ZASTUPNIČKI DOM O ZAKONU O HPT-U

ZAGREB, 26. ožujka (Hina) - Prijedlog zakona o Hrvatskoj pošti i telekomunikacijama (HPT) kojim bi se razdvojile pošte od telekomunikacija na današnjem je zasjedanju Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora podupro Klub zastupnika HDZ-a te većina njegovih zastupnika, dok se oporbene stranke, kao i nekoliko HDZ- ovih zastupnika (među kojima su Ivan Milas, Bosiljko Mišetić i Juraj Buzolić) protive njegovom donošenju prije svega zbog "ishitrene podjele i privatizacije". Uime Kluba HDZ-a dr. Đuro Njavro se zauzeo da predlagač u materijal za drugo čitanje uvrsti sve utemeljene i razumne primjedbe.#L# Njavro je napomenuo da je plan razdvajanje HPT-a u dvije tvrtke u državnom vlasništvu motiviran tehnološkim i gospodarskim razlozima. Vrhunski je interes Hrvatske da naše gospodarstvo ima što kvalitetnije poštanske i telekomunikacijske usluge, a predložene promjene vode do povoljnijih i dostupnijih cijena informacijskih usluga za hrvatske građane i tvrtke. Uz slovenske, hrvatske su telekomunikacije najrazvijenije u srednjoj Europi, ističe Njavro, ustvrdivši da je razvoj i modernizacija telekomunikacija možda više od bilo kojega drugog područja izložen procesima globalizacije. Odgovarajući na, u raspravi višekratno izražene, bojazni o privatizaciji HPT-a, Njavro je kazao da će u tom procesu uloga hrvatskoga Sabora ostati nezamjenjiva. Marijan Jurjević (SDP) ocijenio je da će u slučaju podjele HPT-a na dva dijela telekomunikacije morati subvencionirati sustav pošte, koji bi se na tržištu našao u nepovoljnijim uvjetima. Osvrćući se na dijelove rasprave, generalni direktor HPT-a Stipe Hrkač opovrgnuo je podatak da bi podjelom tog javnog poduzeća pet tisuća djelatnika ostalo bez posla. "Riječ je o 'neraspoređenim' djelatnicima, među kojima sam i ja", precizirao je Hrkač. On je istaknuo da se kolektivni ugovor u HPT-u poštuje, te zanijekao da bi podjelom HPT-a dijelu djelatnika plaće bile snižene za 20 ili 30 posto. Klub zastupnika IDS-a ne prihvaća da taj zakon ide u drugo čitanje već traži da se on ponovno vrati predlagatelju. Damir Kajin je istaknuo kako je svjetan toga da se 25 posto javnih poduzeća treba privatizirati, ali je protiv privatizacije telekomunikacija, a pogotovo ustupanja strancima. "Naše je mišljenje da se ovaj sustav mora razvijati unutar Hrvatske, te da bi se čitav ustroj trebao razgraditi na tri trgovačka društva od kojih bi treće bila Hrvatska poštanska banka. I Klub zastupnika HSS-a je također protiv tog zakona te i on predlaže da se vrati predlagatelju. Joško Kovač je u ime Kluba ustvrdio da je cijela žurba oko zakona samo radi privatizacije te je upozorio kako je za sve eventualne posljedice odgovornost na Saboru. On je posebnu istaknuo problem 5000 djelatnika koji po trenutnoj raščlambi još nisu raspoređeni unutar dvaju budućih poduzeća. Ministar pomorstva, prometa i veza Željko Lužavec je nakon duge i podijeljene rasprave zamolio zastupnike da ipak prihvate taj prijedlog zakona i upute ga u drugo čitanje. On je rekao kako će se primjedbe tehničke prirode, kao što je primjerice pitanje rokova, svakako prihvatiti do idućeg čitanja. On je opovrgnuo navode pojedinih zastupnika kako bi na mala vrata bila omogućena privatizacija bez sudjelovanja Sabora, naglasivši kako će upravo Sabor odlučivati o modelu i brzini privatizacije. Lužavec je rekao kako će se i pitanje prava zaposlenika također riješiti. Spomenutih 5000 djelatnika nije nikakav tehnološki višak, već se samo mora riješiti njihov status budući da sada pripadaju zajedničkim službama HPT-a. On je naglasio kako je većina zemalja u svijetu (osim nekoliko) razdvojila pošte od telekomunikacija, što se pokazalo izuzetno racionalnim. Ministar je odbacio i tvrdnje pojedinih zastupnika (primjerice Bosiljka Mišetića) kako bi privatizacija telekomunikacija mogla ugroziti sigurnost državnih interesa, rekavši kako sigurnost zemlje ni u kom slučaju ne može doći u pitanje. Podnošenjem petog izvješća o prodaji državnih stanova koje je u ime Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo podnio Stjepan Adanić, završeno je današnje zasjedanje Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora. HSLS je pisanim prijedlogom zatražio da se dnevni red 29. sjednice dopuni raspravom o vanjskoj politici Republike Hrvatske i njezinu međunarodnom položaju. Vanjskopolitički procesi i događaji, te niz diplomatskih aktivnosti očigledno pokazuju kako je hrvatski vanjskopolitički položaj "vrlo osjetljiv" i da bi se mogao "vrlo nepovoljno" odraziti na procese približavanja Hrvatske zapadnoeuropskim i atlantskim integracijama, ocijenio je HSLS. (Hina) ln/šm mć 261432 MET mar 98