OESS NIJE PREDLOŽIO UVOĐENJE VIZA

ZAGREB, 25. veljače (Hina) - Neistinite su tvrdnje da je voditelj OESS-ove misije u Hrvatskoj Tim Guldiman na nedavnom sastanku s glavnim tajnikom NATO-a Javierom Solanom ili u ma kojoj drugoj prilici predložio promjenu sustava viza između Hrvatske i zapadnoeuropskih zemalja, ističe se u priopćenju OESS-ove misije objavljenom u srijedu u Zagrebu.#L# Kako se ističe, tijekom razgovora Guldimana u Bruxellesu u ponedjeljak, "raspravljalo se o valu ljudi iz hrvatskog Podunavlja koji traže azil u Norveškoj". Prema podacima OESS-a, svakodnevno u tu zemlju dolazi između 20 i 30 osoba, a glasnogovornik UNHCR-a u Zagrebu Andrej Mahečić izjavio je da su letovi Beograd-Oslo i dalje prepuni. "Mi smo upozoravali da se, ako se sadašnji trend nastavi, može očekivati da će se zapadnoeuropske zemlje tome oduprijeti", rekao je novinarima u Zagrebu OESS-ov glasnogovornik Mark Thompson. "Moguće je da europske zemlje uvedu određene mjere", dodao je Thompson. OESS se nada "da će jačanjem povjerenja u hrvatskom Podunavlju biti učinjeno sve kako bi se izbjegle daljnje posljedice". Nema razloga uvoditi vize za hrvatske državljane za putovanja u zemlje članice Europske unije, smatraju u hrvatskome Ministarstvu vanjskih poslova i dodaju da takvih najava službeno nema. Štoviše, uvođenje viza bilo bi ravno svojevrsnim sankcijama prema Republici Hrvatskoj, izjavio je za Hinu glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova u Zagrebu. Prema službenim podacima norveške vlade, "ove je godine 700 hrvatskih državljana - Srba iz Podunavlja zatražilo azil u Norveškoj", rekao je u telefonskom razgovoru na upit Hine glasnogovornik norveškoga ministarstva pravosuđa gospodin Allomsena (Olmsen). To je potaknulo neke norveške parlamentarce da vladi postave pitanje uvođenja viza za hrvatske državljane. Ministarstva vanjskih poslova i pravosuđa su odgovorila da "zasad nema razloga" za takvu odluku, rekao je Allomsen. Inače, norveške vlasti nemaju podatke o tome koliko je osoba došlo prije 15. siječnja. Pojašnjavajući norveške propise, Allomsen je rekao da osim azila strani državljanin u Norveškoj može dobiti suglasnost za stalno nastanjenje. Postupak u oba slučaja u prvom stupnju provodi posebna Uprava za useljeništvo. Od navedenog broja novopridošlih azilanata, zahtjev je do sada odbijen trojici, rekao je glasnogovornik norveškoga ministarstva pravosuđa. Vlasti u Oslu nastojat će ubrzati rješavanje molbi za azilom, izjavio je na konferenciji za novinare glasnogovornik UNHCR-a u Zagrebu Andrej Mahečić, a Povjerenstvo UN-a bit će obaviješteno o svim deportacijama osoba kojima je zahtjev odbijen. U skladu s međunarodnim konvencijama, osoba kojoj je odbijen zahtjev za azilom deportira se u zemlju iz koje je došla neovisno o tome čiji je državljanin. Molbe koje su odbijene prošlog tjedna norveška je vlada rješavala na temelju svojih propisa i procjena uz konzultacije s UNHCR-om, kazao je Mahečić. Dodao je kako UNHCR smatra da bi davanje azila u ovom trenutku bilo preuranjeno te da ne bi bilo opravdano sadašnjim stanjem na terenu. Prema neslužbenim informacijama iz hrvatskog Podunavlja, pri odlasku u treće zemlje navodno posreduje jedna privatna agencija čije je sjedište izvan Hrvatske. Nakon uspostave hrvatske vlasti i završetka mirne reintegracije, broj Srba koji iseljavaju iz hrvatskog Podunavlja nije povećan. U vladinu Uredu za izbjeglice i prognanike doduše još nema svih službenih podataka, ali se procjenjuje da je većina tamošnjih Srba koji su to kanili napustila to područje prije 15. siječnja ili su prije otišli članovi njihovih obitelji. Hrvatska je, inače, u postupku mirne reintegracije procjenjivala da je u hrvatskom Podunavlju potrebno izdati oko 80 tisuća putovnica. Hrvatske su vlasti, međutim, na zahtjev međunarodne zajednice, točnije UNTAES-a, u hrvatskom Podunavlju izdale 125 tisuća putovnica, rekao je u srijedu u Zagrebu glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova. Jedan od srpskih čelnika u hrvatskom Podunavlju Vojislav Stanimirović nedavno je rekao da je na tom području 15. siječnja živjelo oko 72 tisuće Srba. To bi značilo da je putovnice dobilo i oko 50 tisuća osoba koje nisu živjele ili ne žive u hrvatskom Podunavlju. Budući da je riječ pretežito o Srbima iz toga i drugih dijelova Hrvatske od kojih je najveći dio trenutačno u SRJ ili Republici Srpskoj, sadašnji se problem tražitelja azila u europskim i prekomorskim zemljama ne može pripisati trenutačnom stanju u hrvatskome Podunavlju. Tim je povodom glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova ponovio i poznato stajalište hrvatskih vlasti da se svi hrvatski državljani koji to žele mogu vratiti u Hrvatsku. (Hina) nb/fp fp 251917 MET feb 98