POSLOVNI PREGLED BR.34

POSLOVNI PREGLED broj 34 5. - 9. siječnja 1998. SADRŽAJ: · UTEMELJENO POVJERENSTVO ZA POTPORU POTROŠAČA 2 · VLADA PRATI UTJECAJ PDV-A NA POTROŠAČKU KOŠARICU 2 · MINISTARSTVO GOSPODARSTVA O PRIMJENI NOVOG POREZA 2 · ZAJAMČENE CIJENE PŠENICE, ULJARICA I LISTOVA DUHANA OSTAJU ISTE 3 · HRVATSKA 1997. ZABILJEŽILA MANJI PRORAČUNSKI MANJAK 3 · CIJENE PUTNIČKOG PRIJEVOZA UGLAVNOM ISTE KAO I LANI 3 · CROATIA AIRLINES POVISILA CIJENE ZBOG SKUPLJIH PRISTOJBI 4 · JEDINA HRVATSKA ZRAKOPLOVNA TVRTKA POSTALA ČLANICOM AEA 4 · PDV NEĆE PROMIJENITI CIJENU ELEKTRIČNE ENERGIJE 4 · NEZNATNO VEĆA POTRAŽNJA POLUBIJELOG KRUHA 4 · IZ KRAŠA NOVI BOMBONI BEZ ŠEĆERA 5 · PLIVA U LIPNJU POČINJE S PROIZVODNJOM ACETAZOLAMIDA 5 · DO 2000. PLIVA U RAZVITAK ULAŽE 500 MILIJUNA DEM 5 · U CROMOS AGRU PROIZVODI ZA ZAŠTITU BILJA NEĆE POSKUPJETI 5 · KONČAR U STUDENOME POSTIGAO REKORDNU PRODAJU 6 · U KONČARU IZRAĐUJU PROGRAME RESTRUKTURIRANJA 6 · USKORO GENERATORI ZA HE MESSOCHORA 6 · IZVOZ TEMELJ POSLOVANJA ITC-A 6 · OSJEČKI NOVOCOMMERCE UVODI PRODAJU NA LEASING 7 · ISTOČNOEUROPSKI TURISTI SVE ČEŠĆI U HRVATSKOJ 7 · HRVATSKA I SLOVAČKA NASTOJE JAČATI GOSPODARSKE ODNOSE 8 · ISKUSTVA HRVATSKE I SLOVAČKE U PRELASKU NA TRŽIŠNO GOSPODARSTVO 8 · ŽIVOTNI TROŠKOVI PORASLI, POJEFTINJENJA ZANEMARIVA 8 · EUROPSKA UDRUGA OBRTNIŠTVA ZATRAŽILA SMANJENJE PDV-A 9 · INOZEMNI DUG HRVATSKE 5,9 MILIJARDI USD 9 · HRVATSKI IZVOZ POVEĆAN 0,2 POSTO 9 · DEVIZNE PRIČUVE HNB U LISTOPADU 2,53 MILIJARDE USD 10 · PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA LISTOPAD 2437 KUNA 10 · TIJEKOM LANJSKOG STUDENOGA 1,34 MILIJUNA ZAPOSLENIH 10 · U ZADRU USPJEŠNA TURISTIČKA 1997. 10 · HBOR OSNIVA FOND ZA KREDITIRANJE STANOGRADNJE 10 · PALI PRIHODI I RASHODI JADRANSKE BANKE 11 · NOVE POGODNOSTI ZA GRAĐANE U MEĐIMURSKOJ BANCI 11 · ZANATSKO ŠTEDNO-KREDITNA ZADRUGA - 5 MIL DEM ZA KREDITE OBRTNICIMA 11 · CROATIA OSIGURANJE OČEKUJE 50 MILIJUNA KUNA DOBITI 11 · U MERKURU OČEKUJU RAST POLICIRANE PREMIJE 11 · FINANCIJSKA TRŽIŠTA 12 · VIJESTI IZ SVIJETA 13 · POSEBAN PRILOG 14 1. AKTIVNOSTI VLADE I SABORA RH UTEMELJENO POVJERENSTVO ZA POTPORU POTROŠAČA Na ovotjednoj je zatvorenoj sjednici Vlade RH, pod predsjedanjem potpredsjednika Vlade i ministra financija mr. Borislava Škegre, prihvaćena odluka o osnivanju Povjerenstva za potporu potrošača. Zadaća je Povjerenstva zaštita potrošača od prekomjerna povećanja, odnosno nedovoljna sniženja cijena pojedinih proizvoda i usluga što se opravdava uvođenjem poreza na dodanu vrijednost (PDV). Povjerenstvo će poglavit6o pratiti i analizirati visinu i strukturu cijena proizvoda i usluga, posebice cijena značajnih za standard pučanstva s nižim dohotkom. Povjerenstvo će izvješćivati potrošače i u sredstvima javnoga priopćavanja objavljivati podatke o neopravdanim povećanjima, odnosno nedostatnim sniženjima cijena proizvođača i trgovaca robe, izvoditelja radova i davalaca usluga, te izvješćivati i predlagati Vladi mjere zaštite potrošača. Za predsjednicu Povjerenstva Vlada je imenovala mr. Martinu Dalić, pomoćnicu ministra financija za makroekonomske analize i prognoze. Članovi Povjerenstva su: Katica Amidžić-Peročević, viša savjetnica za PDV u Središnjem uredu Porezne uprave; mr. Miroslav Božić, pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva; dr. Vesna Brčić-Stipčević, Ekonomski fakultet, Katedra za trgovinu i turizam; Božica Brkan, novinarka; dr. Zlatan Froehlich, Hrvatska gospodarska komora, direktor Sektora za infrastrukturu, promet, investicijske radove i obnovu; Darko Horvatić, novinar; Ivica Ihas, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika; Željko Ivančević, glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca; Juraj Ivanković, predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske; Nikola Jelić, novinar; Branko Jordanić, pomoćnik ministra gospodarstva; mr. Neven Jurica, predstojnik vladina Ureda za priopćavanje; mr. Marina Kesner-Škreb, znanstveni suradnik Instituta za javne financije; dr. Dragan Kovačević, predsjednik Odbora za gospodarstvo, razvitak i obnovu Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora; Krunoslav Kovačević, pomoćnik ministra gospodarstva; Vedran Kukavica, novinar; dr. Sanja Mađarević, načelnica za makroekonomske analize u Ministarstvu financija; Nada Mamić, savjetnica predsjednika Vlade; mr. Adolf Matejka, izvršni direktor Sektora za centralne bankarske operacije Hrvatske narodne banke; dr. Deša Mlikotin-Tomić, ravnateljica Agencije za zaštitu tržišnoga natjecanja; mr. Dragutin Šubat, pomoćnik ministra pomorstva, prometa i veza; mr. Sandra Švaljek, znanstvena asistentica Ekonomskog instituta u Zagrebu; Josip Šajnović, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, i Gordana Borojević, pomoćnica ministra turizma. VLADA PRATI UTJECAJ PDV-A NA POTROŠAČKU KOŠARICU Hvatska Vlada svakodnevno prati kretanje cijena pedesetak za životni standard najvažnijih proizvoda te u skladu s tim poduzima cijeli niz mjera, kazao je ministar finacija Borislav Škegro komentirajući navode da je cijena "potrošačke košare" povećana nakon uvođenja poreza na dodanu vrijednost (PDV). Naglasio je kako je Vlada već poduzela mjere za snižavanje cijena polubijelog kruha i mlijeka. U pripremi su i neke nove mjere, koje bi trebale utjecati na snižavanje cijena onih proizvoda koji su neopravdano poskupjeli, među kojima su i mjere za sniženje cijena ulja i šećera. Škegro je pozvao sve proizvođače i trgovce da ne kalkuliraju na taj pogrešan način, nego da unaprijed uračunaju sve ono porezno rasterećenje koje će primjenom PDV-a doći na njihovoj troškovnoj strani i odmah snize cijene u onom punom iznosu poreznog rasterećenja. U protivnom, Vlada će biti prisiljena povući i neke poteze kojima će ih prisiliti da to učine, ustvrdio je Škegro. MINISTARSTVO GOSPODARSTVA O PRIMJENI NOVOG POREZA Praćenjem kretanja cijena i uvidom u dostavljene obavijesti o promjenama cijena početkom siječnja, Ministarstvo gospodarstva je upoznato s praksom i nakanama dijela gospodarskih subjekata da se stopa poreza na dodanu vrijednost (PDV) automatski primjenjuje na cijene proizvoda, odnosno tarife usluga zatečene krajem 1997. Iz takvog je pristupa, kako se navodi u priopćenju Ministarstva gospodarstva, evidentno da nisu učinjene cjelovite rasčlambe primjene novog poreznog sustava tj. da iz postojećih cijena nisu isključeni svi troškovi koji proizlaze iz komulativnog učinka dosadašnjih poreza na promet, a koji se ubuduće mogu odbiti kao pretporez. Na taj se način cjelokupni teret poreznog opterećenja, prenosi na krajnjeg korisnika, potrošača, a tvrtkama u cijelosti ostaje razlika ostvarena povratom pretporeza. Slijedom rečenog Ministarstvo gospodarstva, a u cilju potpune obaviještenosti javnosti ocjenjuje neprihvatljivom praksu i nakane pojedinih gospodarskih subjekata da teret PDV-a u cijelosti prebacuju na krajnjeg potrošača zadržavajući postojeće cijene svojih proizvoda i usluga i ne umanjujući ih za iznose poreza na promet iz prethodnog poreznog sustava, odnosno za iznos pretporeza koji se u novom sustavu obračuna poreza može isključiti iz troškova poslovanja. Ministarstvo gospodarstva upućuje