POSLOVNI PREGLED BR. 37

POSLOVNI PREGLED broj 37 26. - 30. siječnja 1998. SADRŽAJ: · BRIJUNI - OKOSNICA HRVATSKOG TURIZMA 2 · PRIHVAĆENA ODLUKA O PRETHODNOJ RASPODJELI DOBITI 2 · NASTAVAK RESTRIKTIVNE MONETARNE POLITIKE 2 · PUŠTEN U RAD JEDINSTVEN INFORMACIJSKI SUSTAV MINISTARSTVA FINANCIJA 2 · U PRVIH 15 DANA NAPLAĆENO VIŠE OD 604 MILIJUNA KUNA POREZA 3 · NOVI NATJEČAJ ZA HRVATSKU MREŽU KONZULTANATA 3 · NUŽNO IZRADITI STRATEGIJU RAZVITKA IZGRADNJE INFRASTRUKTURE 3 · HOMOLOGACIJI VOZILA PRIĆI SELEKTIVNO 3 · AKCIJA "LIPA '97" USPJEŠNA 4 · USKORO ZAJEDNIČKA TVRTKA INE I GRADA PULE 4 · LANJSKA DOBIT INE IZMEĐU 350 I 400 MILIJUNA KUNA 4 · STRATEGIJOM RAZVITKA DO 2001. KONČAR PLANIRA 50 POSTO VEĆU PRODAJU 5 · U HŽ-U PLANIRAJU REMONT 60 KM PRUGE NA GODINU 5 · UPRAVNI ODBOR RIJEČKE LUKE PRIHVATIO OSTAVKU A. DROPULIĆA 5 · KVARNER EXPRESS BILJEŽI POVEĆANI INTERES PUTNIKA 5 · NIŽA PROIZVODNJA U VINKOVAČKOJ SPAČVI 5 · DILJ NASTAVLJA S ULAGANJIMA I U OVOJ GODINI 6 · BOROVU POTREBNO 3,5 MILIJUNA KUNA 6 · PONOVNO NEUSPJEŠAN SASTANAK POSLOVODSTVA NUKLEARKE KRŠKO 6 · SUŠNA GODINA UMANJILA PROIZVODNJU HIDROELEKTRANA 6 · ZAVRŠETAK GOTOVO ČETIRISTOLJETNE TRADICIJE RUDARENJA U ISTRI 6 · HRVATSKE ŠUME OVE GODINE PLANIRAJU ZARADITI 20 MILIJUNA KUNA 7 · PODRAVKA OČEKUJE SNAŽAN RAZVOJ POSLOVANJA 7 · VINDIJA KUPILA VARAŽDINSKI VARTILEN 7 · BELUPO PLANIRA POVEĆATI PRODAJU HUMANIH LIJEKOVA 7 · USKORO NOVA TVORNICA ALKOHOLNIH PIĆA U ŽUPANJI 8 · SNAŽNIJI NASTUP KARLOVAČKE MESNE INDUSTRIJE NA INOZEMNIM TRŽIŠTIMA 8 · "OFFICE 97" OD SADA I NA HRVATSKOM JEZIKU 8 · NASTAVLJA SE GRADNJA POSLOVNOG CENTRA U RIJECI 8 · ZAGREBAČKI HOTEL SHERATON PROSLAVIO DRUGU GODIŠNJICU POSLOVANJA 9 · SURADNJA HRVATSKOG I BIH GOSPODARSTVA MOŽE BITI I BOLJA 9 · HRVATSKA I TURSKA ŽELE JAČATI GOSPODARSKE ODNOSE 9 · DOMINIKOVIĆ S EUROPSKIM POVJERENIKOM ZA POLJOPRIVREDU 9 · AUSTRIJSKE BANKE ŽELE KREDITIRATI HRVATSKO OBRTNIŠTVO 9 · STRUČNA PRAKSA ZA MLADE POLJOPRIVREDNIKE U BAVARSKOJ 9 · U ŽENEVI ODRŽAN SASTANAK SECI-JA 10 · DOGOVOR O ZAŠTITI JADRANSKOG MORA 10 · HGK NAJAVLJUJE DODJELU NOVIH ZNAKOVA "HRVATSKA KVALITETA" 10 · OBRTNICI TRGOVCI NE MOGU KORISTITI PREDPOREZ 10 · RIBARI I POLJOPRIVREDNICI TRAŽE NULTU STOPU PDV-A NA NAFTU 11 · HOTELIJERI NEZADOVOLJNI TIJEKOM NOVE KATEGORIZACIJE 11 · POČETKOM VELJAČE PROLJETNI POLJOPRIVREDNI SAJAM U OSIJEKU 11 · "DANI MODE" OD 4. DO 8. VELJAČE NA ZV-U 11 · HRVATSKI IZVOZ SMANJEN 3,8 POSTO 11 · UZLAZNO KRETANJE INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE I U PRVOM TROMJESEČJU 1998. 12 · INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U HRVATSKOJ POVEĆANA 6,8 POSTO 12 · PROMET U TRGOVINI NA MALO VEĆI 19,7 POSTO 12 · PORASLA PROSJEČNA MJESEČNA NETO PLAĆA 12 · STOPA NEZAPOSLENOSTI U PROSINCU 17,6 POSTO 13 · SANACIJA BANAKA PRI KRAJU 13 · ZAGREBAČKA BANKA OČEKUJE RAST DOBITI IZ TEKUĆEG POSLOVANJA 13 · MODERNIZACIJA POSLOVANJA U RIJEČKOJ BANCI 13 · CONVEST BANKA PLANIRA PROŠIRITI POSLOVANJE 14 · U SPLITSKOJ BANCI PRIBLIŽNO 80 MILIJUNA KUNA DOBITI 14 · CREDO BANKA NAMJERAVA UDVOSTRUČITI TEMELJNI KAPITAL 14 · HELIOS OČEKUJE DVA MILIJUNA KUNA DOBITI 14 · SAVA OSIGURANJE POVEĆALO PRIHODE ČETIRI POSTO 14 · JADRANSKO OSIGURANJE PLANIRA 40,61 POSTO VEĆI PRIHOD 14 · FINANCIJSKA TRŽIŠTA 14 · VIJESTI IZ SVIJETA 15 1. AKTIVNOSTI VLADE I SABORA RH BRIJUNI - OKOSNICA HRVATSKOG TURIZMA Vlada RH na ovotjednom je zasjedanju prihvatila: - ciljeve projekta Nacionalnog parka Brijuni, koji podrazumijavaju da taj park mora postati okosnica hrvatske turističke ponude, odnosno mjesto rezidencijalnog, rekreacijsko- medicinskog i dnevno-izletničkog turizma. Glavna je tendencija projekta Nacionalnog parka Brijuni paralelno razvijati ekskluzivni i komercijalni turizam, ali koji bi također bio na visokoj razini. U svezi s tim potrebno je uskladiti gospodarenje sadašnjim objektima, za budući izgled i funkcioniranje Brijuna potrebno je također izmjeniti i dopuniti prostorni plan, te izraditi dokumentaciju za dugoročnije zahvate. - odluku o pokretanju pregovora o sklapanju trgovinskog ugovora između vlada Hrvatske i Kraljevine Maroka, a prihvaćen je i protokol s druge sjednice mješovite komisije za gospodarsku suradnju između vlada Hrvatske i Slovačke. PRIHVAĆENA ODLUKA O PRETHODNOJ RASPODJELI DOBITI Vlada RH na ovotjednoj je zatvorenoj sjednici, uz ostalo, prihvatila odluku o prethodnoj raspodjeli dobiti javnih tvrtki iz 1997. godine u ovogodišnji državni proračun. NASTAVAK RESTRIKTIVNE MONETARNE POLITIKE Predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko Mateša na ovotjednoj je tiskovnoj konferenciji govorio o nastavku Vladine politike i strategije gospodarske stabilnosti, te o novim obvezama koje za Vladu proizlaze iz izvješća o stanju hrvatske države i nacije kojeg je podnio predsjednik RH dr. Franjo Tuđman. Kao temeljne odrednice premijer je naveo jasan stav Vlade i Hrvatske narodne banke (HNB) na provođenju restriktivne monetarne politike. Pritom je spomenuo i kako se razmišlja se i o vraćanju devizne štednje iz inozemstva te je isključio mogućnost devalvacije kune. Premijer je, uz ostalo, najavio i izradu novog zakona o bankama, kao i daljnje restrukturiranje javnog sektora, a rekao je da će i da će Vlada u ovoj godini posebice raditi na poticanju zapošljavanja i izvoza. Mateša je ovom prigodom najavio i da će na čelu Privredne banke Zagreb, čija je sanacija u tehničkom smislu već dovršena, biti Božo Prka, a drugi čovjek u Upravi Banke Franjo Filipović. PUŠTEN U RAD JEDINSTVEN INFORMACIJSKI SUSTAV MINISTARSTVA FINANCIJA Krajem prošloga tjedna predsjednik RH dr. Franjo Tuđman pustio je u rad jedinstveni Informacijski sustav Ministarstva u kojem su sve ispostave porezne i carinske uprave povezane u jedinstvenu mrežu. Predsjednik je tom prigodom otvorio i stranicu Carinske uprave na Internetu. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro kazao je kako su najvažnije zadaće Ministarstva u idućim godinama dovršenje sustava državne riznice, osuvremenjivanje carinskog zakona te donošenje općeg poreznog zakonika. Uz to, prvenstvena je zadaća povećanje učinkovitosti postojećih zakonskih odredaba dosljednom i sve boljom primjenom sustava u praksi, boljim nadzorom izvan i unutar samog Ministarstva. U PRVIH 15 DANA NAPLAĆENO VIŠE OD 604 MILIJUNA KUNA POREZA U prvom obračunskom razdoblju poreza na dodanu vrijednost (PDV) u prva je dva tjedna siječnja od poreznih obveznika naplaćeno više od 604 milijuna kuna, što je u skladu s planom, rekao je ravnatelj Porezne uprave Ministarstva financija RH Mate Perković. Od 65,8 tisuća pristiglih prijava poreznih obveznika u Poreznu upravu do 30. je siječnja obrađeno njih 57,9 tisuća. Po djelatnostima, najveći se broj prijava odnosi na trgovinu, 23,4 tisuće, a zatim na ugostiteljstvo, obrt itd. Do sada je više od devet tisuća obveznika podnijelo zahtjev za povrat poreza, od čega njih osam tisuća traži da im se povrat uračuna u iduće razdoblje. Ukupni povrat poreza iznosi 36,4 milijuna kuna, od čega se 7,5 milijuna kuna odnosi na efektivni povrat, a 28,94 milijuna uračunava u iduće razdoblje. Prema podacima prikupljenim od banaka, nije bilo kratkoročnih zajmova za podmirenje obveza po PDV-u, odnosno nije bilo udara na likvidnost poreznih obveznika, smatraju u Poreznoj upravi. Prema njihovim istraživanjima, cijene bi u razdoblju od siječnja do kraja ožujka ove godine zbog učinka PDV-a trebale pasti 1,7 posto. Inače, ukupno je registrirano nešto više od 136 tisuća poreznih obveznika, od kojih gotovo 74 tisuće podnosi obračun dva puta mjesečno, 61,9 tisuća tromjesečno, a 212 mjesečno. Planirani prihod od PDV-a ove bi godine trebao premašiti 15 milijardi kuna. NOVI NATJEČAJ ZA HRVATSKU MREŽU KONZULTANATA Ministarstvo gospodarstva RH raspisalo je drugi natječaj za hrvatsku mrežu konzultanata (HMK) kojom bi se trebala poboljšati sadašnja Mreža koju čini 145 konzultatanata kvalificiranih za pomoć malom gospodarstvu. U ministarstvu očekuju da će tim natječajem izabrati još stotinjak konzultanata čime će biti pokriveni svi županijski centri u Hrvatskoj. Osnovni je cilj Hrvatske mreže konzultanata, jedaog od projekata Ministarstva gospodarstva, poticanje razvoja malog gospodarstva. Uz pomoć stručnog konzultanta poduzetnik može lakše, uz profesionalnu pomoć i niže troškove, napraviti program svog poduzetničkog pothvata, izraditi investicijski program za dobivanje kredita te prevladati rizike vlastitog rasta i razvoja. Troškove za konzultantske usluge zajednički financira ministarstvo gospodarstva, županijska poglavarstva te Hrvatska garancijska agencija, a liste HMK-a mogu se dobiti u županijskim poglavarstvima, jedinicama lokalne samouprave i uprave, gospodarskoj i obrtničkoj komori, bankama i drugim institucijama koje surađuju s potencijalnim i sadašnjim poduzetnicima malog gospodarstva. U sklopu tog projekta, ministarstvo planira u ovoj godini uvesti stalni sustav usavršavanja i edukacije konzultanata i poduzetnika. NUŽNO IZRADITI STRATEGIJU RAZVITKA IZGRADNJE INFRASTRUKTURE Za unapređenje stanja u graditeljstvu u