje trebalo naći 35 djelatnika.
(Hina) kž sbo
270951 MET mar 98