i savjetuje sve gospodarske subjekte, a osobito pravne osobe u vlasništvu RH te jedinica lokalne samouprave, da pri primjeni propisne stope PDV-a ne povećavaju krajnje cijene svojih proizvoda i usluga, prije no što kroz korištenje zakonske mogućnosti odbitka pretporeza utvrde svoje stvarne troškove poslovanja koji ulaze u krajnje cijene proizvoda i usluga. Ministarstvo gospodarstva utvrđuje kako i nadalje, za pravne osobe u vlasništvu RH ostaje obveza prijavljivanja svake promjene cijena, odnosno tarife Ministarstvu gospodarstva 15 dana prije primjene, sukladno važećim propisima, a za pravne osobe u vlasništvu lokalne samouprave sukladno njihovim propisima o cijenama. ZAJAMČENE CIJENE PŠENICE, ULJARICA I LISTOVA DUHANA OSTAJU ISTE Zajamčene cijene pšenice, uljarica i lista duhana ovogodišnjeg roda neće se mijenjati, odnosno ostat će onakve kakve ih je Vlada utvrdila u rujnu prošle godine, potvrđeno je u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. Zajamčene cijene za pšenicu, soju i list duhana roda 1998. utvrđene su u istom iznosu kao i za 1997. i iznose 1,10, 1,90 i osam kuna po kilogramu. Prema Vladinoj odluci zajamčene cijene za suncokret i uljanu repicu ovogodišnjeg roda bit će tri odnosno 4,4 posto više u odnosu na cijene zajamčene za rod 1997. i iznosit će 2,06 kuna za suncokret odnosno 1,90 kuna po kilogramu za uljanu repicu. Prema Zakonu o iznimnim mjerama kontrole cijena Vlada može, radi ostvarivanja ciljeva poljoprivredne politike, za pojedine poljoprivredne proizvode propisati zajamčenu cijenu. Takva cijena predstavlja cijenu po kojoj država otkupljuje pojedine poljoprivredne proizvode kad njihova cijena na tržištu padne ispod te zajamčene cijene. Zajamčena cijena suncokreta sa prošlogodišnje 2 kune povećana je na 2,06 kuna po kilogramu za ovogodišnji rod kako bi se potaknuo interes za većim uzgojem te najznačajnije i najcjenjenije uljarice. Naime, iz ustaljenog godišnjeg uroda podmiruje se manje od 60 posto domaćih potreba za uljem. Povećanjem zajamčene cijene uljane repice sa lanjskih 1,82 na 1,90 kuna po kilogramu za rod 1998., cijena te uljarice izjednačena je s cijenom soje. Riječ je o značajnoj poljoprivrednoj kulturi iz koje se dobija kvalitetno biljno jestivo ulje, te u posljednje vrijeme i kvalitetna pogača koja predstavlja važnu komponentu u proizvodnji stočne hrane. HRVATSKA 1997. ZABILJEŽILA MANJI PRORAČUNSKI MANJAK Boljom naplatom prihoda od planiranih, te manjim izdacima od planiranih u proračunu, Hrvatska je u 1997. ostvarila proračunski manjak u visini od 1,1 milijarde kuna, što je ispod jedan posto brutto domaćeg proizvoda(BDP) i tek je 38 posto od planiranog. U odnosu na 1996. , ističe se u izvješću Vladina Ureda za priopćavanje, prihodi od poreza na dohodak smanjeni su za 2,7 posto, prihodi od poreza na dobit povećani su za 40,4 posto, a prihodi od poreza na imovinu za 41,3 posto. Prihodi od poreza na promet proizvoda i usluga, kao najvažniji izvor, povećani su za 12,1 posto nominalno ili 8 posto realno. Trošarine su ostale na istoj razini, a carinama je prikupljeno 17,7 posto više prihoda nego u 1996. godini. Kapitalni prihodi (od privatizacije i prodaje imovine) bili su za 75 posto niži nego u 1996. Kako su ukupni izdaci proračuna bili za 3,9 posto niži od planiranih, Hrvatska je u 1997. godini ostvarila niži deficit i manje prodaje imovine od predviđenih u proračunu. 2. HRVATSKE TVRTKE CIJENE PUTNIČKOG PRIJEVOZA UGLAVNOM ISTE KAO I LANI Većina hrvatskih prijevozničkih tvrtki u putničkom prometu nije podizala cijene svojih usluga zbog uvođenja poreza na dodanu vrijednost (PDV) od početka ove godine, no konačnu će odluku o tome donijeti za nekoliko mjeseci kada će procijeniti stvarni utjecaj novog poreznog sustava na njihovo poslovanje. Gotovo svi autobusni putnički prijevoznici odlučili su zasad zadržati cijene na prošlogodišnjoj razini, a konačnu odluku o eventualnom povećanju donijet će za dva do tri mjeseca. Tako je, primjerice, osječki Panturist odlučio sam pokriti razliku između stare i nove porezne stope, u Čazmatransu ocjenjuju kako će, pak, s vremenom smanjiti cijene, dok su u Croatiatransu već podigli cijene usluga za razliku poreza. U Croatiatouristu će zadržati istu razinu cijena, ali smatraju da će se smanjiti njihovi prihodi. Poslovodstvo Croatia busa zasad neće poskupjeti svoje usluge, a ako se to za neko vrijeme i dogodi, poskupljenje neće biti veće nego u drugih prijevoznika. Najveći hrvatski brodar koji se bavi prijevozom putnika - riječka Jadrolinija, neće povećavati cijene prijevoza. U Hrvatskim su željeznicama cijene prijevoza u unutarnjem putničkom prijevozu u prosjeku pet posto više, ali će se pravi utjecaj PDV-a na njihovo poslovanje moći analizirati, kako kažu, tek nakon nekoliko prvih mjesečnih obračuna za povrat pretporeza. Zagrebački električni tramvaj (ZET) nakon uvođenja PDV-a nije mijenjao svoje cijene. U ZET-u ocjenjuju da će sada troškovi energenata biti 22 posto manji, ali će zato cijene sirovina, repromaterijala i rezervnih dijelova porasti za isti postotak. Inače, to je gradsko poduzeće za prijevoz putnika u prosincu lani povisilo cijene karata u prosjeku 16,5 posto, opravdavajući to porastom troškova zaposlenih i visokim troškovima održavanja voznoga parka. Nacionalna zrakoplovna kompanija Croatia Airlines od ove je godine povisila cijene zrakoplovnih karata otprilike 12 posto u odnosu na njihove cijene u 1997. No, u toj tvrtki ističu kako je to posljedica povećanja cijena pristojbi u zračnim lukama te da PDV nije znatnije utjecao na poskupljenje karata. CROATIA AIRLINES POVISILA CIJENE ZBOG SKUPLJIH PRISTOJBI Povećanje cijena zrakoplovnih karata u Croatia Airlinesu od početka ove godine za otprilike 12 posto posljedica je viših cijena pristojbi u zračnim lukama, a ne primjene poreza na dodanu vrijednost (PDV), ističu u toj tvrtki. Tako je od početka ove godine, primjerice, cijena zrakoplovne karte u jednom smjeru od Zagreba do Splita umjesto prijašnjih 542 kune sada stoji 606 kuna. Osim u domaćem, do korekcije cijena došlo je i u međunarodnom prometu, također zbog povećanja cijena pristojbi. Iako u Croatia Airlinesu smatraju kako su cijene pristojbi u zračnim lukama previsoke, pa je u tijeku i dogovor s Ministarstava turizma i pomorstva, prometa i veza RH o njihovu snižavanju, smatra se da su one više zbog ulaganja u obnovu uništenih zrakoplovnih luka, primjerice zadarske i splitske, a uskoro slijedi i obnova zagrebačke zračne luke. U toj će se tvrtki u sljedećih mjesec dana analizirati cijena ulaznih troškova te utvrditi mogućnost snižavanja cijena zrakoplovnih karata. JEDINA HRVATSKA ZRAKOPLOVNA TVRTKA POSTALA ČLANICOM AEA Zrakoplovna tvrtka Croatia Airlines 1. siječnja ove godine postala je 27. članica Udruge europskih zrakoplovnih tvrtki (AEA), u petak je potvrđeno iz te europske udruge. Prema podacima što ih je objavila AEA, Croatia airlines je tijekom prošle godine svojim zrakoplovima prevezla 875.000 putnika, što je za 6,3 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Prema predviđanjima AEA u 1998. bi, zahvaljujući snažnom ekonomskom razvitku i dolasku većeg broja stranih turista ova zrakoplovna