Hrvatskoj potrebno je izraditi strategiju razvoja izgradnje infrastrukturnih objekata koja bi sadržavala cjelovite i dugoročne planove investicijskih ulaganja javnih tvrtki, tj. Hrvatske elektroprivrede, Hrvatskih cesta te Hrvatskih voda. Potrebno je predložiti i strategiju stambene izgradnje te definirati izvore njenog financiranja, kao i pojednostaviti dobivanje građevinskih dozvola i uređenje zemljišta, a jedno od ključnih pitanja je rješavanje, odnosno sprječavanje "rada na crno", te donošenje zakonske regulative kojom bi se premostio nedostatak stručnih radnika, izjavio je na prošlotjednim "Susretima u Vladi" ministar prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Marko Širac. Upozorio je i na višegodišnji pad učešća graditeljstva u bruto domaćem proizvodu (BDP), sa 5,4 posto u 1990. na tek 2,6 posto BDP-a u 1995. Nakon toga bilježi se pozitivan trend oporavka graditeljstva čije je učešće u 1996. iznosio 3,2 posto BDP-a. HOMOLOGACIJI VOZILA PRIĆI SELEKTIVNO Budući da hrvatski cestovni prijevoznici u postojećoj gospodarskoj situaciji nisu u stanju ispuniti sve tehničke kriterije za homologaciju vozila, ponajviše zbog starosti gospodarskih vozila te nedostatka novčanih sredstava za uvoz novih, postupku homologacije nužno je prići selektivno ovisno o namjeni pojedinog vozila, zaključeno je, među ostalim, na sastanku ministra pomorstva, prometa i veza mr. Željka Lužavca sa predstavnicima 30- ak hrvatskih cestovnih prijevoznika. Također je istaknuta potreba suzbijanja "sive ekonomije na cestama", te potreba ujednačavanja ponude i potražnje kako bi se djelatnost javnog cestovnog prijevoza učinila rentabilnom. Cestovni prijevoznici podržali su zaključak da Vlada predloži izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o normizaciji kojim bi Ministarstvo pomorstva, prometa i veza postalo nadležno za pitanja homologacije cestovnih vozila umjesto Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo. Podrška je dana i prijedlozima za izmjenu Pravilnika za autobuse i motorna vozila, kao i da Ministarstvo pomorstva, prometa i veza izradi nacrt prijedloga Zakona o vozilima koji bi sveobuhvatno riješio pitanja proizvodnje i korištenja vozila. Budući da hrvatski cestovni prijevoznici posluju s gubicima, zaključeno je da je nužno zaustaviti daljnje izdavanje odobrenja za obavljanje prijevozničke djelatnosti te daljnje povećanje broja prijevoznika vezati za omjer ponude i potražnje, odrediti plaćanje poreza u skladu s prijeđenim kilometrima vozila, provesti propis da se vozila u vlasništvu stranace ne mogu registrirati u RH, onemogućiti rad voznog osoblja mimo redovnog rada te pojačati uspješnost nadzornog sustava. Na sastanku je bilo riječi i o primjeni PDV-a u međunarodnom prijevozu, mogućnostima poboljšanja provedbe propisa u cestovnom prijevozu te utjecaju uvjeta poslovanja na cijene prijevoza. AKCIJA "LIPA '97" USPJEŠNA U Ministarstvu unutarnjih poslova održan je radni sastanak članova Operativnog stožera i Podstožera akcije "Lipa '97" koja je u travnju prošle godine započeta radi sprječavanja krijumčarenja roba, posebice nafte i derivata, duhana, kave, alkohola te bezalkoholnih pića. Akcija je, unatoč početnim poteškoćama u uspostavljanju preventivnih mjera i zastojima robe posebice na granici sa Slovenijom, ocijenjena uspješnom, a zajednička suradnja i kooridinacija MUP-a, Carinske i Porezne uprave, inspekcijskih službi Ministarstva gospodarstva i poljoprivrede i šumarstva te Državnog odvjetništva i pravobraniteljstva glavnim preduvjetom za nastavak rada u osiguranju gospodarske stabilnosti u Hrvatskoj. Carinske su službe te kriminalistička i financijska policija, kako je navedeno, obavile temeljiti nadzor u 120.000 slučajeva protoka roba odnosno prelaska granične crte i radi počinjenih prekršaja prijavile čak 13.219 osoba od kojih 3000 stranaca. Za kaznena djela prijavljeno je ukupno 3860 osoba s ukupno 4.636 kaznenih djela. To su uglavnom kaznena djela krijumčarenja, nedopuštene trgovine, nesavjesnog gospodarskog poslovanja, krivotvorenja i kaznena djela s obilježjima korupcije, a počinjena šteta po tim djelima iznosi više od 160 milijuna kuna kolika je i vrijednost privremeno oduzete robe. Carinska je uprava obradila preko milijun deklaracija uvoza i izvoza, a u odnosu na 1996. povećala je prihod za 17 posto. Financijska policija u akciji se usredotočila na kontrolu velikih trgovinskih lanaca i poduzeća na Jadranu tijekom ljeta, a ubuduće planira povećanu kontolu štedno-kreditnih zadruga i mjenjačnica. Porezna je uprava, pak, obavljajući 944 nadzora nad kretanjem proizvoda široke potrošnje zabilježila nezakonitosti u dvije trećine (neevidentiranje prometa, neizdavanje računa, neposjedovanje dokumentacije za robu). Također je izdala 122 rješenja o privremenoj zabrani rada pečaćenjem poslovnih prostorija većinom fizičkih osoba, a financijskim učinkom od 66 milijuna kuna za pet posto je premašila zacrtani plan. Tržišna inspekcija Ministarstva gospodarstva obavila je 26.000 pregleda podnijevši pritom 11.000 zahtjeva za prekršaje. Uz nastavak rada na sprječavanju krijumčarenja svih vrsta roba u ovoj će se godini sve nadležne službe boriti i protiv zloporaba autorskih prava i intelektualnog vlasništva (od uličnih preprodaja nosača zvuka i slike do reprodukcija). Veća pozornost bit će posvećena i suzbijanju korupcije, a poduzet će se i odgovarajuće mjere protiv osoba, sudionika akcije koji su i sami bili dio krijumčarskog lanca ili su to svjesno odobravali. Tako akcija "Lipa '97" dobiva svoj nastavak s pod novim nazivom "Kuna'98". 2. HRVATSKE TVRTKE USKORO ZAJEDNIČKA TVRTKA INE I GRADA PULE Pulsko gradsko poglavarstvo i industrija nafte INA dogovorili su se o osnutku zajedničke tvrtke koja će se baviti proizvodnjom i distribucijom plina na području toga grada. Grad će, prema riječima pulskog gradonačelnika Giankarla Župića, imati 51 posto vlasničkog udjela u toj tvrtki. Taj je dogovor pretpostavka za realizaciju projekta plinofikacije istarskog poluotoka. Prema podacima Odjela za gospodarstvo Istarske županije cijeli projekt kojim bi u prvoj fazi trebalo biti obuhvaćeno deset istarskih gradova i nekoliko većih industrijskih potrošača, još je suočen s nizom nepoznanica. No, kako se očekuje, prvi će potrošači biti spojeni na plinovodnu mrežu već sredinom 2002. godine. LANJSKA DOBIT INE IZMEĐU 350 I 400 MILIJUNA KUNA Naftna kompanija INA d.d. u prošloj je godini ostvarila dobit između 350 i 400 milijuna kuna, procjena je poslovodstva te tvrtke. Poslovodstvo očekuje da će ova godina biti još uspješnija što će se postići daljnjom racionalizacijom poslovanja, modernizacijom rafinerija i povećanjem proizvodnje, prerade i prodaje. Prema podacima poslovodstva tvrtke, lani je uspješno racionalizirano poslovanje Ina-Naftaplina, čime su troškovi proizvodnje domaće nafte i plina sniženi deset posto, dok je Inina tvrtka Crosco, naftni servis za Inina istraživanja, smanjila troškove poslovanja 15 posto. U ovoj će se godini, najavljuju u Ini, provesti racionalizacija u poslovanju rafinerija. Novost je u poslovanju i najavljeni pilot projekt davanja benzinskih crpki u zakup putem ugovorne franšize. Ina planira u ovoj godini putem natječaja ponuditi u zakup između 80 i 100 benzinskih crpki. Planiran je i početak gradnje novih benzinskih postaja s dodatnim sadržajima i znatno širim asortimanom roba te modenizacija i informatizacija postojeće maloprodajne mreže. Inina strategija daljnjeg razvoja orijentirana je na planirani izlazak na Londonsku burzu u travnju 1999. godine, no, kako ističu u Ini, ona će i dalje ostati hrvatska kompanija s pretežitom proizvodnjom na domaćem tržištu. STRATEGIJOM RAZVITKA DO 2001. KONČAR PLANIRA 50 POSTO VEĆU PRODAJU Srednjoročnim planom razvoja do 2001. u Končaru predviđaju povećanje vrijednosti prodaje na otprilike 2,2 milijarde kuna, što bi bilo gotovo 50 posto više nego lani. Osnovni je strateški cilj skupine Končar do 2001. maksimalizacija dobiti , za što je neophodno povećati ulaganja u opremu na prosječno 30 milijuna DEM godišnje. Planom razvoja predviđen je i rast ulaganja u istraživanje i razvoj novih generacija proizvoda te jačanje nastupa na inozemnom i domaćem tržištu i povećanje prodaje, ponajprije velikim kupacima. Uz stopu rasta prodaje od otprilike deset posto na godinu te malu apsorpcijsku moć domaćeg tržišta, u Končaru ocjenjuju kako je presudna orijentacija na izvoz. Srednjoročnim planom razvoja tako je predviđeno da će skupina do 2001. ostvarivati 55 posto ukupne prodaje na svjetskom tržištu. U Končaru su posebice zadovoljni izvoznim rezultatima u 1997. godini, a za ovu godinu planiraju veći izvoz u BiH-a, Njemačka će i nadalje ostati najznačajniji trgovinski partner, a bit će značajan i izvoz u Grčku, Sloveniju, Češku, Austriju, Belgiju. Posebno će se nastojati pojačati pozicija Končara u zemljama CEFTA-e. Projektom tiristorizacije 10 lokomotiva za Željeznice BiH, koje će nakon toga biti iznajmljene Turskim željeznicama na pet godina, od nedavno je pojačana suradnja i s Turskom. Od poslova