DELO - HRVATSKI MOSTOVI - 25. III.

SLOVENIJA DELO 25. III. 1998. Ne povezuju nego razdvajaju "Mostovi obično spajaju. No u Dalmaciji su baš oni najveći uzrok polemika. Radi se ponajprije o dva, i to najvažnija. Jedan je već izgrađen -'novi' maslenički (stari je srušen tijekom rata) koji je zamišljen kao most nove Jadranske autoceste i autoceste Zagreb-Split-Dubrovnik. Drugog su se tek prihvatili. Radi se o mostu preko Rijeke dubrovačke, a polemike usporavaju. Očito je da ispod mosta zbog njegove visine - 50 metara iznad morske površine - neće moći ploviti veliki brodovi za koje je Dubrovnik jedna od stalnih postaja na kružnim putovanjima po Sredozemlju. Izgleda da će Dalmacija imati barem dva vrlo nezadovoljavajuća mosta. Polemike u svezi s novim masleničkim mostom odnosno njegovom Ahilovom petom, dosegle su vrhunac kad je zimi silovita bura na njemu prevrnula švedske teretnjake. Uglavnom se radi o pitanju je li za most izabrano najprikladnije mjesto ili bi možda bilo bolje da je postavljen tamo gdje je bio dosadašnji (porušeni). Mjerodavni, ponajprije ministar razvitka i obnove (Dlamatinac) Jure Radić, tvrde da bura 'ne može biti argument' protiv gradnje mosta, jer bi imali istih teškoća i da je izgrađen južnije. Oni koji drže da sadašnja lokacija nije dobro odabrana, uvjereni su da je most izgrađen tu samo zato da ne bi bio na staroj 'jugoslavenskoj' lokaciji, a pritom se nitko nije obazirao na opasnosti bure (na starom se mostu zimi svih proteklih godina nije izvrnuo nijedan teretnjak, a novoga pri svakom jačem udaru velebitskog vjetra moraju zatvoriti za promet). Stručnjaci koji se svi redom boje za svoje položaje, mudro šute. Samo viši suradnik Instituta za promet i veze prof. dr. Ivan Dadić usudio se izjaviti da je novi most trebao biti izgrađen bliže mjestu gdje je stajao stari, već i zbog trase buduće autoceste. Po njemu je prije gradnje trebalo izraditi studiju o utjecaju vjetra i drugih prirodnih čimbenika, a zatim odlučiti gdje će biti građen. Prijašnja lokacija ipak je bila bolje zaštićena od udara bure. Novi maslenički most zamišljen je prilično megalomanski. Preko njega bi svakodnevno trebalo prijeći 40 do 60 tisuća vozila dočim ga u ovo godišnje doba prijeđe samo nekih četiri tisuća. Doduše, s novom autocestom broj vozila povećao bi se na deset tisuća. No time priča o novom mostu preko Novskoga ždrila ni izdaleka nije gotova. Most koji bi trebao povezati brda Rijeke dubrovačke već je određen čvrstim sporazumom kojeg je hrvatska vlada krajem prošle godine sklopila s njemačkim poduzećem Walter Bau AG. Ipak lučka kapetanija Dubrovnika koja je još 1987. dala suglasnost na prijedlog po kojem će most biti visok 50 metara, sada traži most koji bi bio viši za 10 do 15 metara (ako može, još i više). No radovi su već počeli, a s njima i pripreme projektne dokumentacije i usklađivanje s novim tehnologijama u mostogradnji. Među 'protivnicima' vlada uvjerenje da bi sadašnja visina mosta mogla ograničiti 'manevriranje' današnjim i budućim velikim brodovima koji pristaju u dubrovačkoj luci Gruž na kružnim putovanjima po Sredozemlju. Prije deset godina još je bilo sve u redu, a sada Sredozemljem plovi sve više brodova kojima visina mosta iznad Omble (Rijeke dubrovačke) više nije dovoljna. Još lani su u gruškoj luci pristala dva broda visoka 57 metara, a u svjetskim se brodogradilištima izgrađuju plivajući 'hoteli' među kojima su neki visoki do sto metara. Očito je da bi zbog toga štete mogao imati Dubrovnik koji se ionako uz teškoće vraća u predratne turističke razmjere" - izvješćuje Ilija Mimica. 260112 MET mar 98