tvrtka mogla ostvariti i više od milijun prevezenih putnika. Flotu Croatia Airlinesa, koja trenutačno raspolaže s devet zrakoplova i dalje će uglavnom činiti zrakoplovi europskog konzorcija - Airbus A319 i A320. PDV NEĆE PROMIJENITI CIJENU ELEKTRIČNE ENERGIJE Cijena električne energije, za potrošače kategorije "kućanstvo" u Hrvatskoj se primjenom PDV-a, neće mijenjati. Naime, na već postojeći popust odobren odlukama Vlade iz studenog 1993. i kolovoza 1994. na cijenu tarifnih stavova za potrošače, odobrava se dodatni popust potrošačima koji sada ukupno iznosi 12 posto, priopćio je Odsjek za informiranje HEP-a . Time će se potpuno dokinuti utjecaj PDV na iznose računa potrošača za električnu energiju. Ova odluka, i način primjene PDV, izazvat će u HEP-u smanjenje dobiti i prihoda, te će izravno utjecati na smanjenje planiranih investicijskih aktivnosti u ovoj godini, ističu u HEP- u. NEZNATNO VEĆA POTRAŽNJA POLUBIJELOG KRUHA Narudžbe za polubijeli kruh, čija je cijena nakon uvođenja PDV-a ostala nepromjenjena, nešto su veće u odnosu na razdoblje prije primjene tog poreza, međutim prava slika potražnje moći će se dobiti tek slijedećih dana, ističu u mlinarsko-pekarskim tvrtkama - Zagrebačke pekarne (ZP) Klara i Mlinar. Neznatno su veću potražnju građana za polubijelim kruhom zabilježili i zagrebački trgovci,koji također napominju da će na pravu sliku potražnje, zbog proteklih prazničnih dana, trebati pričekati još neko vrijeme. Zagrebačke pekarne Klara isporučuju sada dnevno na tržište otprilike 15.000 komada polubijelog kruha, dok su prije praznika isporučivali približno 13.500 komada. Količine polubijelog kruha koje će ZP Klara isporučivati tržištu definirat će se tijekom nekoliko idućih "normalnih" radnih dana.U toj tvrtki navode kako prihvaćanjem nepromjenjene cijene polubijelog kruha ZP Klara gubi između 70 i 80 lipa po svakom komadu. Inače, proizvodnja polubijelog kruha čini 13 posto ukupne proizvodnje kruha ZP Klara. Istodobno, Mlinarsko pekarska industrija Mlinar dnevno na tržište isporučuje otprilike 7000 komada polubijelog kruha, što je malo povećanje u odnosu na količine isporučivane prije uvođenja PDV-a. Iako se tu i tamo pojavi narudžba za većom količinom te vrste kruha, no prava slika potražnje moći će se dobiti tek poslije 15. siječnja. Od prodavača u nekoliko zagrebačkih prodavaonica - Dione, Konzuma, Prehrane - doznaje se da građni nešto više nego prije traže polubijeli kruh, ali da preciznije kretanje potražnje, obzirom na protekle praznične dane, još nije moguće dobiti. U pojedinim prodavaonicama prodavači su napomenuli kako za sada naručuju iste količine polubijelog kruha kao i do sada, s tim da se on proda već u ranim jutarnjim satima. IZ KRAŠA NOVI BOMBONI BEZ ŠEĆERA U Tvornici bombonskih proizvoda iz sastava prehrambene industrije Kraš intenzivno se radi na novim proizvodima iz bombonske grupe gdje će saharoza biti zamijenjena drugim odgovarajućim sirovinama. Kako su izvijestili iz tvrtke, njihov najnoviji bombonski proizvod bez šećera je "Trešnjevački bombon" - karamela s islandskim lišajem. To je proizvod koji se uz vlastiti marketing plasira na domaće tržište putem ljekarničke mreže. Kako su istaknuli u tvrtki, razvoj novih bombonskih proizvoda bio bi daleko lakši kada bi na raspolaganju imali poluindustrijsko postrojenje. Naime, proizvodnja bombona bez šećera je skuplja jer zahtijeva drugačije tehnološke uvjete budući se na postojećim linijama vrijeme proizvodnje produžuje za 60 posto. U posljednjih godinu i pol dana Kraš je proizveo već dvije vrste bombona bez šećera i to "505 sa crtom" i "Mentol" bombon koji su po okusu istovjetni onima koje tržište već dugo poznaje, no Kraš je trenutačno jedini domaći proizvođač bombona bez šećera. Inače, u Krašu je u prvih 11 mjeseci prošle godine proizvedeno 2939 tona bombonskih proizvoda, tj. 14,6 posto ukupno proizvodnje, a pritom je plan prozvodnje prebačen za 4,9 posto. PLIVA U LIPNJU POČINJE S PROIZVODNJOM ACETAZOLAMIDA U suradnji s američkom tvrtkom Wyeth-Ayerst, zagrebačka farmaceutska tvrtka Pliva d.d. u lipnju ove godine planira ponovno pokrenuti proizvodnju acetazolamida, diuretika koji se upotrebljava u liječenju glaukoma, a koja je zbog neisplativosti prekinuta 1996. Američka će tvrtka preuzimati otprilike 50 posto Plivine proizvodnje, dok će se ostatak, procjena je poslovodstva tvrtke, vjerojatno plasirati putem poljske Polfe na europsko tržište. Pliva je proizvodila acetazolamid trideset godina i to prosječno između 15 i 20 tona godišnje. Prošle je godine već prodano četiri tone supstance iz pokusne proizvodnje s kojom će se početi u lipnju ove godine. Ugovor s američkom tvrtkom potpisan je na deset godina, čime je osigurana budućnost proizvodnje i prodaje te supstance. Iako je američka tvrtka u prvobitnim pregovorima bila zainteresirana samo za transfer tehnologije, na kraju je prihvatila da Pliva postane njezin poluekskluzivni dobavljač. U Plivi očekuju da će se suradnja s američkom tvrtkom nastaviti i proširiti na nove projekte. DO 2000. PLIVA U RAZVITAK ULAŽE 500 MILIJUNA DEM Zagrebačka Pliva d.d. planira do 2000. uložiti gotovo 500 milijuna DEM u nove projekte razvitka. Jedan od najznačajnijih je izgradnja istraživačkog instituta čija se vrijednost procjenjuje na više od 100 milijuna DEM, a poslovodstvo Plive očekuje da će on svojom veličinom i opremeljenošću dati značajan doprinos ne samo razvoju tvrtke već i znanosti u Hrvatskoj. Do ljeta ove godine planira se i završetak izgradnje tvornice za proizvodnju azitromicina, Summameda i Zitromaxa, a riječ je o jednom od najsuvremenijih pogona te vrste u ovom dijelu Europe. Poslovodstvo tvrtke također planira gradnju pogona za proizvodnju suhih oralnih oblika u Zagrebu koji će stajati 400 milijuna kuna. Početkom ove godine Plivini poslovni programi kozmetike i higijene izdvojeni su u posebnu tvrtku Neva kozmetika d.o.o. koje će ostati u vlasništvu Plive. U ovoj se godini planira i osamostaljivanje programa proizvodnje hrane Vivera. Zahvaljujući dosadašnjim programima razvoja u posljednje četiri godine u Plivi je zaposleno približno 900 novih djelatnika, dok je fizička proizvodnja povećana više od 50 posto. U CROMOS AGRU PROIZVODI ZA ZAŠTITU BILJA NEĆE POSKUPJETI Zagrebački Cromos Agro d.d. neće podizati cijene svojih proizvoda za zaštitu bilja zbog uvođenja poreza na dodanu vrijednost (PDV), iako poslovodstvo tvrtke očekuje jaki udar na likvidnost s obzirom da su kao proizvođači pesticida vezani za sezonu. Kako je njihova proizvodnja u potpunosti vezana za poljoprivredu, poslovodstvo tvrtke s pesimizmom ulazi u ovu poslovnu godinu. Najveći problem u tvrtki i u ovoj godini je što se 55 do 60 posto svih potraživanja naplaćuje kompenzacijom roba koje se onda ponovno moraju plasirati i naplatiti. Naime, naplata dolazi tek po žetvi, berbi ili preradi, a svoje proizvode Cromos Agro ne može prodati bez odgode plaćanja. Tvrtka je upravo zbog tih problema otvorila i program sjemenarstva koji je kompatibilan osnovnoj djelatnosti zaštite bilja. Također su zbog robne kompenzacije svojih potraživanja postali opskrbljivači prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda, koji