u Saudijskoj Arabiji Končar očekuje približnu zaradu od 35 milijuna kuna, a prodiru lagano i na albansko tržište, ponajprije na području transformatora u sklopu revitalizacije albanskih hidroelektrana. U HŽ-U PLANIRAJU REMONT 60 KM PRUGE NA GODINU Hrvatske željeznice (HŽ) planom za investicijske radove u svojoj jedinici Građevinski poslovi za razdoblje od 1998. do 2002. godine planiraju najmanje 60 kilometara (km) remonta pruge na godinu, kao i njihovo pojačavanje. Kako bi se zadržala zadovoljavajuća razina na europskim magistralnim smjerovima, predviđaju se investicijski radovi na četiri europska koridora. Na drugim bi se prugama radilo samo u sklopu investicijskog i tekućeg održavanja. Planom su predviđena i ulaganja kojima će se nastojati postupno nadomjestiti dotrajala vozila i mehanizacija. UPRAVNI ODBOR RIJEČKE LUKE PRIHVATIO OSTAVKU A. DROPULIĆA Upravni je odbor riječke Luke prihvatio na sjednici ostavku dosadašnjega glavnog direktora Ante Dropulića, iskazavši mu zahvalnost za povećanje prometa i poboljšanje stanja u Luci, te je za novog v. d. glavnoga direktora, imenovao dosadašnjeg pomoćnika direktora za operativu Ivana Polića. U raspravi o poslovanju Luke rečeno je da je promet 1997. bio devet posto veći nego 1996. te da sadašnji pokazatelji potvrđuju planirano povećanje prometa na tri milijuna tona u 1998. Kad uskoro završi pretvorba Luke, zatražit će se dodjela koncesije za obavljanje lučkih djelatnosti, a društvo će se ustrojiti sukladno Zakonu o lukama i Zakonu o trgovačkim društvima. Upravni odbor, istaknuto je, zahtijeva od hrvatske Vlade da podupre predloženi način pretvaranja dugova u dionice Riječke banke, Croatia osiguranja i drugih vjerovnika u pretežitu vlasništvu države. Do kraja ovoga tjedna isplatit će se djelatnicima drugi dio plaće za studeni, a do konca mjeseca potrebno ja poimence izraditi popis viška djelatnika i uputiti ih na godišnji odmor, uključivo s koncem veljače, a zatim provesti postupak racionalizacije sukladno Zakonu o radu. Lučko poslovodstvo uz potporu Ministarstva pomorstva, prometa i veza zatražit će povoljan zajam poglavito namijenjen skrbi za višak djelatnika i tekuće poslovanje, priopćeno je novinarima nakon zatvorene sjednice Upravnog odbora riječke Luke. KVARNER EXPRESS BILJEŽI POVEĆANI INTERES PUTNIKA Riječki putnički prijevoznik Kvarner Express International primjetan povećani interes domaćeg i inozemnog tržišta za putovanja u zemlji i inozemstvu ocjenjuje najvažnijim pozitivnim trendom u realizaciji turističke 1998. Iako još uvijek ne mogu sagledati utjecaj ovogodišnjeg uvođenja poreza na dodanu vrijednost (PDV) na njihovo poslovanje, poslovodstvo predviđa da će ova godina biti još bolja od prijašnjih, iako su cijene njihovih prijevozničkih usluga u prosjeku poskupjele od 12 do 15 posto. Prošlogodišnje stopiranje bukinga organizatorima putovanja u punoj sezoni, čime je veliki broj njihovih poslovnih partnera oštećen, moglo bi negativno utjecati na ovogodišnje tvrtkino poslovanje. Stoga je moguće da će ove godine neki od organizatora putovanja u poslovanje s Kvarner Expressom ići s više opreza, a kako naglašava Uprava, određen je broj partnera već odustao od suradnje. NIŽA PROIZVODNJA U VINKOVAČKOJ SPAČVI Budući da za vinkovačku drvnu industriju Spačva prošle godine nisu bile osigurane dostatne količine kvalitetne sirovine, predviđene sanacijskim programom hrvatske Vlade, proizvodnja je bila na nižoj razini od plana. Predviđena je bila isporuka 50.000 prostornih metara pilanskih i 10.000 prostornih metara furnirskih trupaca. Smanjenje proizvodnje nepovoljno je utjecalo i na ostvarenje plana prodaje, kažu u Spačvi. Ukupno je ostvareno 85,4 posto plana prodaje i 82,1 posto plana izvoza, čija je vrijednost ostala na preklanjskoj razini. DILJ NASTAVLJA S ULAGANJIMA I U OVOJ GODINI Vinkovačka industrija građevinskog materijala Dilj ove će godine nastaviti s modernizacijom i poboljšanjem kvalitete proizvodnje, pri čemu će se za te investicije koristiti uglavnom vlastita sredstva. Nastavak je to prošlogodišnjega investicijskog ciklusa, kada je u kupovinu dijelova, proizvodnih linija i opreme te izrade projektne dokumentacije uloženo približno dva milijuna DEM. Kako kažu u Upravi, to je ulaganje imalo prioritetni zadatak podizanja kvalitete proizvoda i dosezanja europske razine u proizvodnji građevnog materijala. Ocjenjujući prošlogodišnje poslovanje Dilja, rukovodstvo ocjenjuje kako bi poslovni rezultati za 1997. trebali biti pozitivni, no, stvarni će podaci biti poznati u ožujku, tj. nakon izrade završnog računa. Primjena poreza na dodanu vrijednost (PDV) utjecat će na poslovanje tvrtke u smislu povećanja obrtnih sredstava. BOROVU POTREBNO 3,5 MILIJUNA KUNA Kako bi se ostvarila planirana proizvodnja za ovu godinu, vukovarskom je proizvođaču obuće Borovu potrebno 3,5 milijuna kuna obrtnih sredstava, rečeno je na tijekom ovotjednog razgovora predstavnika te tvrtke s predsjednicom i potpredsjednikom Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja, Vesnom Škare-Ožbolt i Ivicom Vrkićem. Borovo danas proizvodi 800 pari obuće na dan, a do kraja godine planira proizvesti 160.000 pari. PONOVNO NEUSPJEŠAN SASTANAK POSLOVODSTVA NUKLEARKE KRŠKO Poslovodni je odbor Nuklearne elektrane "Krško" u Ljubljani u utorak kasno navečer završio raspravu o poslovanju i modernizaciji nuklearke te o kadrovskoj politici, a predsjednik Privremenog poslovodnog odbora i direktor slovenskog Elektrogospodarstva (ELES) Ivo Banič ocijenio je sastanak neuspješnim. On je nakon sastanka izjavio da nije postignut napredak u ispunjenju prijepornih obveza HEP-a prema nuklearki. Riječ je, kako se tvrdi, o nepodmirenu lanjskom dugu HEP-a od 2,2 milijarde SLT (više od 80 milijuna kuna), od čega je 800 milijuna za dobavljenu struju a otatak za tzv. fond za razgradnju nuklearke nakon prestanka njezina rada. Po Baničevim riječima hrvatski su članovi Poslovodnog odbora nuklearke zakašnjenje u podmirenju obveza obrazlagali uvođenjem PDV-a. Banič je također izjavio da još nije osiguran novac za modernizaciju nuklearke i najavio da će se sastanak Poslovodnog odbora nastaviti 10. veljače. SUŠNA GODINA UMANJILA PROIZVODNJU HIDROELEKTRANA Sušna protekla godina nije pogodovala proizvodnji električne energije u domaćim hidroelektranama. Na proizvodnom području Hidroelektrana Jug proizvodnja je u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci dosegnula tek 67,25 posto plana, dok je na proizvodnom području Sjever bila 12 posto manja u odnosu na jednu godinu prosječnih hidroloških okolnosti. Na proizvodnom području Jug, u kojem je u spomenutom razdoblju proizvedeno 2524 gigawatsati (GWh) električne energije, u ovoj godini HEP planira nastaviti sa revitalizacijskim radovima na hidroelektranama (HE) Zakučac i Peruća. Također će se privesti kraju turbinska regulacija preostalih agregata u HE Miljacka te obaviti kapitalni remont u HE Orlovac. Za ovu godinu na proizvodnom području Hidroelektrana Sjever u HEP-u planiraju na dravskim hidroelektranama ostvariti projekt komanda lanca, pa će se hidroelektranama u Varaždinu i Dubravi daljinski upravljati već u drugoj polovini ove godine. Na svih pet pogona proizvodnog područja Hidroelektrana Zapad HEP u ovoj godini ima opsežne planove. Na HE Rijeka se očekuje kapitalni remont jednog generatora agregata, zamjena gornjih kombiniranih ležajeva na oba agregata te revizija prekidača i rastavljača jačine 110 kilovolta (kV). Na HE Vinodol planirana je ugradnja novih turbinskih kola, rekonstrukcija uzbudnih sustava te nabava regulacijskog transformatora jačine 110/35 kV, a izradit će se i dokumentacija za revitalizaciju pogona u senjskoj hidroelektrani. U Pogonu HE Gojak očekuje se rekonstrukcija rasklopnog postrojenja jačine 35 kV te ugradnja sabirničke zaštite postrojenja jačine 110 kV, dok će se u HE Ozalj zamjeniti jedan energetski transformator i rekonstruirati vodeći ležaj drugog agregata. Idejni projekt i dokumentacija potrebna za donošenje odluke o izgradnji HE Ombla na proizvodnom području Hidroelektrana Dubrovnik upravo se dovršava, a konačna se odluka očekuje tijekom godine, istaknuli su u HEP-u. ZAVRŠETAK GOTOVO ČETIRISTOLJETNE TRADICIJE RUDARENJA U ISTRI Nakon gotovo četiri stoljeća rudarenja u Istri, tijekom kojih je iskopano približno četrdeset milijuna tona ugljena, krajem ove godine bit će zatvoren i posljednji istarski ugljenokop. Naime, eksploatacija ugljena iz istarskog podzemlja nema više ekonomskog opravdanja, a zbog visokog postotka sumpora taj ugljen ne udovoljava ni općeprihvaćenim ekološkim standardima. Odluku o zatvaranju Istarskih ugljenokopa hrvatska je Vlada donijela još 1990. godine te je trebala biti provedena u roku od tri godine. No, zbog ratne agresije na Hrvatsku, kada je istarski ugljen nadomjestio nedostatak uvoznog ugljena i nafte, odluka o zatvaranju rudnika još je jedanput pomaknuta. Rok za zatvaranje Istarskih ugljenokopa Tupljak, ovaj put doista posljednji, je listopad ove godine. Preostalih 340 djelatnika bit će zbrinuti dokupom mirovinskog