DVOJBE OKO DEMILITARIZACIJE BOSNE

SARAJEVO, 21. ožujka (Hina) - Zamisao o demilitariziranju Bosne i Hercegovine nakon stidljive najave u sarajevskim medijima danas je već postala najvažnijom temom. Stajališta bošnjačke strane o prijedlogu što ga je predsjednik Tuđman iznio tijekom nedavnih razgvora s francuskim i njemačkim ministrima vanjskih poslova Hubertom Vedrinom i Klausom Kinkelom za njihova posjeta Zagrebu, bez iznimke su negativna. Zajednička ocjena svih bošnjačkih dužnosnika koji su se o tome očitovali je da bi to Bosnu i Herceovinu dovelo u istu poziciju u kojoj se zatekla 1992. godine. #L# Najglasniji i najradikalniji u takvim ocjenama su naravno vojnici. Divizijski general Armije BiH Atif Dudaković, raniji zapovjednik Petog korpusa, a sada na dužnosti zamjenika načelnika Zajedničkog zapovjedništva Vojske Federacije, u izjavi koju prenosi "Dnevni avaz" kaže kako BiH ne može biti bez svoje vojske jer rizici rata na tom prostoru još nisu eliminirani. "Mi sami sebi moramo jamčiti suverenitet i ne možemo ovisiti o nekakvim sporazumima o nenapadanju", kaže Dudaković te dodaje kako bi demilitarizacija ugrozila provedbu započetog programa "Opremi i uvježbaj" kao dijela Daytonskog sporazuma. Dudakovićevim ocjenama pridružuje se i umirovljeni general Zićro Suljević koji je tijekom rata bio načelnikom Operativne uprave Generalštaba Armije BiH. On drži kako je zamisao o demilitariziranju BiH "naprosto neozbiljna" i ističe kako bi se taj proces mogao provesti jedino ukoliko bi istodobno bile demilitarizirane i Hrvatska i SR Jugoslavija. "To mi sliči na pokušaj da se ponovi proljeće 1992. godine... U takvu situaciju mi nikada više ne smijemo biti dovedeni", kaže Suljević. "Avaz" u osvrtu svog novinara konstatira kako zamisao o demilitariziranju zapravo predstavlja "veliku zamku" koja je naišla na "opravdane kritike i odbijanje bh. patriota". Ocjene iz političkih krugova bliske su ovakvim zaključcima. Glasnogovornik predsjedatelja Predsjedništva BiH Adamir Jerković kratko je konstatirao kako je ideja o demilitarizaciji "neprihvatljiva za BiH". "To je zapravo pokušaj slabljenja BiH i mi na to ne možemo pristati", kaže Izetbegovićev glasnogovornik uz isticnje činjenice da se ova zamisao vjerojatno nije dopala ni Kinkelu i Vedrinu jer nije ni pomenuta u zajedničkom priopćenju nakon razgovora s Tuđmanom. Donedavni veleposlanik BiH u Hrvatskoj a sadašnji Izetbegovićev savjetnik za provedbu Daytonskog sporazuma Kasim Trnka u izjavi datoj "Oslobođenju" prije svega upozorava na činjenicu da bi demilitarizacija BiH tražila i promjenu Mirovnog ugovora. "Demilitariziranje same BiH ne dolazi u obzir. Ona više ne smije nikome biti lak plijen", kže Trnka napominjući kako bi se o tome moglo razgovarati jedino ukoliko bi se demilitarizacija provodila i u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Trnka također cijeni da je Tuđman, iznoseći oaj prijedlog, zapravo imao za cilj skrenuti pozornost s važnijih pitanja o kojima je razgovarao sa šefovima njemačke i francuske diplomacije. Za razliku od drugih medija "Oslobođenje" se međutim potrudilo pružiti mogućnost elaboriranja stajališta službenog Zagreba. Hrvatski veleposlanik u BiH Darinko Bago za taj je list pojasnio kako je Tuđmanova zamisao porije svega usmjerena ka očuvanju sigurnosnog integriteta BiH i njezina suvereniteta u avnojskim granicama. Demilitarizacija bi, kaže Bago, samo ubrzala procese demokratiziranja, obnove i izgradnje BiH. Hrvatski se veleposlanik slaže da bi to značilo stanovitu preinaku Daytona ali ističe kako nitko niti ne misli da bi se to moglo obaviti za nekoliko dana. Tom bi procesu prethodili ozbiljni politički razgovori, kaže on. Komentirajući zahtjeve bošnjačke strane da se razgovara i o demilitariziranju Hrvatske, veleposlanik Bago kaže kako u jednoj stabilnoj zemlji za tim nema nikakve potrebe. (Hina) rm gk 211156 MET mar 98