čine 90 posto svih kompenzacijskih roba. Samo zahvaljujući takvom pristupu i prilagodbi tržištu, prema procjeni poslovodstva tvrtke, Cromos Agro još uvijek normalno radi i posluje. KONČAR U STUDENOME POSTIGAO REKORDNU PRODAJU Končarov prihod od prodaje proizvoda i usluga u studenome prošle godine dosegnuo je 153,83 milijuna kuna ili 18 posto više nego u istom mjesecu preklani i dosad je najveći postignuti mjesečni poslovni rezultat. Najveći se dio prodaje pritom odnosio na inozemno tržište, gdje je ostvareno 79,05 milijuna kuna, što predstavlja porast od čak 89 posto. Na domaćem tržištu u tom je mjesecu prodaja bila vrijedna 61,76 milijuna kuna ili devet posto manja nego u studenom 1996. godine, dok je internom prodajom ostvareno 13,02 milijuna kuna ili 35 posto manje. Inače, u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci Končar d.d. postigao je 1,39 milijardi kuna prihoda ili šest posto više nego u istom razdoblju 1996. godine. Izvozom je ostvareno 491,55 milijuna kuna ili 14 posto više, dok se na prodaju na domaćem tržištu odnosilo 717,22 milijuna kuna ili šest posto više. Prihod od interne prodaje iznosio je 179,6 milijuna kuna ili 12 posto manje nego u istom razdoblju preklani. U KONČARU IZRAĐUJU PROGRAME RESTRUKTURIRANJA U Končaru d.d. do kraja ovogodišnjega siječnja planiraju izraditi programe restrukturiranja u sklopu mjera koje je predložila ugledna savjetodavna tvrtka McKinsey nakon pomne analize poslovanja 22 tvrtke toga sustava. Kako ističu u Končaru, dio je to priprema koje će rezultirati izlaskom koncerna na međunarodnu burzu kapitala polovinom ove godine. Osim restrukturiranja nekoliko Končarovih društava, predložene mjere uključuju i novu organizacijsku shemu radi bolje upravljivosti i transparentnosti, a kojom bi se sadašnji broj društava smanjilo s 59 na približno 25, ponajprije njihovim pripajanjima. Ta će mjera omogućiti i neposredniju koordinaciju nekih funkcija, a izgradit će se i cjeloviti informacijski sustav. Kako ističu u Končaru, restrukturiranje je uvjet opstanka, porasta razine dobiti te izlaska na međunarodnu burzu kapitala. U sklopu toga već je napravljen i prijedlog povezivanja Končarovih društava u inozemstvu unutar tvrtke Končar Internacional. USKORO GENERATORI ZA HE MESSOCHORA Dinamika izrade i predviđene isporuke generatorske opreme za grčku hidroelektranu (HE) Messochora teku prema ugovorenim obvezama, objaviljeno je iz Končar-Generatora i motora d.d. Tako je isporuka dijelova prvoga generatora predviđena za kraj prvog tromjesečja ove godine, dok će do sredine godine biti isporučena i oprema za drugi generator. Riječ je o prije ugovorenoj izradi opreme za dva generatora jačine 90 megavatampera (MVA). Taj posao za prijašnje društvo Končar-Generatori vrijedi otprilike 34 milijuna kuna. Naime, krajem prošlogodišnjeg studenog dva Končarova društva - Končar-Srednji električni strojevi d.d. i Končar-Generatori d.o.o spojila su se u novo društvo - Končar-Generatori i motori d.d. Novo društvo će najvećim dijelom zadržati proizvodni program spojenih društava, a poslovat će u prostoru prijašnjeg društva Končar- Generatori. Spomenutom će fuzijom biti objedinjeni različiti asortimani proizvoda Končar-Srednjih električnih strojeva i Končar-Generatora uz visoku razinu kvalitete proizvoda. Stari ugovori obaju društava zadržani su bez obzira na spajanje koje neće imati nikakva utjecaja na asortiman proizvoda ni na nove ugovore. IZVOZ TEMELJ POSLOVANJA ITC-A Industrijski tokarski centar (ITC) iz Varaždina svoju će poslovnu politiku za 1998. temeljiti na izvozu četiri vrste proizvoda - stolica, dječjih krevetića i galanterije te ugostiteljskih garnitura. ITC ove godine planira povećati svoj izvoz na tržište Velike Britanije za otprilike 20 posto ili milijun GBP. U toj tvrtki, koja je jedan od najvećih proizvođača stolica s masivnim sjedištem u Hrvatskoj, također očekuju povećanje plasmana i na njemačkom tržištu i to za približno dva milijuna DEM, dok bi na francuskom tržištu to povećanje bilo u visini milijun DEM. Tvrtka u druge zemlje planira povećati plasman za otprilike 500.000 DEM. ITC približno 98 posto svoje proizvodnje izvozi u zemlje zapadne Europe i SAD. Tvrtke koja upošljava 480 djelatnika u ovoj godini planira izvozom ostvariti otprilike 24 milijuna DEM. Inače, tvrtka trenutačno ulaže izvanredne napore u realizaciju najznačajnijih investicijskih zahvata - izgradnju energane i opremanje moderne lakirnice za dječje krevetiće te u aktiviranje pojedinih transportnih sistema u pogonu II. OSJEČKI NOVOCOMMERCE UVODI PRODAJU NA LEASING Osječka tvrtka za unutarnju i vanjsku trgovinu Novocommerce ove godine namjerava započeti prodaju poljoprivrednih proizvoda putem "leasinga" te povećati prodaju novih i rabljenih poljoprivrednih strojeva na području hrvatskog Podunavlja. Uvođenjem prodaje na "leasing" u tvrtki žele premostiti problem dodjele jamstava od banaka koje kupci teško dobivaju, a prodaja će se obavljati putem vlastie "leasing" tvrtke u suradnji s austrijskim partnerom. Po riječima rukovodstva, tvrtka posluje sa širokim krugom dobavljača poljoprivrednih strojeva iz gotovo cijelog svijeta, a kupcima je za kupnju strojeva osigurala i kreditnu liniju za prodaju nove i rabljene mehanizacije s rokom otplate od šest godina, jednom godinom počeka i godišnjom kamatnom stopom od osam posto. Također, kupcima tvrtka nudi i mogućnost robne otplate mehanizacije, tj. plaćanjem u poljoprivrednim proizvodima. Uz niz novih pogodnosti koje tvrtka namjerava ove godine uvesti je i otvaranje dvaju specijaliziranih servisa u krugu tvrtke pa će na taj način kupci na jednom mjestu naći gotovo sve od poljoprivredne mehanizacije i savjeta do servisiranja. Novocommerce u svojem sastavu ima i svinjogojsku farmu u Našicama u kojoj se godišnje proizvede 15.000 tovljenika i 19.000 prasadi, a prema najavama, već početkom veljače započet će s radom i tvrtkina automatizirana mješaonica stočne hrane u kojoj će se godišnje proizvoditi 10.000 tona stočne hrane. ISTOČNOEUROPSKI TURISTI SVE ČEŠĆI U HRVATSKOJ Na tržištima istočnoeuropskih zemalja posljednjih godina vlada sve veći interes za hrvatsku turističku ponudu, pa je samo u prošloj godini u Hrvatskoj porastao turistički promet, primjerice, s češkog tržišta za 20 posto, a sa slovačkog gotovo 127 posto u odnosu na 1996. godinu. Turističke agencije procjenjuju da će se u ovoj godini nastaviti trend rasta dolazaka istočnoeuropskih turista, među kojima će, uz tradicionalne goste iz Češke i Slovačke, u Hrvatsku sve više pristizati Rusi, Ukrajinci i Mađari. Prema podacima zagrebačke putničke agencije Generalturist, najveći su izvanpansionski potrošači s tih tržišta Rusi, slijede Ukrajinci, a tek onda češki, slovački, poljski i mađarski gosti. Rusi, pa i Ukrajinci ponajviše koriste usluge transfera, izletničke usluge, vole skuplje restorane, izlaske, zabave, ples, kupovine, a vrlo često i odlaske u kazino. Prosječan ruski gost troši uglavnom na dan više od 100 USD na izvanpansionsku potrošnju. Teško je procijeniti njihovu prosječnu dob, no, najčešće je riječ o poslovnim ljudima starosne dobi od trideset do četrdeset godina. O