staža, invalidi rada bit će pod skrblju nadležnog fonda, a približno 120 njih naći će zaposlenje u nekoj od četiriju novoosnovanih tvrtki (računovodstveni i elektronički servis, privredni eksplozivi i gljivarnik). Hrvatska elektroprivreda, koja je po osnovi svojih pretraživanja prema Istarskim ugljenokopima od 1. siječnja ove godine preuzela upravljanje tom tvrtkom, dio će radnika uposliti u Termoelektrani Plomin II, a osigurala je i povoljne kredite poslodavcima koji uposle djelatnike rudnika. HRVATSKE ŠUME OVE GODINE PLANIRAJU ZARADITI 20 MILIJUNA KUNA Hrvatske šume prošle su godine ostvarile većinu planiranih radova u skladu s propisima šumskogospodarske osnove, a ukupan se lanjski prihod procjenjuje na 1,5 milijardi kuna. Očekivna bi dobit trebala biti približno 20 milijuna kuna, objavila je javna poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima. Tijekom prošle godine Hrvatske su šume ostvarile sjetvu, sadnju i pošumljavanje na približno 5000 hektara (ha), njega i čišćenje obavljena je na više od 30.000 ha, izgrađeno je više od 100 kilometara šumskih cesta, obnovljeno je i sagrađeno desetak poslovnih zgrada te posječeno gotovo četiri milijuna prostornih metara drva. Većinu svojih prihoda Hrvatske šume ostvaruju prodajom drva, a kako ističu u tvrtki, trenutačno je u izradi novi Pravilnik o prodaji šumskih sortimenata kojima će se odrediti način prodaje tih proizvoda domaćoj drvnoj industriji. Lani su, u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima, dijelovi Hrvatskih šuma izdvojeni u posebna društva s ograničenom odgovornošću koja će sada poslovati kao samostalni gospodarski subjekti. Kako ističu u Hrvatskim šumama, cilj njihova izdvajanja je racionalnije i učinkovitije poslovanje. Do sada je registrirano 16 takvih društava, a u pripremi je registracija i pet novih. U tvrtki smatraju da će time proces restrukturiranja biti završen, a još predstoji proces poboljšanja unutrašnjeg ustroja i prodaje imovine koja ne služi gospodarenju šumama i šumskim zemljištima. PODRAVKA OČEKUJE SNAŽAN RAZVOJ POSLOVANJA Koprivnički prehrambeni koncern Podravka ove će godine započeti snažan razvoj poslovanja strateškim ulaganjima u poslovna područja za koja se predviđa agresivan rast. Ulaganja uključuju nastavak izgradnje novog Belupovog farmaceutskog kompleksa, nove tvornice vegete u Koprivnici, uvođenje integralnog informacijskog sustava te investiranje u vlastitu tvrtku u Poljskoj u sklopu koje se planira izgradnja tvornice vegete, juha i praškastih proizvoda. Izgradnja novog Belupovog kompleksa vrijednog 67 milijuna DEM nastavlja se prema planu, a u njemu bi proizvodnja trebala započeti tijekom 1999. Novi će se kompleks sastojati od proizvodnog pogona za krute lijekove s pripadujućim skladištima i logistikom, pilot pogona te laboratorija za razvoj novih proizvoda i osiguranja kvalitete. Proizvodnja lijekova bit će u skladu sa svjetskim standardima dobre proizvođačke prakse tzv. Good Manufacturing Practice (GMP). Izgradnja nove tvornice za proizvodnju svjetski poznatog proizvoda Vegete započet će u kolovozu u Koprivnici na lokaciji Danica, gdje se gradi i Belupov kompleks. Investicija je vrijedna približno 52 milijuna DEM, a izgradnja tvornice će koncernu donijeti potrebno proširenje proizvodnih kapaciteta te nužnu modernizaciju. Među strateška ulaganja tog prehrambenog giganta spada i osnivanje vlastite tvrtke u Poljskoj u sklopu koje se planira već spomenuta izgradnja tvornice za proizvodnju vegete, juha i praškastih proizvoda. Na taj se korak Podravka odlučila sukladno svjetskim ekonomskim trendovima "lokalne proizvodnje" te povećanom tržišnom potražnjom u toj regiji. Novom će se tvornicom osigurati bolja ponuda i distribucija tvrtkinih proizvoda, a time i dobit. Vrijednost tog ulaganja u koncernu procjenjuju na 31 milijun DEM, a trenutačno se vode intenzivni pregovori s poljskim partnerima glede osiguranja lokacije tvornice u tzv. ekonomskoj zoni. Intenzivno se radi i na uvođenju novog integralnog informacijskog sustava vrijednog 16 milijuna DEM. U Podravci kažu kako će tijekom veljače odabrati partnera koji će isporučiti standardni software, a želja je poslovodstva uvođenje toga sustava na razini grupe, uključujući i sve tvrtke u inozemstvu do kraja 1999. VINDIJA KUPILA VARAŽDINSKI VARTILEN Stečajno vijeće varaždinske tvrtke Vartilen ovih je dana nakon javnog otvaranja ponuda i konzultiranja s Odborom vjerovnika prihvatilo ponudu o prodaji svoje imovine za 3,5 milijuna DEM prehrambenoj industriji Vindija. Vartilen se do početka stečajnog postupka u ožujku 1996. bavio proizvodnjom poliesterskih vlakana. Nedavno je ponovio natječaj za prodaju svoje imovine procijenjene na 47,88 milijuna kuna. Pristigle su ponude javno otvorene 22. siječnja, a bile su dvije i to iz Vindije te od jedne talijanske tvrtke. Uz cijenu koja je bila prioritetna pri odabiru, Vindijina je ponuda prihvaćena i zbog toga što je uključivala program zapošljavanja te garanciju za ostvarenje toga programa. Neslužbeno se doznaje kako Vindija planira u pogonima te tvrtke pokrenuti proizvodnju sokova. BELUPO PLANIRA POVEĆATI PRODAJU HUMANIH LIJEKOVA Koprivnička farmaceutska tvrtka Belupo d.o.o., koja se nalazi u sastavu koncerna Podravka, u ovoj godini planira povećati prodaju humanih lijekova za osam posto, objavilo je poslovodstvo te tvrtke. Na hrvatskom tržištu tvrtka planira ostvariti udjel u prodaji lijekova između 22 i 24 posto. Teškoće u poslovanju te farmaceutske tvrtke, koja uz Plivu ima dominantnu poziciju na domaćem tržištu, prvenstveno su u nestabilnosti domaćeg tržišta. Poslovodstvo Belupa smatra da na potrošnju lijekova utječe tzv. "Bolnička lista lijekova" Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te reforma zdravstva i ograničeni godišnji prihodi zdravstvu. Naime, kako se otprilike 25 posto ukupnih rashoda zdravstva odnosi upravo na lijekove, smanjeni priljev sredstava utječe i na smanjenje potrošnje lijekova u cjelini. Belupo, kako ocjenjuje njegovo poslovodstvo, ima dobru konkurentsku poziciju u terapijskim skupinama kardiovaskulanih lijekova (Irumed, Olicard), lijekovima središnjeg živčanog sustava (Normabel, Lorsilan, Lumbidol) dermatološkim lijekovima (Beloderm, Belosalic) te antireumaticima (Lubor, Ibuprofen). Ostali Belupovi programi - dentalni program, prirodni lijekovi "Favora", dezinficijensi i kozemetika - iz godine u godinu su u blagom rastu, iako u planovima za ovu godinu čine otprilike deset posto planirane prodaje. USKORO NOVA TVORNICA ALKOHOLNIH PIĆA U ŽUPANJI Županjska Sladorana otvorit će početkom veljače ove godine svoju tvornicu za proizvodnju alkoholnih i bezalkoholnih pića Granal u kojoj će se u početku proizvoditi sedam vrsta pića - viski, brendi, votka i četiri biljna likera. U ukupnoj proizvodnji etilnog alkohola u Hrvatskoj županjska Sladorana, tj. njezina tvornica alkohola i suhog neaktivnog kvasca sudjeluje s 90 posto, te je godinama glavni opskrbljivač svih domaćih finalizatora proizvodnje alkohola. To je, po navodima Uprave, i glavni razlog zbog kojega se Sladorana odlučila na izgradnju tvornice. Tehnologija za proizvodnju i receptura za početnih sedam proizvoda nabavljeni su od talijanske tvrtke Coime koja nudi i mogućnost proširenja proizvodnog asortimana za još pedesetak proizvoda. Tehnološka se linija sastoji od dva odvojena dijela: linije za komponiranje alkoholnih pića i linije za punjenje. Prva od njih je u potpunosti automatizirana, a u njezinu su sastavu postrojenje za pripremu demineralizirane vode, spremnik za pripremu šećerne otopine te četiri spremnika po 5000 litara za odležavanje prije punjenja. Linija punjenja, pak, sastoji se od dvije neovisne, potpuno automatizirane linije kapaciteta od 8000 i 6000 boca na sat. SNAŽNIJI NASTUP KARLOVAČKE MESNE INDUSTRIJE NA INOZEMNIM TRŽIŠTIMA Karlovačka mesna industrija PPK planira ove godine snažnije nastupiti na novim tržištima posebice onih država sa kojima je hrvatska Vlada potpisala ili će potpisati trgovinski sporazum. Prema procjenama poslovodstva, ove će godine na inozemna tržišta biti plasirana gotovo četvrtina ukupne proizvodnje. PPK je na tržištu BiH-a učvrstio svoj položaj s prošlogodišnjom prodajom od približno 700 tona mesa i mesnih prerađevina. Ove će godine započeti s izvozom u Sloveniju, Mađarsku i Češku te učvrstiti svoj položaj na makedonskom tržištu, gdje je, primjerice, samo krajem prosinca izvezeno 15 tona paštete. Ta karlovačka mesna industrija u sljedećih nekoliko godina planira prodor i na ukrajinsko, slovačko i bugarsko tržište, a do 2000. godine ukupno bi 35 posto prozvodnje trebalo biti plasirano na inozemnim tržištima. Prošle je godine tvrtka povećala proizvodnju salama i kobasica 25 posto, pokrenula proizvodnju konzervirane hrane, tj. pašteta i mesnog doručka i tako se svrstala među vodeće domaće mesne industrije. U modernizaciju proizvodnje lani je uloženo tri milijuna DEM, dijelom iz vlasititih sredstava, a dijelom iz inozemnog zajma. Gotova sva sredstva uložena su u mesnu industriju i u pogon prerade i konzerviranja mesa te nabavku kamiona, a ta su ulaganja rezultirala i proširenjem asortimana. "OFFICE 97" OD SADA I NA HRVATSKOM JEZIKU Ured Microsoft korporacije u Hrvatskoj ovih je dana predstavio hrvatsku inačicu "Officea 97", prvog programskog paketa te tvrtke djelomično prevedenog na naš jezik. Za projekt lokalizacije "Officea 97" predviđen je proračun od 800.000 USD, a poslovodstvo se nada kako će uspjeti troškove održati u planiranim okvirima. Na tom je projektu radilo tridesetak prevoditelja, prevedeno je više od 1000 naredbi, a rezultat toga je i informatički rječnik s 1200 pojmova. Cijena jednog paketa je otprilike 800 USD, a taj je iznos u trgovinama dodatno opterećen porezom na dodanu vrijednost (PDV) te maržama prodavača pa može prelaziti i 6000 kuna. U Microsoftu su izrazito zadovoljni rezultatima legalizacijske kampanje koja je trajala od početka listopada do kraja prošle godine. U tom je razdoblju prodano 49.000 licenci, od čega je samo u Zagrebu ostvareno 68 posto, u Rijeci više od sedam posto, gotovo šest posto u Čakovcu te ponešto manje u ostalim gradovima u Hrvatskoj. NASTAVLJA SE GRADNJA POSLOVNOG CENTRA U RIJECI Nakon gotovo tri godine zastoja u Rijeci će biti nastavljena izgradnja podzemnih garaža, poslovno-trgovačkog centra, poslovnog hotela i gradskog trga na lokaciji između zgrade Pedagoškog fakulteta i Ulice Aldo Colonello. Investitori su izgradnje trgovačka društva ITACRO d.o.o. Rijeka i FENIXVE d.o.o. Rijeka, a vrijednost investicije je 60 milijuna DEM.Podzemna garaža imat će tri razine, s 360 parkirnih mjesta. Na površini će biti smješteni poslovno-trgovački centar, a uz njega i hotel sa 150 postelja. U završnoj fazi predviđeno je uređenje javnih površina i novog gradskog trga. Izvođač radova je požeški "Kamen Igrad". ZAGREBAČKI HOTEL SHERATON PROSLAVIO DRUGU GODIŠNJICU POSLOVANJA Ovih je dana obilježena druga obljetnica otvorenja i uspješnog rada prvog hrvatskog hotela, koji je po novom zakonu o kategorizaciji Ministarstva turizma RH ocijenjen kao hotel s luksuznih pet zvjezdica - zagrebačkog hotela Sheraton. Lani je taj hotel dobio priznanje ITT Sheraton korporacije kao najčišći, najodržavaniji i interijersko-tehnički najbolje opremljen Sheratonov hotel u Europi. Sheratonovo je poslovanje u prošloj i pretprošloj godini završeno uspješno, pokriveni su svi troškovi, a hotel je ostvario i izvjesnu dobit. Plan poslovodstva hotela za ovu godinu, izjavljuju u Upravi, još je veći rast broja gostiju. Stoga su se odlučili usavršiti na informacijsko-rezervacijskom sustavu kako bi se izravno integrirali u mrežni sustav korporacije u cijelom svijetu. U ovoj godini planiraju uvesti i korištenje Interneta u svim sobama. Sheratonov će menadžment i ove godine pridonijeti usavršavanju svojih kadrova školovanjem u zemlji i inozemstvu te suradnjom sa srednjoškolskim i visokoškolskim ustanovama u zemlji. Na taj će se način pojačati učinkovitost i standard usluga te mladi ljudi upoznati s najnovijim svjetskim trendovima u hotelijerstvu i ugostiteljstvu. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA SURADNJA HRVATSKOG I BIH GOSPODARSTVA MOŽE BITI I BOLJA Gospodarstva Hrvatske i BiH imaju mnoge komplementarne prednosti i gotovo su prirodno povezana, posebnice glede infrastrukture, ali u području gospodarske suradnje ima još mnogo prostora za razvoj, rečeno je na tribini o gospodarskim odnosima dviju država koju je organiziralo Hrvatsko kulturno društvo "Napredak" i Gospodarska komora Zagreb. Između ostaloga, zaključeno je kako je utemeljenje zajedničkih tvrtki najbolji način hrvatskog ulaska na BiH tržište, pri čemu se posebna pozornost treba dati odnosima s malim tvrtkama. HRVATSKA I TURSKA ŽELE JAČATI GOSPODARSKE ODNOSE Hrvatska i Turska namjeravaju svoje prijateljske odnose dalje razvijati jačajući međusobnu gospodarsku suradnju, rekli su u srijedu u Zagrebu zamjenici hrvatskog i turskog ministra vanjskih poslova dr. Ivo Sanader i Korkmaz Haktanir. Istaknuli su kako gospodarski odnosi dviju zemalja nisu dovoljno razvijeni, a dvije zemlje rade na sporazumu o slobodnoj trgovini koji bi trebao omogućiti jačanje trgovinske razmjene. DOMINIKOVIĆ S EUROPSKIM POVJERENIKOM ZA POLJOPRIVREDU Ministar poljoprivrede i šumarstva RH Zlatko Dominiković razgovarao je u ponedjeljak u Bruxellesu s povjerenikom za poljoprivredu Europske komisije Franzom Fischlerom o potpori EU-a obnovi hrvatske poljoprivrede, a posebice o ukidanju embarga na izvoz stoke, mesa i mesnih prerađevina iz Hrvatske. Hrvatskom je izaslanstvu obećano skoro ukidanje zabrane izvoza mesa i mesnih prerađevina iz Hrvatske u zemlje EU-a pa se očekuje da će uskoro hrvatski izvoznici obnoviti trgovinu s tim zanimljivim tržištem. Dominiković je Fischlera izvijestio o stanju i smjernicama razvitka stočnog fonda u Republici Hrvatskoj, a razgovarali su i o izvozu žive stoke, mesa i mesnih proizvoda iz pojedinih hrvatskih županija u države članice EU-a, o usklađivanju hrvatskih veterinarsko-sanitarnih propisa s onima u EU-u te o organizaciji veterinarske službe u Hrvatskoj. AUSTRIJSKE BANKE ŽELE KREDITIRATI HRVATSKO OBRTNIŠTVO Predstavnici hrvatske i austrijske obrtničke komore razgovarali su u prošloga tjedna u Beču o hrvatsko-austrijskoj gospodarskoj suradnji, posebice o suradnji dviju komora. Raspravljano je o poslovnom povezivanju obrtnika Austrije i Hrvatske, o mogućnostima da austrijske banke kreditiraju hrvatsko obrtništvo, u čemu već prednjači Raiffeisenbank iz Austrije, i o suradnji u obrazovanju kadrova. Hrvatska obrtnička komora sudjeluje na sajmovima u Grazu i Klagenfurtu, a Austrijsku je obrtničku komoru pozvala da sudjeluje na Zagrebačkom sajmu obrtništva. STRUČNA PRAKSA ZA MLADE POLJOPRIVREDNIKE U BAVARSKOJ Temeljem sporazuma o suradnji između Bavarskog seljačkog saveza i Saveza seljaka Hrvatske, potpisanog u prosincu 1996. godine, 20 mladih hrvatskih poljoprivrednika ove će godine moći provesti šestomjesečnu stručnu praksu na farmama naprednih bavarskih seljačkih gospodrastava, priopćeno je iz Saveza seljaka Hrvatske. Praksa će se provoditi od kraja ožujka na farmama koja posjeduju od 35 do 130 hektara zemljišta. Za nju se mogu prijaviti poljoprivrednici do 30 godina starosti pretežito orijentirani na stočarsku, ratarsku i povrtlarsku proizvodnju, a koji posjeduju obiteljsko gospodarstvo te će nakon obavljene prakse nastaviti raditi na njima. Tijekom 1997. godine na bavarskim je gospodarstvima devet hrvatskih mladih poljoprivrednika obavilo takav oblik usavršavanja. Savez seljaka Hrvatske je u srpnju prošle godine sličan sporazum potpisao i sa seljačkim organizacijima zemalja u tranzciji, tj. zemalja CEFTA-e, s kojima će održavati suradnju, a planiraju poraditi i na suradnji s takvim udruženjima u mediteranskim zemljama, primjerice, Italiji i Francuskoj koje su više okrenute vinogradarskoj proizvodnji. U ŽENEVI ODRŽAN SASTANAK SECI-JA U sjedištu UN-a u Ženevi u ponedjeljak je održan sastanak Programskog odbora Inicijative za suradnju u jugoistočnoj Europi (SECI), na kojem su, pod predsjedanjem dr. Erharda Buseka, vladini dužnosnici i gospodarski stručnjaci iz deset zemalja članica, zemalja koje podupiru inicijativu, te Europske unije i Svjetske banke razmatrali pripreme za realizaciju šest prioritetnih projekata regionalne suradnje. Ocjenjeno je da se najdalje stiglo s projektima modernizacije i proširenja graničnih prijelaza u regiji. Kako je istaknuto, tehničke pripreme i projektna dokumentacija potrebna za podnošenje kreditnog zahtjeva Svjetskoj banci već je dovršena za sve osim za granične prijelaze Hrvatske i Moldavije. Očekuje se da i će i te dvije zemlje dovršiti svu dokumentaciju pa će zahtjevi za zajam biti zajednički podneseni Svjetskoj banci. Njezin predstavnik na sastanku Programskog odbora SECI-ja je izjavio da će krediti biti dodijeljeni pod uobičajenim uvjetima koje Svjetska banka ima za zemlje u jugoistočnoj Europi. Hrvatsko izaslanstvo na sastanku je sudjelovalo kao promatrač, a predvodio ga je veleposlanik dr. Darko Bekić. DOGOVOR O ZAŠTITI JADRANSKOG MORA Čvršća suradnja, učestaliji susreti te konkretiziranje zadaća i rokova bit će odlika budućeg djelovanja mješovite slovensko- hrvatsko-talijanske komisije za zaštitu Jadrana koja je prošloga tjedna zasjedala u Portorožu. Bio je to treći po redu sastanak otkako su Slovenija i Hrvatska samostalne države, te su se brojna pitanja nekada dogovorena talijansko-jugoslavenskim sporazumom o zaštiti Jadrana trebala biti postavljena na nov način. Gotovo su svi hrvatski prijedlozi prihvaćeni i ugrađeni u usaglašenom dokumentu. Hrvatska je vrlo značajne i zapažene korake učinila na planu intervencije i spriječavanju velikih ekoloških incidenata na Jadranu. Prema podacima Odjela za zaštitu Jadrana, Vlada RH među prvima je na Mediteranu usvojila jedan takav plan, a upravo je u izradi sedam županijskih planova na jadranskoj obali te su ujedno osnovana dva vrlo respektabilna centra za zaštitu Jadrana. Hrvatska već nekoliko godina koordinira aktivnosti praćenja kvalitete mora na obalnom i otočnom području te na svom području raspolaže s više od 800 točaka na kojima se prema kriterijima Europske unije prati stanje kvalitete kakvoće mora. Uz to, hrvatska je Vlada lani financirala dodatnih 20 točki-monitoringa kakvoće morske vode duž obale i pučine u cilju zaštite ljudskog zdravlja, čuvanja ekološke ravnoteže i saniranja ugroženog. Očekuje se da će se ove aktivnosti pojačati i tijekom ove ljetnje sezone. U vezi s time posebna pozornost data je turističkoj promidžbi kako bi svi korisnici bili pravovremeno upoznati, a posebno mjesto posvećeno je i samoj pripremi turističke sezone kada se koriste brodovi čistači za tzv. "kozmetiku mora". 