kolikom je tržištu riječ potvrđuju i podaci da se, primjerice, samo u Moskvi, koja ima 11 milijuna stanovnika, više od 15 posto stanovnika može slobodno nazvati "dolarskim milijunašima". Ruski gosti najčešće odsjedaju u hotelima i traže da to budu oni s pet zvjezdica. Međutim, zanima ih i smještaj u privatnim vilama. Takvi gosti ne spremaju sami obroke, već vole izlaske u restorane i izlete. Naravno, dolaze i tzv. prosječni gosti koji odsjedaju u hotelima s dvije ili tri zvjezdice na bazi polupansiona, no i ta struktura gostiju je vrlo zahtjevna jer dobro zna što za svoj novac mora dobiti, a svoj odmor koristi za organizirane izlete, obilaske i kupovinu. Današnji ruski gosti uglavnom dolaze zrakoplovom i u Hrvatskoj ostaju dva tjedna, a to vrijeme žele iskoristiti maksimalno za upoznavanje zemlje koju su posjetili. Tim marketinških stručnjaka Generalturista procjenjuje da će nam sve više dolaziti gostiju upravo iz istočnoeuropskih zemalja. Hrvatski su klimatski uvjeti dobri i u mjesecima izvan turističke špice, no privući ih možemo samo zanimljivim i atraktivnim programima i sadržajima. U prijeratnim su godinama ruski i ukrajinski gosti dolazili uglavnom na tzv. "sindikalni odmor" u organiziranim skupinama. Gosti iz ostalih istočnoeuropskih zemalja kao skromni potrošači dolazili su najčešće individualno, i to uglavnom u kampove ili privatne sobe. Proteklih ratnih godina na odmor su nam dolazili gosti iz upravo tih zemalja i oni su bili nositelji našeg turizma. Po mišljenju stručnjaka iz zagrebačkog Instituta za turizam, ruski i ukrajinski turisti imaju dobru izvanpansionsku potrošnju, ali je njihov broj i ostvarena noćenja zasad marginalan u ukupnom broju turista i ostvarenih noćenja u Hrvatskoj u lanjskoj i prethodnim godinama. Naime, ruski su turisti u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci u ukupnom broju turista sudjelovali s 0,5 posto, a Ukrajinci s 0,04 posto. U 1996. godini Rusa je u ukupnom broju turista bilo 0,4 posto, a Ukrajinaca 0,1 posto. Poljsko tržište značajnije je za promatranje na globalnoj razini, jer su po podacima Instituta za turizam, Poljaci u 1996. godini u ukupnom broju turista sudjelovali s 1,6 posto, a u lanjskoj godini s 2,9 posto. Od istočnoeuropskih turista, zanimljiviji su zasigurno i Česi, Slovaci i Mađari, smatraju u tom institutu. Rusko i ukrajinsko tržište preplavljeno je turističkim ponudama za sve zemlje svijeta. Paket aranžmani su dostupni većini stanovništva i masovno se putuje na odmor u inozemstvo. Rusima je Hrvatska poznata i nova jer još uvijek pamte Jadran iz vremena kada je sama pomisao odlaska u inozemstvo bila samo mašta. Oni rado dolaze u Hrvatsku, a kolika će biti naša stvarna dobit od njihova dolaska i izvanpansionske potrošnje ovisi i o našoj turističkoj ponudi. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA HRVATSKA I SLOVAČKA NASTOJE JAČATI GOSPODARSKE ODNOSE Hrvatsko i slovačko gospodarsko izaslanstvo, predvođeni ministrima gospodarstva Nenadom Porgesom i Karolom Česnekom, sastala su se u četvrtak u Zagrebu kako bi razmotrila mogućnosti jačanja međusobnih gospodarskih odnosa. Inače, ukupna trgovinska razmjena Slovačke i Hrvatske godišnje se kreće na otprilike 100 milijuna USD. U odnosu na uvoz iz Slovačke, hrvatski je izvoz u tu zemlju pet puta manji. Ministar Česnek posjetit će i Hrvatsku elektroprivredu, Hrvatsku agenciju za promidžbu ulaganja te tvrtku Končar. U petak bi ministri trebali potpisati protokol s druge sjednice Međuvladinog hrvatsko-slovačkog povjerenstva za gospodarsku suradnju. ISKUSTVA HRVATSKE I SLOVAČKE U PRELASKU NA TRŽIŠNO GOSPODARSTVO Potpredsjednik Vlade RH i ministar financija mr. Borislav Škegro primio je u četvrtak ministra gospodarstva Republike Slovačke Karola Česmeka, kojoj su prigodom dvojica ministara raspravljala o zajedničkim iskustvima dviju zemalja u prelasku na tržišno gospodarstvo, ali i o zajedničkim problemima oko ulaska u euroatlantske integracije. Između Hrvatske i Slovačke nebrojene su mogućnosti suradnje, ne samo na razini razmjene iskustava i međusobne potpore, nego poglavito u cestovnom i riječnom prometu, energetici, izgradnji i korištenju plinovoda i naftovoda, strojogradnji, uzajamnim tranzitnim pogodnostima, te turizmu i turističkoj razmjeni. Ministar Česnek izvijestio je o jutrošnjim razgovorima u Ministarstvu gospodarstva koji će se uskoro nastaviti u Pragu, o ugovoru o zoni slobodne trgovine s Češkom Republikom s kojom je Slovačka Republika povezana carinskom unijom. Hrvatskoj će to biti novi korak za ulazak u CEFTA-u. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA ŽIVOTNI TROŠKOVI PORASLI, POJEFTINJENJA ZANEMARIVA Prve analize posljedica uvođenja poreza na dodanu vrijednost (PDV) sa 22 postotnom stopom pokazuju kako su životni troškovi porasli sedam do osam posto, dok su pojeftinjenja zasad zanemariva, ističu u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH). Uz očekivani porast cijena osnovnih životnih potrepština, nisu se ostvarile najave o pojeftinjenju nekih proizvoda, primjerice nije pojeftinila konfekcija jer su razliku od smanjenog poreza trgovci pridodali svojoj marži. Time su opet najviše pogođeni umirovljenici čije je 4,4 postotno povećanje mirovina jedva pokrilo prošlogodišnji porast troškova života od 3,9 posto, a zbog sadašnjih poskupljenja, naročito prehrambenih proizvoda, položaj im se još pogoršao, ocjenjuju u SSSH-u. Tek terba vidjeti hoće li se obećanja o pojeftinjenju ostvariti u drugoj fazi primjene PDV-a, kada u prodaju budu pušteni novi proizvodi kojima će kroz PDV biti priznati plaćeni pretporezi. Zbog primjene PDV-a u idućih će nekoliko mjeseci mnoge tvrtke postati nelikvidne, što poslodavci kane amortizirati otpuštanjem radnika, tako da se može očekivati daljnji rast nezaposlenosti. SSSH je osudio i nedavno poskupljenje telefonskih impulsa i poštanskih usluga ocijenivši da HPT, s obzirom na iskazanu dobit u prošloj godini, nije imao nikakva razloga povećati cijene. Isto tkao, kritizirana je Vladina odluka o smanjenju vrijednosti uvezene robe oslobođene od carine i PDV-a na 300 kuna, a visina iznosa predstavlja podcjenjivanje hrvatskih građana. SSSH će zatražiti razjašnjenje Vladine odluke o nadzoru plaća u javnim tvrtkama jer je iz teksta nejasno hoće li Vlada kontrolirati plaće samo u tvrtkama čiji je većinski vlasnik ili u svim tvrtkama u kojima ima bilo kakav vlasnički udjel. Eventualno uvođenje kontrole plaća i u tvrtke kojima Vlada nije većinski vlasnik za SSSH je neprihvatljivo jer bi značilo da se plaće ponovno određuju administrativno, umjesto kolektivnim pregovorima. EUROPSKA UDRUGA OBRTNIŠTVA ZATRAŽILA SMANJENJE PDV-A Europska udruga obrtništva, zanatstva te malih i srednjih tvrtki (UEAPME) pokrenula je inicijativu za smanjenje stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) u državama članicama Europske Unije (EU), posebice za usluge koje uključuju teške fizičke poslove, podaci su Hrvatske obrtničke komore koja je članica te udruge. UEAPME već nekoliko godina intenzivno uvjerava europske političare u učinkovitosti PDV-a u borbi protiv nezaposlenosti u EU. Naime, istraživanje provedeno u Nizozemskoj pokazuje da bi smanjenje standardne stope PDV-a sa 17,5 posto na šest posto za usluge koje uključuju težak fizički rad rezultiralo desetpostotnim padom troškova usluga i porastom zaposlenosti od 0,9 posto u tim granama jer bi se odmah otvorilo 66.000 novih radnih mjesta. U Belgiji je u sektoru graditeljstva stvoreno 5650 novih radnih mjesta u samo godinu dana nakon smanjenja PDV-a na određene usluge s ciljem poticanja gradnje novih i popravka postojećih kuća. Prihvaćanjem te inicijative potaknulo bi se prvenstveno zapošljavanje niskokvalificirane radne snage te bi se istodobno zaustaviti rastuću sivoj ekonomiji. UEAPME također preporučuje da se u zemljama u kojima je normalno poslovanje malih poduzetnika, ovisno o njegovoj djelatnosti ili strukturi, zapalo u poteškoće, koristi jednostavniji način obračunavanja i paušalno plaćanje poreza na dodanu vrijednost. 