4. AKTIVNOSTI UDRUGA HGK NAJAVLJUJE DODJELU NOVIH ZNAKOVA "HRVATSKA KVALITETA" Hrvatska gospodarska komora (HGK) u sklopu akcije "Kupujmo hrvatsko" trebala bi 16. veljače, na dan HGK, objaviti imena osam novih proizvoda koji su dobili oznaku "Hrvatska kvaliteta". Do sada je pet proizvoda prošlu Tehničku komisiju, koja provjerava udovoljava li proizvod tražene uvjete, a idući će tjedan, kako se očekuje, i preostala tri, koja su u fazi ispitivanja, udovoljiti zahtjevima. Od nekoliko prijavljenih proizvoda niti jedan nije zadovoljio zahtjeve za dobivanje znaka "Izvorno hrvatsko", doznaje se iz HGK-a. Dosadašnji su dobitnici znakova bili prehrambeni proizvodi, a među novima ima i onih iz područja kemijske, graditeljske i metalurške industrije. Komora ne raspolaže podacima koliko je dodjeljivanje znakova "Hrvatska kvaliteta" i "Izvorno hrvatsko" povećalo prodaju proizvoda, no, očekuje se da će prve analize biti poznate u svibnju ove godine, odnosno godinu dana nakon dodjele prvih znakova. Naime, jednom godišnje Tehnička komisija HGK kontrolira kvalitetu proizvoda koji su dobili oznaku "Hrvatske kvalitete" ili "Izvorno hrvatsko" , a ako utvrdi da se smanjila kvaliteta, oznaka se može izgubiti. OBRTNICI TRGOVCI NE MOGU KORISTITI PREDPOREZ Trgovci obrtnici, članovi Hrvatske obrtničke komore (HOK), uvođenjem poreza na dodanu vrijednost (PDV) dovedeni su u neravnopravni položaj s drugim gospodarskim subjektima, priopćeno je iz HOK-a. Oni, istaknuto je na današnjem sastanku, ne mogu koristiti predporez kao odbitnu stavku tako dugo dok ne plate račun za isporučenu robu, dok pravne osobe to mogu koristiti jer se nalaze u sustavu fakturirane realizacije. Stoga će, zaključeno je na sastanku, trgovci obrtnici zajedno sa svojim kolegama, članovima Hrvatske gospodarske komore, poduzeti zajedničku inicijativu za smanjenje stope PDV-a, uvođenje različitih stopa, primjerice, za proizvode prehrane, dječje odjeće i dječje hrane, te zatražiti hitno rješavanje problema primjene propisa koji se odnose na ograničavanje plaćanja gotovim novcem koji su također stupili na snagu početkom ove godine. RIBARI I POLJOPRIVREDNICI TRAŽE NULTU STOPU PDV-A NA NAFTU Savez strukovnih-cehovskih grupa za morsko-slatkovodno ribarstvo, marikulturu i poljodjelstvo Hrvatske obrtničke komore (HOK) zauzeo se na nedavnoj sjednici da se ribarima i poljoprivrednicima - proizvođačima hrane, na naftu obračunava nulta stopa PDV-a. Podupirući i zahtjev za više selektivnih stopa PDV-a, Savez je odlučio da se spomenuti prijedlozi upute Upravnom odboru (UO) HOK-a i Ministarstvu financija. Savez je također podržao zaključke UO HOK-a o odluci o plaćanju gotovim novcem, te inicijativu da se hrvatskoj Vladi i Hrvatskoj narodnoj banci dostavi prijedlog izmjena te Odluke, koja je na snazi od 1. siječnja ove godine. HOK, naime, zahtijeva da obrtnici, obveznici poreza na dohodak, budu izuzeti od obveza polaganja gotovine na račun kod ovlaštene organizacije kao i drugih odredbi koje reguliraju raspolaganje gotovinom. Na sjednici Saveza strukovnih-cehovskih grupa za morsko-slatkovodno ribarstvo, marikulturu i poljodjelstvo usvojen je prijedlog da "3. susret ribara Hrvatske" bude održan u Dubrovniku, 5. i 6. lipnja ove godine. HOTELIJERI NEZADOVOLJNI TIJEKOM NOVE KATEGORIZACIJE Nova kategorizacija hotelskih i ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj, koja bi se trebala dovršiti do polovine ovogodišnjeg kolovoza, još nije ostvarila željene učinke. Neke odredbe Pravilnika o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata ne uvažavaju opće stanje u hrvatskim hotelima. Rekonstrukcije hotela prema standardima koje postavlja taj Pravilnik stajale bi puno novaca, a njima se ne bi polučio željeni učinak što izravno potire smisao takvih investicija, čulo se, među ostalim, na sjednici Hrvatske udruge hotelijera i restoratera (HUH) u Opatiji. Dosad je kategorizacija provedena u otprilike 50 od ukupno 470 hrvatskih hotela, pri čemu od najvećih u samo tri, zagrebačkom Sheratonu, opatijskom Mozartu i dubrovačkom Kompasu. Temeljni su problemi s kojima su suočeni hotelijeri pri kategorizaciji određivanje veličine soba i klimatizacije zajedničkih prostorija u hotelima, pa stoga hotelijeri traže da se promijene te odredbe u Pravilniku. Predstavnici hrvatskih hotelijera žale se i na pogubne posljedice primjene jedinstvene stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) za hrvatski turizam. Upozoravaju kako će to rezultirati gubicima u poslovanju jer je isključeno prebacivanje poreznog opterećenja na cijene što ih nude inozemnim gostima, a to bi moglo i značajno smanjiti broj dolazaka stranih turista u naša ljetovališta. Predsjedništvo HUH-a stoga ponovno predlaže uvođenje diferencirane porezne stope kao što imaju konkurentne europske zemlje, a dok taj prijedlog ne prođe dugotrajnu saborsku proceduru, smatraju kako je potrebno hitno intervenirati oslobađanjem turističke privrede od poreza na usluge prodane u inozemstvu. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, IZLOŽBE I SEMINARI POČETKOM VELJAČE PROLJETNI POLJOPRIVREDNI SAJAM U OSIJEKU U Osijeku će se od 3. do 8. ožujka održati 3. proljetni sajam poljoprivrede, prehrane i obrtništva "Osijek Flore 98", a organizatori su tvrtka "Osječki sajam" i osječka županijska komora. Na sajmu će, uz ostalo, biti izloženi strojevi i oprema za poljoprivredu, stočarstvu, transport u poljoprivredi, hortikulturu, šumarstvo, cvjećarstvo, pčelarstvo i obrtništvo, a planiraju se i organizirani posjeti poljoprivrednika sajmu te nekoliko stručnih skupova i predavanja. "DANI MODE" OD 4. DO 8. VELJAČE NA ZV-U Pod zajedničkim će se nazivom "Dani mode" na Zagrebačkom velesajmu (ZV) od 4. do 8. veljače održavati dvije priredbe "Intertekstil" - 50. Međunarodni sajam tekstila i pratećih industrija i 47. Međunarodni tjedan kože, obuće i odjeće. "Intertekstil" je po broju izlagača i po veličini izložbene površine na prošlogodišnjoj razini. Na 7550 četvornih metara sa proizvodima tekstilne i odjevne industrije, strojevima, opremom, priborom i sirovinama predstaviti će se 210 izlagača, od kojih polovica inozemnih i to iz 17 zemalja. Na "Intertekstilu" će se uz potporu ZV-a i poglavarstava, predstaviti i izlagači iz reintegriranih područja - "Baranjska tekstilna industrija" i "Vuteks". Međunarodni tjedan kože, obuće i odjeće - po broju izlagače na prošlogodišnjoj je razini, dok je nešto manji po veličini izložbene površine. Na 6500 četvornih metara prostora sa kolekcijama obuće i odjeće te opremom i priborom predstaviti će se 184 izlagača, od kojih gotovo polovica inozemnih, tj. iz 15 zemalja. Na sajmu će se održat "Forum" - razgovor gospodarstvenika sa predstavnicima Vlade,kao i dva stručna skupa - "O odjevnoj tehnologiji na prijelazu milenija" i "Koža i obuća za 21. stoljeće". 6. STATISTIKA HRVATSKI IZVOZ SMANJEN 3,8 POSTO Hrvatski je izvoz lani dosegnuo vrijednost od 4,34 milijarde USD, što je 3,8 posto manje nego 1996, dok je uvoz iznosio 9,12 milijardi USD ili 17,1 posto više. U promatranom je razdoblju vrijednost izvezenih proizvoda za reprodukciju dosegnula 2,26 milijardi USD, tj. 1,1 posto više, proizvoda za široku potrošnju 1,62 milijardi USD ili 2,7 posto više, dok je kod proizvoda za investicije izvoz smanjen 34,5 posto na 454,56 milijuna USD. Uvoz proizvoda za reprodukciju iznosio je u 1997. godini 4,41 milijardu USD, odnosno 6,9 posto više, proizvoda za široku potrošnju 2,67 milijardi USD, tj. 23,8 posto više, a proizvoda za investicije 2,05 milijardi USD - 35,6 posto više. U prošloj je godini najveći izvoznik bila prerađivačka industrija, s ukupno 4,15 milijardi USD ili 4,4 posto manje nego preklani. Ona je bila i najveći uvoznik sa 7,55 milijardi USD, što je 20,5 posto više. Hrvatski je izvoz u zemlje Europske unije (EU) lani iznosio 2,22 milijarde USD, odnosno 3,5 posto manje nego tijekom 1996., dok je iz tih zemalja na domaće tržište uvezeno roba za 5,43 milijarde USD ili 17,4 posto više. Najznačajniji hrvatski trgovinski partneri i dalje su bili Italija i Njemačka. Pritom je na talijansko tržište izvezeno roba u vrijednosti 904,28 milijuna USD - 4,7 posto manje, a uvezeno talijanskih roba za 1,72 milijarde USD - 21,3 posto više. Istodobno, u Njemačku je izvezeno domaćih proizvoda u iznosu od 774,64 milijuna USD ili 7,7 posto manje, dok je uvoz iz te zemlje dosegnuo 1,84 milijarde USD ili 14,9 posto više. Od europskih