5. STATISTIKA INOZEMNI DUG HRVATSKE 5,9 MILIJARDI USD Inozemni dug RH krajem listopada lani dosegnuo je 5,9 milijardi USD, što je 372,3 milijuna USD više u odnosu na mjesec dana ranije. Na sam dug odnosilo se 5,86 milijardi USD, 370 milijuna USD više nego krajem rujna, pri čemu su obveze po srednjoročnim i dugoročnim kreditima uvećane 331,6 milijuna na 5,47 milijardi USD. Obveze po kratkoročnim kreditima krajem listopada bile su na razini od 391,3 milijuna USD, 38,4 milijuna više nego u rujnu. Dospjele neizmirene kamate iznosile su 45,8 milijuna USD ili 2,3 milijuna više, od čega po srednjoročnim i dugoročnim kreditima 39,1 milijun, a po kratkoročnim 6,7 milijuna USD. (Izvor: Hrvatska narodna banka - HNB) . HRVATSKI IZVOZ POVEĆAN 0,2 POSTO Hrvatski je izvoz od siječnja do studenoga prošle godine dosegnuo vrijednost od 4,02 milijarde USD, tj. 0,2 posto više nego u istom razdoblju godinu dana ranije, a uvoz 8,02 milijarde USD ili 14,3 posto više. U promatranom je razdoblju vrijednost izvezenih proizvoda za reprodukciju dosegnula 2,09 milijardi USD - 3,5 posto više, proizvoda za široku potrošnju 1,51 milijardu USD ili 7,1 posto više, dok je kod proizvoda za investicije izvoz smanjen 28,4 posto na 412,49 milijuna USD. Uvoz proizvoda za reprodukciju iznosio je 3,98 milijardi USD, odnosno 5,6 posto više, proizvoda za široku potrošnju 2,38 milijardi USD, tj. 22,4 posto više, a proizvoda za investicije 1,67 milijardi USD - 27,5 posto više. U promatranom je razdoblju najveći izvoznik bila prerađivačka industrija, s ukupno 3,85 milijardi USD ili 0,1 posto manje nego u istom razdoblju pretprošle godine. Prerađivačka je industrija bila i najveći uvoznik, s uvozom vrijednim 6,61 milijardu USD, što je 17,4 posto više. Hrvatski je izvoz u zemlje Europske unije (EU) u prvih jedanaest mjeseci prošle godine iznosio 2,08 milijardi USD, odnosno 0,7 posto više nego tijekom istog razdoblja 1996., dok je iz tih zemalja na domaće tržište uvezeno roba vrijednih 4,76 milijardi USD ili 14,9 posto više. Najznačajniji hrvatski trgovinski partneri bili su Italija i Njemačka. Pritom je na talijansko tržište izvezeno roba za 851,16 milijuna USD - 1,6 posto više, a uvezeno je roba u vrijednosti 1,54 milijarde USD ili 20,5 posto više. Istodobno, u Njemačku je izvezeno domaćih proizvoda u iznosu od 724,36 milijuna USD, tj. 5,2 posto manje, a uvezeno za 1,57 milijardi USD ili 10,9 posto više. Od europskih zemalja u razvoju, najveća je robna razmjena ostvarena sa Slovenijom, pri čemu je izvoz dosegnuo 497,46 milijuna USD ili 6,4 posto manje, a uvoz 690,51 milijun USD, odnosno 3,1 posto manje. Slijedi BiH, gdje je izvoz domaćih roba bio najveći i dosegnuo je vrijednost od 600,46 milijuna USD - 24,8 posto više, dok je s tog tržišta uvezeno proizvoda vrijednih 123,43 milijuna USD, odnosno 120,8 posto više. (Izvor: Državni zavod za statistiku) DEVIZNE PRIČUVE HNB U LISTOPADU 2,53 MILIJARDE USD Devizne pričuve HNB krajem prošlogodišnjeg listopada iznosile su 2,53 milijarde USD, što je 39,3 milijuna USD više nego mjesec dana ranije i 214,6 milijuna USD više nego u listopadu 1996. Na specijalna prava vučenja odnosilo se 152,7 milijuna USD, na valute i depozite 1,997 milijardi USD, a na obveznice i zadužnice 377,6 milijuna USD. (Izvor: Hrvatska narodna banka - HNB) PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA LISTOPAD 2437 KUNA Prosječna je mjesečna neto plaća u Hrvatskoj za listopad prošle godine iznosila 2437 kuna, što je nominalno 1,8 posto više nego mjesec dana ranije, dok je realno bila 13,5 posto veća nego u istom mjesecu 1996. U privredi je prosječna neto plaća za listopad bila 2385 kuna, dva posto viša nego za rujan, a u neprivredi 2574 kune, što je 1,1 posto više. U privredi je plaća, prema realnim pokazateljima, od listopada 1996. godine porasla 11,9 posto, a u neprivredi 17,4 posto. U razdoblju od siječnja do listopada prošle godine prosječna je mjesečna neto plaća bila na razini od 2345 kuna, 17 posto više nego u istom razdoblju 1996. godine. Istodobno je plaća u privredi dosegnula 2302 kune, 16,6 posto više, a u neprivredi 2463 kune, 17,8 posto više nego do listopada 1996. (Izvor: Državni zavod za statistiku) TIJEKOM LANJSKOG STUDENOGA 1,34 MILIJUNA ZAPOSLENIH U Hrvatskoj je u studenom prošle godine bilo 1,34 milijuna zaposlenih, što je 0,5 posto manje nego u prethodnom mjesecu.pri čemu je stopa nezaposlenosti iznosila 17,3 posto - 0,1 postotni bod niža nego u listopadu. Od toga je u privrednim djelatnostima radilo 727,19 tisuća zaposlenih, 0,8 posto manje nego u prijašnjem mjesecu, ali i 5,1 posto manje nego u studenom pretprošle godine. U neprivrednim djelatnostima bilo je 230,19 tisuća zaposlenih - 0,1 posto manje nego u listopadu i 0,1 posto manje nego u studenom 1996. godine. Najviše zaposlenih bilo je u industriji i rudarstvu - 287,02 tisuće, 0,3 posto manje nego u listopadu. Istodobno, najmanji broj zaposlenih zabilježen je u vodoprivredi - 3962 tisuće, 1,2 posto manje. (Izvor: Državni zavod za statistiku) U ZADRU USPJEŠNA TURISTIČKA 1997. U Zadarskoj županiji je prošle godine boravilo 300.000 gostiju, koji su ostvarili više od dva milijuna noćenja, što je 60 posto predratne 1990. Turistički djelatnici stoga prošlu turističku godinu ocjenjuju izvanredno uspješnom i ohrabrujućom, a na temelju prošlogodišnjih rezultata u ovogodišnjoj se sezoni planira povećanje prometa za 20 posto. Kako bi se to ostvarilo, potrebno je i nadalje povećavati broj smještajnih jedinica u hotelima i turističkim naseljima, završiti obnovu zadarske zračne luke, osigurati dobru brodsku povezanost Zadra s otocima i sa susjednom Italijom, omogućiti što povoljnije zajmove za obnovu turističkih objekata i pojačati privatizaciju turističkoga gospodarstva. Upravo su to zadaće u najnovijemu izvješću HGK - Gospodarske komore u Zadru o stanju u turističkoj djelatnosti Zadarske županije. 