zemalja u razvoju, najviše izvoznih aktivnosti bilo je usmjereno ka BiB, gdje je vrijednost izvoza dosegnula 648,71 milijun USD ili 18,2 posto više. Iz te je zemlje uvezeno roba u vrijednosti 136,85 milijuna USD ili 115,6 posto više nego 1996. Slijedi Slovenija, gdje je izvoz domaćih roba iznosio 529,55 milijuna USD - 13,4 posto manje, dok je s tog tržišta uvezeno proizvoda vrijednih 755,52 milijuna USD, odnosno 1,8 posto manje. (Izvor: Državni zavod za statistiku) UZLAZNO KRETANJE INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE I U PRVOM TROMJESEČJU 1998. Prognostički indeks CROLEI navješćuje nastavak uzlaznog kretanja industrijske proizvodnje i globalne ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj i u prvom tromjesječju ove godine. Tome u prilog govori i podatak kako je CROLEI rastao deset mjeseci uzastopno u prošloj godini, a mogući negativni neekonomski učinci na industrijsku proizvodnju krajem godine, usljed božićnih i novogodišnjih praznika, također nisu utjecali na promjenu putanje njegova rasta. Taj složeni indeks odražava kretanje dvanaest najboljih navješćujućih pokazatelja koji su značajni za kratkoročno prognoziranje kretanja gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj: realna neto plaća po zaposlenom u neprivredi, realizirane potrebe za radnicima u mjesecu, korisnici novčane naknade zbog nezaposlenosti, broj radnika na gradilištima, ukupni broj noćenja turista, promet u trgovini na malo, zalihe u trgovini na malo, nekonsolidirani prihodi državnog, županijskih i općinskih proračuna, ukupna masa neto plaća, primanja stanovništva od prodaje proizvoda i usluga, ukupna likvidna sredstva M4 i plasmani. (Izvor: Ministarstvo financija RH) INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U HRVATSKOJ POVEĆANA 6,8 POSTO Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj prošle godine u odnosu na 1996. godinu povećana 6,8 postood listopada, a do prosinca prošle godine prema razdoblju srpanj - rujan ona je povećana 3,2 posto. Te su stope izračunate temeljem trend-ciklusa, tj. serije desezoniranih indeksa iz koje je isključen utjecaj slučajne komponente. Po područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti, proizvodnja je u prerađivačkoj industriji lani porasla 3,9 posto prema 1996. Opskrba električnom energijom, plinom i vodom povećana je 24,2 posto, dok rudarstvo i vađenje bilježe smanjenje proizvodnje 0,3 posto. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, tj. prema ekonomskoj namjeni proizvoda, prošle je godine zabilježena 17 posto veća proizvodnja energije u odnosu na godinu ranije. Proizvodnja kapitalnih proizvoda istodobno je porasla 6,6 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju 31,1 posto. Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju povećala se, pak, 13,3 posto, dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda, osim energije, smanjena 1,9 posto. (Izvor: Državni zavod za statistiku) PROMET U TRGOVINI NA MALO VEĆI 19,7 POSTO U Hrvatskoj je u prosincu prošle godine maloprodajni promet, izražen u tekućim cijenama, bio 19,7 posto veći nego u studenom, dok je u trgovini na veliko porastao 15,8 posto. Promet u trgovini na veliko u stalnim je cijenama bio veći 15,6 posto te 19,3 posto u maloprodaji. Cijene u trgovini na malo u tom su mjesecu povećane 0,3 posto te 0,2 posto u veleprodaji. Zalihe u trgovini na malo bile su 4,6 posto manje prema mjesecu ranije, dok su u trgovini na veliko bile 3,5 posto manje. One bi, prema prognozi Zavoda, u siječnju trebale u maloprodaji biti 2,2 posto manje te 3,6 posto u veleprodaji. Promet izražen u stalnim cijenama u trgovini na malo u prošloj je godini bio 14,9 posto veći nego u 1996. godini, dok je u trgovini na veliko povećan 15,8 posto. Cijene na malo bile su 2,8 posto više, a u veleprodaji su zabilježile rast od jedan posto. (Izvor: Državni zavod za statistiku) PORASLA PROSJEČNA MJESEČNA NETO PLAĆA Prosječna je mjesečna neto plaća u Hrvatskoj za studeni prošle godine iznosila 2525 kuna, što je nominalno 3,6 posto više nego za prijašnji mjesec i realno 14,2 posto više nego u studenom 1996. U privredi je prosječna neto plaća za studeni, prema realnim pokazateljima, iznosila 2450 kuna, tj. 11,6 posto više nego u istom mjesecu 1996. godine, a u neprivredi 2727 kuna ili 20,7 posto više. Od siječnja do kraja studenog prošle godine prosječna je neto plaća u Hrvatskoj bila 2362 kune, što je realno 12,6 posto više nego u isto predlanjsko doba. Pritom je u privredi dosegnula 2316 kuna ili 12,1 posto više, a u neprivredi 2487 kuna - 14 posto više. (Izvor: Državni zavod za statistiku) STOPA NEZAPOSLENOSTI U PROSINCU 17,6 POSTO Zaposlenih je osoba u Hrvatskoj u prošlogodišnjem prosincu bilo 1,34 milijuna, 0,2 posto manje nego u prethodnom mjesecu pa je stopa nezaposlenosti porasla 0,3 postotna boda na 17,6 posto. Od toga je u privrednim djelatnostima radilo 720,9 tisuća zaposlenih, 0,9 posto manje nego u studenom i 5,1 posto manje nego u predlanjskom prosincu. U neprivrednim djelatnostima bilo je 230,03 tisuće zaposlenih, 0,1 posto manje nego u prethodnom mjesecu i 0,2 posto manje nego u prosincu 1996. godine. Najviše zaposlenih bilo je u industriji i rudarstvu - 284,8 tisuća, 0,8 posto manje nego u studenom, dok je najmanji broj zaposlenih zabilježen u vodoprivredi - 3,9 tisuća, 2,1 posto manje. (Izvor: Državni zavod za statistiku) 7. BANKARSTVO I FINANCIJE SANACIJA BANAKA PRI KRAJU Prva faza sanacije četiriju velikih hrvatskih banaka, u koji je država uložila 420 milijuna kuna u gotovini i 2,5 milijarde kuna u obveznicama, uz četiri milijarde kuna obveza koje je preuzela od njih, završena je. Smatra se da su banke sada u fazi restrukturiranja, a postupak sanacije bit će završen privatizacijom, kad brigu o bankama u potpunosti preuzmu novi vlasnici dionica, ističu u Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DBA). Sanacija nije tekla jednako u svim bankama. Slavonska je banka d.d. prva zatražila sanaciju, koja je dobrovoljna - budući da potencijalni gubici banke nisu bili veći od 50 posto njezina kapitala, utvrđena posebnim sporazumom između DBA i banke. Tako je Agencija od banke otkupila obveznice za restrukturiranje gospodarstva kao i 35 posto dionica same banke. U Splitskoj i Riječkoj banci potencijalni su gubici bili veći od kapitala, i sanacija je provedena po sili zakona. Agencija je prvo pokrila gubitke koji su premašivali iznose kapitala, da bi uslijedila dokapitalizacija tih banaka, čime je DBA postala njihov stopostotni vlasnik. Agencija je u srpnju 1996. godine donijela odluku kojom su bivši dioničari banaka, najmanje 50 posto privatizirani, kategorizirani u rizičnu skupinu A i B, pod povoljnim uvjetima dobili priliku postati vlasnicima maksimalno 25 posto udjela. U Riječkoj su banci dioničari tu priliku i iskoristili, dok u Splitskoj nije bilo dovoljno zainteresiranih koji su ispunjavali postavljene kriterije. U portfelju DBA u drugoj su skupini dionice i udjeli u tvrtkama dobiveni procesom sanacije, a u trećoj rizična, teško naplativa potraživanja. Cilj Agencije je naplatiti što više takvih potraživanja uz utvrđenu politiku, plan i program upravljanja imovinom i pravila upravljanja rizičnim plasmanima, dionicama, udjelima i nekretninama. Agencija vlasnički portfelj namjerava prodavati putem javnog oglašavanja, i to u hotelskim i turističkim tvrtkama pojedinačno, dok će dionice banaka te osiguravajućih društava prodavati ili javnim oglašavanjem ili posredovanjem burze. Kako naglašavaju u DBA-u, država nema interesa zadržati dionice u svojem vlasništvu, no prodavat će ih oprezno kako bi prihod od prodaje bio što veći, čime se ujedno smanjuje državni trošak sanacije banaka. DBA je u skladu s tržišnom orijentacijom gdje zdravi ostaju, a loši propadaju, polovicom prošle godine donijela i Pravilnik o osiguranju štednih uloga, koji su banke prihvatile. Početkom ove godine je u punom smislu i zaživjelo osiguranje štednih uloga do 30.000 kuna, nakon što je DBA objavila listu sigurnih banka i štedionica. Naime, one koje se nalaze na tom popisu, svojim su štedišama uplativši premiju fondu DBA za osiguranje štednih uloga, osigurale povrat uloga do 30.000 kuna u slučaju da neka banka ili štedionica propadne i ode u stečaj. Mladen Šunjić napominje da štedno-kreditne zadruge još uvijek nisu svoje poslovanje adekvatno uskladile sa zakonom, pa tako ni osigurale štedne uloge svojih klijenata. ZAGREBAČKA BANKA OČEKUJE RAST DOBITI IZ TEKUĆEG POSLOVANJA Zagrebačka banka d.d. ove godine očekuje znatno veću dobit iz tekućeg poslovanja što će u velikoj mjeri ovisiti o dostupnosti povoljnih zajmova iz inozemnih izvora te razvoju gospodarstva u stabilnim uvjetima. Prema bančinim očekivanjima, prošlogodišnja će dobit, koja najvećim dijelom potječe iz kreditno-garantnih poslova, premašiti planiranu. Prema nerevidiranim financijskim rezultatima, u prvih je devet lanjskih mjeseci banka ostvarila 263 milijuna kuna bruto dobiti što je gotovo 50 posto više nego u istom razdoblju preklani. MODERNIZACIJA POSLOVANJA U RIJEČKOJ BANCI Riječku banku d.d. ove godine čekaju veliki poslovi na uvođenju integralnog informacijskog sustava, standarda ISO 9001, reorganizaciji banke, kadrovskoj obnovi, a očekuje se i privatizacija banke koja će imati presudan utjecaj na njen daljnji razvoj. Proces sanacije Riječke banke, započet krajem travnja 1996., uspješno je okončan, a sada se provodi proces restrukturiranja. U banci za prošlu godinu očekuju pozitivan financijski rezultat koji će znatno premašiti planiranih 35 milijuna kuna. Planom restrukturiranja za ovu godinu banka predviđa 81 milijun kuna dobiti. CONVEST BANKA PLANIRA PROŠIRITI POSLOVANJE Zagrebačka Convest banka d.d. ove godine planira otvoriti prvu podružnicu i to u Rijeci. Proširenjem poslovanja planira se i zapošljavanje novih djelatnika. Kao banka s malim ovlaštenjem, što znači da može obavljati poslove sa stranim sredstvima plaćanja u Hrvatskoj, ona zasad uz to odobrava samo kratkoročne kredite malim i srednjim poduzetnicima, a u manjem obujmu kreditira i građane. Dokapitalizacijom od 38 milijuna kuna banka će dobiti veliko ovlaštenje, tj. mogućnost samostalnog obavljanja platnog prometa s inozemstvom, kojeg za sada obavlja posredovanjem Alpe Jadran banke iz Splita te financirati projekte u kojima će sudjelovati strani ulagači. U SPLITSKOJ BANCI PRIBLIŽNO 80 MILIJUNA KUNA DOBITI Splitska je banka d.d. krajem prošle godine ostvarila dobit od približno 80 milijuna kuna, a ove se godine očekuje deset milijuna kuna više. Banka je prošle godine odobrila građanima zajmova za više od 973 milijuna kuna, ponajviše za stambene potrebe, kupnju automobila i tehničke robe te poslovnog prostora. Ubuduće u banci planiraju odobravati i zajmove za poljodjelsku djelatnost. CREDO BANKA NAMJERAVA UDVOSTRUČITI TEMELJNI KAPITAL Splitska Credo banka d.d. prošlogodišnje je poslovanje završila s neto dobiti od četiri milijuna kuna, a u ovoj se očekuje da će ona porasti 20 posto. Također, poslovodstvo banke planira dokapitalizaciju trećom emisijom dionica u iznosu od 56 milijuna kuna čime će se udvostručiti vrijednost temeljnog kapitala. Krajem veljače ove godine banka planira otvoriti novu poslovnicu u Matuljima, a u travnju u Splitu, te zaposliti šest novih djelatnika. Kreditiranje malih i srednjih poduzetnika u banci ocjenjuju najprofitabilnijom djelatnošću u 1997., a u ovoj godini namjeravaju povećati iznos tih plasmana. HELIOS OČEKUJE DVA MILIJUNA KUNA DOBITI Osiguravajuće društvo Helios d.d. planira u ovoj godini ostvariti bruto dobit od dva milijuna kuna, a očekivani porast premije za 36 posto na 100 milijuna kuna trebao bi ga dovesti u sam vrh hrvatskih osiguravatelja. U sklopu tvrtkine jadranske orijentacije tijekom godine planiraju otvoriti nove poslovnice u Zadru i Dubrovniku. Ulagat će se i u informatizaciju, ponajprije u obnovu računarskog centra, kako bi se udovoljilo potrebama tvrtke u predstojećoj poslovnoj ekspanziji. U ovoj će godini najviše rasti broj mirovinskih renti u sklopu životnih osiguranja. SAVA OSIGURANJE POVEĆALO PRIHODE ČETIRI POSTO Sava osiguranje d.d. u prošloj je poslovnoj godini ostvarilo ukupan prihod od 180,41 milijun kuna, što je četiri posto više nego 1996. Najprofitabilniji oblik osiguranja i prošle je godine bilo automobilsko s približno 60 posto udjela u ukupnim prihodima, kaže Grozić, a u ovoj se godini najveći rast očekuje u životnim osiguranjima. Bruto premija je lani iznosila 151,23 milijuna kuna te je za 1,8 posto niža nego preklani. JADRANSKO OSIGURANJE PLANIRA 40,61 POSTO VEĆI PRIHOD Planirani ukupni prihod Jadranskog osiguranja d.d. iz Splita ove bi godine trebao dosegnuti približno 100 milijuna kuna, što je 40,61 posto više nego prošle godine. U tom društvu planiraju izmijeniti strukturu portfelja radi ravnomjernije zastupljenosti svih grupa osiguranja. Naime, do sada je najdominantniji oblik osiguranja bilo obvezno automobilsko osiguranje, a u ovoj će se godini naglasak staviti na kasko osiguranja te na imovinska, čiju dosadašnju zastupljenost Uprava ocjenjuje nezadovoljavajućom. 8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA AUKCIJA TREZORSKIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Upisani iznos/kn Kamatna stopa 27.01. Min. financija 91 dan 49.300.000 9,90% 28.01. HNB 35 dana 157.500.000 8,00% 28.01. HNB 91 dana 60.000.000 9,00% 28.01. HNB 182 dana 2.000.000 9,50% Ukupno upisano trezorskih zapisa Min.financija na dan 27.01. - 387.900.000 kn Ukupno upisano blagaj. zapisa HNB na dan 28.01. - 923.800.000 kn NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 22. - 29. siječnja 1998. Br. Dionice Zaključna Postotna Promet Postotna cijena (kn) promjena (kn) promjena 1. Zagrebačka banka O 1820 -7,38 18.361.194 1150,21 2. Pliva 485 -5,83 2.834.119 240,71 3. Plava laguna 860 -12,07 329.598 125,60 4. Podravka 158 -7,06 287.035 -18,15 5. Zagrebačka banka 3E 1250 -3,85 240.850 469,67 6. Varteks 69 - 170.948 - 7. Kraš 190 -9,52 133.952 317,95 8. Varaždinska banka I 183 -6,15 118.520 -41,53 9. Dalmatinska banka 220 -26,91 57.150 -71,78 10. Riječka banka 100 -37,50 45.675 -11,89 UKUPNO SVE DIONICE 22.803.553 447,26 Vrijednost CROBEX-a 890 -6,71 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽ.TRŽ./TRŽ. OSIJEK, 22. - 29. siječnja 1998. Br. Dionice Zaključna Postotna Promet Postotna cijena (kn) promjena (kn) promjena 1. Varteks 69 86,49 803.631 10.759,88 2. Ericsson N. Tesla 450 -10,00 250.273 -51,58 3. Plava laguna 860 -14,06 140.120 117,04 4. Podravka 158 -2,47 120.065 6,41 5. Podravska banka IIB 278 -0,71 79.230 2729,64 6. Kraš 190 -7,32 69.620 5,22 7. Podravska banka I 278 - 56.434 - 8. Slavonska banka 1280 - 53.760 - 9. Jadran hoteli Crikvenica 295 -1,67 39.020 0,54 10. Riječka banka 155 - 31.000 - UKUPNO SVE DIONICE 1.776.592 70,81 Vrijednost CROBEX-a 683 -3,80 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 22. - 29. siječnja 1998. Datum Potražnja Promet Prosječna Promet (jutarnji) kamata (noćni) 22.01. 39.600.000 39.600.000 10,76% 35.013.000 23.01. 32.679.000 32.679.000 9,51% 10.000.000 24.01. - - 8,51% 41.848.000 26.01. 93.650.000 93.650.000 9,46% 148.493.000 27.01. 23.800.000 23.800.000 9,45% 34.076.000 28.01. 87.620.344 87.620.344 9,99% 71.949.000 29.01. 69.700.000 69.700.000 9,37% - Dnevni pros. 57.841.500 57.841.500 9,75% 56.896.500 9. VIJESTI IZ SVIJETA BIVŠI GUVERNER SREDIŠNJE BANKE PREDVIĐA HIPERINFLACIJU U SRJ bivši guverner središnje banke SRJ Dragoslav Avramović izjavio je da Jugoslaviji prijeti inflacija kakva je bila 1993. Cijena strane valute na slobodnome tržištu 70 posto je veća od službena tečaja i opravdano se strahuje da će doći do devalvacije dinara golemih razmjera, a to će otvoriti vrtoglav rast cijena, istaknuo je Avramović. Njegov je stabilizacijski program prekinuo dugo razdoblje hiperinflacije u SRJ, ali se on zbog neslaganja sa Slobodanom Miloševićem bio prisljen povući s dužnosti guvernera. Avramović smatra da je za SRJ jedini izlaz u uklanjanju vanjskoga zida sankcija i novčanoj potpori iz inozemstva. VW PRIJETI VISOKA KAZNA ZBOG KRŠENJA TRGOVINSKIH PROPISA EU Europska bi komisija mogla kazniti njemačkog proizvođača automobila Volkswagen s više od 100 milijuna DEM kršenja trgovinskih propisa EU jer je svome talijanskom prodavaču branio da prodaje vozila građanima Njemačke i Austrije. Europska komisija još nije odlučila o visini kazne ali će ona iznositi "znatno više od 100 milijuna DEM", rekao je dužnosnik koji je zatražio da ostane neimenovan. Komisija je utvrdila kako je Volkswagen, inače najveći europski proizvođač automobila, učinkovito i sustavno sprečavao svoje talijanske ovlaštene prodavače da prodaju vozila Volkswagena i njegove podružnice Audija kupcima izvan Italije. Europsku komisiju su na istragu potaknule prije nekoliko godina uložene žalbe građana Austrije i Njemačke da im se onemogućava kupnja auta VW i Audija u Italiji. Prema propisima EU kupci imaju pravo na najpovoljniju kupnju i korištenje razlike u cijenama među 15 zemalja Unije. VW bi mogao također izgubiti mogućnost da se u Europskoj uniji koristi dopuštenim pravom da bude izuzet od zakona protiv trustova i potpisuje sporazume kojim vezuje prodavače samo za sebe. Ukoliko VW prestane biti među iznimkama, prodavači VW i Audija bi ubuduće mogli prodavati i druge automobilske marke. Komisija provodi odvojenu istragu o optužbama o sličnim problemima u Danskoj. BOEING NEĆE SVOJU PROIZVODNJU POVEĆATI NA 47 ZRAKOPLOVA NA MJESEC Prvi svjetski proizvođač zrakoplova Boeing odustao je od povećanja svoje proizvodnje na 47 putničkih zrakoplova na mjesec do kraja desetljeća, izjavio je direktor Boeinga Phil Condit. Boeing će se zadovoljiti proizvodnjom 43 zrakoplova na mjesec, što namjerava ostvariti u travnju, pojasnio je. Kako bi zadovoljio pravu eksploziju narudžbi, Boeing je od siječnja 1996. morao više nego udvostručiti svoju proizvodnju, koja je do tada bila 18 zrakoplova na mjesec. Porast proizvodnje uzrokovao je u toj tvrtki ozbiljne probleme jer je za pokrivanje troškova i reorganizaciju morala osigurati 2,7 milijardi USD. 251326 MET mar 98