6. BANKARSTVO I OSIGURANJE HBOR OSNIVA FOND ZA KREDITIRANJE STANOGRADNJE U Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) osniva se Fond za kreditiranje stanogradnje te se očekuje da će ove godine iz državnog proračuna biti izdvojeno približno 100 milijuna kuna za kreditiranje stanogradnje i subvencioniranje te vrste kreditiranja poslovnih subjekata. Fond za kreditiranje stanogradnje uz potporu države osniva se u skladu sa Zakonom za dugoročno financiranje stanogradnje, no, tvrtke će se morati strpjeti još neko vrijeme kako bi mogle koristiti predviđena sredstva, kažu u HBOR-u. Razlog tome je što je hodogram aktivnosti koje je potrebno provesti kako bi HBOR mogla odobravati nove kredite još u tijeku. Naime, za izradu pravilnika i statuta za Fond za kreditiranje stanogradnje potrebno je određeno vrijeme, a kako bi se doista krenulo u realizaciju toga projekta potrebno je i donošenje posebnog naputka Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva RH. Završetkom protekle poslovne godine, nakon što HBOR formira rezerve za potencijalne rizike, očekuje se pozitivan rezultat poslovanja. Ostvarena dobit ostat će kao rezerva, odnosno prelit će se u temeljni kapital banke. Iz banke najavljuju kako će kamatne stope zasad ostati nepromijenjene budući da banka ima značajan vlastiti kapital te niže kamatne stope od ostalih banaka, što joj osigurava konkurentni položaj na međubankarskom tržištu. PALI PRIHODI I RASHODI JADRANSKE BANKE Jadranska banka d.d. iz Šibenika u prvih je devet mjeseci lani smanjila prihode 3,2 posto u odnosu na isto razdoblje 1996. na 70,27 milijuna kuna, dok su rashodi pali sedam posto i iznosili su 62,78 milijuna kuna, podaci su te banke. Bruto je dobit dosegnula 7,49 milijuna kuna i bila je gotovo 50 posto viša nego krajem preklanjskoga rujna. Banka je u tome razdoblju otvorila poslovnice u Drnišu i Skradinu, a ove planira u Kninu i Tribunju. NOVE POGODNOSTI ZA GRAĐANE U MEĐIMURSKOJ BANCI Atomatsko odobrenje minusa na tekućim računima za umirovljenike, odleđivanje stare devizne štednje za uloge veće od 10.000 DEM, povoljnije kreditne linije u ovoj godini te kamate na sredstva po viđenju od 2,5 posto neke su od pogodnosti koje je za građane nedavno najavila Međimurska banka iz Čakovca. Tako je umirovljenicima još od kraja prošloga mjeseca bilo omogućeno prekoračenje u visini jedne mirovine bez ikakvih prethodnih zahtjeva, a odobreni "minus" na tekućem računu odobravat će se na šest mjeseci. Osim toga, Međimursaka je banka unatoč trendu pada kamatnih stopa od siječnja ove godine umjesto dosadašnjih jedan posto na sredstva tekućih i žiro-računa uvela godišnju kamatu od 2,5 posto. U ovoj je godini banka započela s isplatom dospjelog anuiteta na staru deviznu štednju s time što se stara devizna štednja automatski "pretvara" u novu štednju, a u siječnju će krenuti i isplata kamata za drugo polugodište prošle godine. Međimurska banka je tijekom 1997. godine odobrila više od 2600 raznih zajmova u ukupnom iznosu od 75 milijuna kuna, a novi će se zahtjevi početi zaprimati već u veljači i to pod povoljnijim uvjetima nego dosad. ZANATSKO ŠTEDNO-KREDITNA ZADRUGA - 5 MIL DEM ZA KREDITE OBRTNICIMA Varaždinska Zanatsko štedno-kreditna zadruga (ZŠKZ) godišnje svojim članovima - obrtnicima dodijeli više od dvjesto kredita, a prošle je godine njihova vrijednost dosegnula pet milijuna DEM. Kreditni potencijal Zadruge iznosi 20 milijuna kuna, a obrtnici- zadrugari mogu koristiti kredite i do 360.000 kuna s rokom otplate od 24 do 36 mjeseci. Korisnicima žiro-računa Zadruga odobrava i kontokurentne kredite, a osim udruženih sredstava zadrugara, koristi i sredstva Varaždinske banke. U tijeku su i razgovori sa Svjetskom bankom, koja je posredstvom mreže hrvatskih zanatskih štedno-kreditnih zadruga još prije dvije godine planirala plasirati sredstva za razvoj obrtništva. U zadruzi očekuju kako će donošenjem novog Zakona o štedno-kreditnim zadrugama ti pregovori biti nastavljeni ove godine jer je dosadašnji zakon onemogućavao Zadrugama plasiranje sredstava Svjetske banke. Zadruga koja ima tradiciju postojanja od 70 godina trenutačno ima 4300 članova, a u ovoj godini njezino poslovodstvo planira osuvremeniti poslovanje i omogućiti svojim članovima kredite pod još povoljnijim uvjetima. CROATIA OSIGURANJE OČEKUJE 50 MILIJUNA KUNA DOBITI Vodeći hrvatski osiguravatelj Croatia osiguranje u ovoj godini planira ostvariti dobit u približnoj vrijednosti od 50 milijuna kuna, povećati premiju za tri posto te osiguranje života za više od 100 posto. Dobit je u tom društvu za prvih devet lanjskih mjeseci iznosila 35,1 milijun kuna, dok je osiguranje života povećano za 30,4 posto. Ako bi se ispunio zacrtani plan povećanja životnog osiguranja, ono bi u ukupnom portfelju Croata osiguranja sudjelovalo sa osam posto. Uvođenjem poreza na dodanu vrijednost (PDV) njegovi obveznici kod osiguranja svojih osobnih automobila mogu računati sa znatno nižim izdacima za osiguranje u odnosu na one iz prošle godine - do 30 posto, ističu u tvrtki. Među ostalim, Croatia osiguranje je od ove godine u kasko osiguranju uvela novinu, tzv. superbonus koji omogućuje osiguraniku koji drugu godinu uzastopno ima 50 posto bonusa da i u slučaju štete ne izgubi bonus. U MERKURU OČEKUJU RAST POLICIRANE PREMIJE Hrvatsko-austrijsko osiguravajuće društvo Merkur d.d. u ovoj godini planira porast policirane premije, tj. ukupne premije koja će biti uplaćena do kraja godine, za 40 milijuna kuna. Prošlu je poslovnu godinu završilo s uspjehom premašivši planirani iznos premije za 60 milijuna kuna. Glavninu premija, 99 posto, Merkur ostvaruje putem slobodnih prodajnih organizacija, a 80 posto čine premije za životna osiguranja. Među ostalim, u 1998. planira se i uvođenje dodatnog zdravstvenog osiguranja i nekoliko novih tarifa s područja osiguranja imovine, a doći će i do promjene u Upravi, koju će napustiti njezin dosadašnji član mr. Vinko Vukadin zadužen za marketing i prodaju. 7. FINANCIJSKA TRŽIŠTA EXPANDIA INVEST- HRVATSKO DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE FONDOVIMA Hrvatsko društvo za upravljanje fondovima - Expandia Invest osnovala je međunarodna financijska grupacija Expandia i prvo je društvo za upravljanje fondovima koje je dobilo dozvolu Ministarstva privatizacije za sudjelovanje u kuponskoj privatizaciji, zadovoljivši sve potrebne uvjete, uključujući i položen jamstveni polog od 12,5 milijuna kuna. Zadaća tog društva, specijaliziranog za poslove kuponske privatizacije, jest pridonijeti kuponskoj privatizaciji u Hrvatskoj, a osnovni je cilj da sudjelovanjem u kuponskoj privatizaciji svojim ulagačima - vlasnicima kupona pruža sigurnost uloga i poveća kapital. Ulaganjem kupona u privatizacijski investicijski fond, ulagatelj smanjuje rizik ulaganja te mogućnost unovčenja dionica. Grupacija Expandia djeluje u europskim zemljama u tranziciji - Češkoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Ukrajni, Slovačkoj i Hrvatskoj, a svoje poslovanje namjerava proširiti na Rusiju i Mađarsku. Ona ima svoje poslovnice i u SAD-u I Nizozemskoj te surađuje s londonskom i newyorškom burzom i svjetskim financijskim stručnjacima i analitičarima. NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 07. - 08. siječnja 1998. Br. Dionice Zaključna Postotna Promet Postotna cijena (kn) promjena (kn) promjena 1. Zagrebačka banka O 2300 11,11 12.863.634 93,99 2. Pliva 570 8,57 2.946.952 -27,04 3. Zagrebačka pivovara 575 0,88 229.100 -74,96 4. Karlovačka pivovara 645 -0,77 129.100 25,24 5. Podravka 182 -1,62 106.978 -82,28 6. Zagrebačka banka 3E 1320 -5,71 99.900 409,95 7. Riviera Holding 100 -3,58 92.015 63,67 8. Plava laguna 1240 -3,88 91.840 -7,93 9. Varaždinska banka I 200 -4,76 84.400 -88,89 10. Končar 190 -5,00 57.134 285,26 UKUPNO SVE DIONICE 16.809.834 9,08 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽ.TRŽ./TRŽ. OSIJEK, 05. - 08. siječnja 1998. Br. Dionice Zaključna Postotna Promet Postotna cijena (kn) promjena (kn) promjena 1. Bjelovarska banka 3500 0,00 937.500 -16,29 2. Ericsson N. Tesla 521 9,92 881.487 2,56 3. Slavonska banka 1200 - 240.010 - 4. Podravka 180 0,00 100.185 -35,85 5. Plava laguna 1200 0,00 48.022 -19,96 6. Kraš 240 - 45.870 - 7. Podravska banka I 278 - 19.182 - 8. Tankerska plovidba 291 -7,03 13.115 26,97 9. Jadranski naftovod 3500 - 10,500 - 10. Istraturist 90 0,00 9.540 -58,75 UKUPNO SVE DIONICE 2.348.944 -70,45 AUKCIJA TREZORSKIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Upisani iznos/kn Kamatna stopa 07.01. NBH 35 dana 72.500.000 8,00% 07.01. NBH 91 dan 22.000.000 9,00% 07.01. NBH 182 dana 2.000.000 10,00% Ukupno upisano blagaj. zapisa NBH na dan 07.01. - 795.800.000 kn PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 31. prosinca - 08. siječnja 1998. Datum Potražnja Promet Prosječna Promet (jutarnji) kamata (noćni) 31.12.1997. 105.000.000 102.750.000 10,96% 9.800.000 02.01.1998. - - 9,96% 9.850.000 05.01.1998. 77.380.000 77.380.000 10,87% 3.549.000 07.01.1998. 88.250.000 88.250.000 11,99% 1.179.000 08.01.1998 44.000.000 42.100.000 11,47% - Dnevni pros. 77.907.500 76.870.000 11,32% 6.094.500 8. VIJESTI IZ SVIJETA MOGUĆ PORAST SLOVENSKOG PRORAČUNSKOG MANJKA Guverner slovenske središnje banke France Arhar upozorava da slovensko gospodarstvo i politiku ove godine očekuju teška iskušenja u vezi s rastom proračunskog manjka i otvaranjem tržišta kapitala na što se država obvezala sporazumom s Europskom unijom te da bi, ne poduzmu li se primjerene mjere, to moglo narušiti i monetarnu stabilnost. Prema njegovim riječima, Drnovšekova je vlada već priznala kako bi slovenski proračunski manjak ove godine mogao biti iznad četiri posto bruto društvenog proizvoda (BDP) ako vlada ne uspije obuzdati javne troškove i plaće. Također je rekao da će slobodni protok kapitala, na što se Slovenija obvezala sporazumom s Europskom Unijom koji počinje vrijediti ove godine, izazvati smanjenje nadzora domaćega monetarnog prostora, poglavito ako 2000. godine bude uveden fiksni tečaj slovenskog tolara. Međutim, Slovenija će u ovoj godini otplatiti 808 milijuna USD dugoročnog vanjskog duga, znatno više nego lani kada je na naplatu dospjelo 263 milijuna USD kreditnih obveza, navodi najnoviji bilten slovenske središnje banke. Po zadnjim podacima Slovenija je krajem prošle godine raspolagala s ukupno 4,424 milijarde USD cjelokupnih deviznih rezervi, od čega je polovica rezerva poslovnih banaka. Ukupne rezerve iznosile su krajem listopada 200 milijuna USD više od stanja cjelokupnog vanjskog duga. LANJSKA STOPA INFLACIJE U RUSIJE PREPOLOVLJENA U Rusiji je stopa inflacije lani potonula na tek 11 posto prema 21,8 posto iz 1996., objavila je ruska novinska agencija Itar-Tass pozivajući se na izvješće Državnog zavoda za statistiku. Denominacija - ukidanje triju nula kod rublja, kao i izdavanje novih novčanica i kovanica početkom godine stanovništvo je primilo vrlo mirno. Vlada i centralna banka pokušavaju zaustaviti inflaciju politikom štednje. Na smanjenje inflacije utječu i visoki dugovi za plaće državnih službenika. Za ovu godinu vlada u nacrtu proračuna predviđa stopu inflacije od 5,7 posto. MICROSOFT KUPUJE HOTMAIL SERVIS Korporacija Microsoft kupit će Hotmail servis putem kojega je na Internetu moguće besplatno slati i primati elektronsku poštu, potvrdio je ured Microsofta u Hrvatskoj. Taj servis postoji od siječnja 1996. i već ima 9,5 milijuna korisnika. Za sada nije poznata kupovna cijena, no, analitičari ocjenjuju kako se radi o barem 150 milijuna američkih dolara vrijednoj kupovini. Promjene na Hotmailu očekuju se tek krajem ove godine, ali one neće obuhvatiti dosadašnji način davanja usluga koje bi i dalje bile besplatne. Microsoft bi zapravo dodao nove funkcije i ponudio širi programski aspekt servisu, a samim tim u očekivanju je i povećanje broja korisnika besplatne elektronske mreže. Mnogi analitičari ističu kako je Microsoft zaostajao za ostalima u ponudi besplatnog e-mail servisa, nudeći sve do sada takvu uslugu isključivo unutar mjesečne pretplate vrijedne 20 USD. APPLE - DOBIT PREMAŠUJE 45 MILIJUNA USD Računalna kuća Apple očekuje kako će nakon još jedne godine negativnog salda prijaviti više od 45 milijuna USD dobiti za posljednje tromjesečje u lanjskoj godini. Iako su analitičari s Wall Streeta očekivali gubitak od deset milijuna USD, čini se da je Apple uspio stabilizirati alarmantan pad prihoda. U upravi, ocjenjujući nedavne korake poduzete u cilju povećanja prodaje, naglašavaju potrebu jačanja trgovine na malo te razvijanja novih, bržih strojeva koji su dobitonosniji od njihovih ostalih modela. Analitičari ipak upozoravaju da se dio dobiti skriva unutar mjera rezanja troškova, uključujući i podjelu tisuća otkaza u prošloj godini i to ne samo u prodaji. Ističu kako će pomno istražiti brojčane iznose kada Apple prikaže kvartalno izvješće 14. siječnja te poslovni plan za ovu godinu. 9. POSEBAN PRILOG MJESEČNI PREGLED GOSPODARSKIH POKAZATELJA rujan listopad + studeni -------------------------------------------------------------- -------------------------------------------------------------- --- Broj nezaposlenih 277.337 284.562 281.047 Nezaposlenost - g/g 5,80% 6,30% + 5,40% Stopa nezaposlenosti 17,00% 17,40% + 17,30% Industrijska proizvodnja 8,90% 6,00% + 6,50% Efektivni radni sati u graditeljstvu - g/g 22,00% 16,00% + Vrijednost graditeljskih radova - g/g 33,00% 11,00% - Promet u trgovini na malo - g/g 5,40% 7,40% 12,00% Prosječna mjesečna neto plaća - HRK 2394 2437 - Prosječna mjesečna neto plaća - g/g 18,10% 17,70% - Stopa inflacije - cijene na malo - g/g 3,70% 3,30% + 3,10% Stopa inflacije - cijene na malo - m/m 0,30% 0,20% + 0,40% Proizvođačke cijene - g/g 3,30% 3,30% + 1,90% Proizvođačke cijene - m/m 0,00% 0,10% + 0,30% Izvoz - kumulativno - u milijunima USD 3256 3622 + 4018 Izvoz - kumulativno - g/g 1,10% 1,90% + 0,20% Uvoz - kumulativno - u milijunima USD 6391 7167 + 8023 Uvoz - kumulativno - g/g 17,00% 16,30% + 14,30% Vanjski dug - u milijunima USD 5532 5904 + Vanjski dug - m/m 2,90% 6,72% + Proračunski manjak - kumul. - % BDP-a 1,18% 0,97% + - Diskontna stopa HNB 5,90% 5,90% + Lombardna stopa HNB 9,50% 9,50% + Prosj. ponder. kam. stopa na trž. novca 8,56% + 8,55% Međunarodne pričuve - u milijunima USD 2488 2527 + Međunarodne pričuve - g/g 8,41% 9,25% + Novčana masa M1 - g/g 28,48% + 25,09% Novčana masa M1 - m/m 3,78% 0,05% + Tečaj - HRK za USD 6,2390 6,0603 + Tečaj - m/m -2,22% + -2,86% -------------------------------------------------------------- -------------------------------------------------------------- --- (Izvor: Hrvatska narodna banka, Državni zavod za statistiku, Ministarstvo financija RH i Monitor, g/g - godišnja promjena, m/m - mjesečna promjena) 251321 MET mar 98