DNEVNI GLASNIK - 19. OŽUJKA

ZAGREB - Njemački i francuski ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel i Hubert Vedrine rekli su u srijedu hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu kako EU očekuje da Hrvatska doslovno provede Daytonski sporazum, omogući povratak izbjeglim hrvatskim Srbima i učini sve da se izbjegnu problemi u hrvatskom Podunavlju. Također, oni su s razgovarali s predsjednikom Tuđmanom uglavnom o tome što EU traži od Hrvatske kao preduvjet za uspostavljanje bliskije suradnje. Hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić, koji je sudjelovao u razgovoru, rekao je novinarima da je on bio otvoren i sadržajan s temeljnim ciljem da se razjasne određeni nesporazumi između Hrvatske i međunarodne zajednice kao i neke zabrinutosti. Predsjednik Tuđman je izrazio hrvatsku potporu Daytonskom sporazumu i posebno naglasio potporu kantonizaciji Federacije BiH prema Washingtonskom i Daytonskom sporazumu, rekao je Granić. Prema Granićevim riječima hrvatski je predsjednik u razgovoru iznio novu ideju demilitarizacije BiH. Demilitarizacija BiH bi za svoje pretpostavke imala sporazume o nenapadanju između Hrvatske i BIH te BiH i SR Jugoslavije i jamstva EU, rekao je Granić. - Njemački i francuski ministar vanjskih poslova, Klaus Kinkel i Hubert Vedrine, razgovarali su danas, tijekom radnog doručka u zagrebačkom hotelu "Sheraton", s čelnicima šest hrvatskih oporbenih stranaka o njihovu viđenju trenutačne unutarnjopolitičke situacije i hrvatskim izgledima za približavanje Europi. "U otvorenom razgovoru opozicija nas je izvijestila o unutarnjopolitičkoj situaciji u Hrvatskoj, te o svom viđenju odnosa s Beogradom i BiH", izjavio je njemački šef diplomacije nakon razgovora. Dodao je kako je u Hrvatskoj u razumijevanju demokracije i medijskih sloboda potrebno još štošta učiniti, baš kao i u načinu medijskog praćenja parlamentarnog rada. Iz izjava oporbenih čelnika vidljivo je da se u tim pitanjima stvari kreću nabolje, kazao je Kinkel. - Glavne teme razgovora između hrvatskog šefa diplomacije dr. Mate Granića i njegovog njemačkog i francuskog kolege Klausa Kinkela i Huberta Vedrinea u srijedu u Zagrebu bile su stanje u hrvatskom Podunavlju, suradnja RH s međunarodnim sudom u Den Haagu (ICTY), provedba daytonskih mirovnih sporazuma i povratak izbjeglica. Granić je, nakon jednosatnog razgovora s Kinkelom i Vedrineom, rekao da je s Kinkelom i Vedrineom također razgovarao o očekivanjima Hrvatske od Europske unije, prioritetno glede PHARE programa i sporazuma o suradnji s EU. Vedrine i Kinkel kazali su da nisu u Hrvatsku stigli samo sa zahtjevima i očekivanjima već i s jasnom porukom da će oni koji surađuju i žele s Europom raditi u konstruktivnom duhu dobiti i njihovu pomoć glede približavanja EU. Njemačko-francuski dvojac naglasio je da bi Hrvatska, osim povratka u istočnu Slavoniju, trebala obratiti pozornost i na povratak Srba koji su napustili bivšu tzv. Krajinu. Njemačka i Francuska, a i sve druge evropske zemlje, kako je kazao Vedrine, očekuju od Hrvatske punu provedbu daytonskih sporazuma u svim njegovim aspektima. Nakon razgovora u Ministarstvu vanjskih poslova njemačko-francuski dvojac održao je konferenciju za novinare. - Predstavnici Hrvata i Srba iz Podunavlja ukazali su u srijedu u Zagrebu ministrima vanjskih poslova Njemačke i Francuske, Klausu Kinkelu i Hubertu Vedrineu, na potrebu materijalne pomoći međunarodne zajednice kako bi se ubrzao proces dvosmjernog povratka i obnove hrvatskog Podunavlja. "Mi ćemo učiniti što možemo, ali je potrebna materijalna pomoć međunarodne zajednice, posebno u svezi s dvosmjernim povratkom, obnovom i razvojem tog područja", izjavio je nakon sastanka potpredsjednik Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja Ivica Vrkić. Potpredsjednik Nacionalnog odbora Vojislav Stanimirović također je dodao da je ministrima ukazano na "potrebu pomoći međunarodne zajednice u obnovi jer neke stvari Hrvatska sama može uraditi, a neke ne može i u tom je pokazano razumijevanja situacije". Nacionalni odbor je dobio potporu za nastavak svog rada, dodao je Vrkić. KARLOVAC - Uzoriti kardinal Franjo Kuharić nadbiskup zagrebački u miru služio je danas svečanu koncelebriranu misu u Nacionalnome svetištu sv. Josipa na Dubovcu u Karlovcu. Hrvatski je Sabor 1687. proglasio svetoga Josipa zaštitnikom hrvatske domovine, a Biskupska je konferencija u Zagrebu 1987. odlučila da crkva svetog Josipa u Dubovcu u Karlovcu bude nacionalno svetište svetoga Josipa - Crkve u Hrvata. Karlovac je 1993. izabrao sv. Josipa za zaštitnika svojega grada. ZAGREB - Premijer Zlatko Mateša predstavio je danas Zastupničkome domu Hrvatskoga državnog sabora novoimenovanu ministricu za europske integracije Ljerku Mintas-Hodak, te ministre uprave i prosvjete i športa Marjana Ramuščaka i Božidara Pugelnika. U raspravi nove su ministre poduprli zastupnici HDZ-a, a dio je oporbenih zastupnika, ne niječući njihovu stručnost, zatražio da novi ministri izlože programe po kojima će raditi. Nemaju ministri svoje programe, program ima hrvatska Vlada i ministri su ga obvezni provoditi, kazao je na kraju premijer Mateša. Napomenuo je da se taj program temelji na programu stranke koja je dobila izbore, Izvješću Predsjednika Republike i zakonima. - Razminiranje je preduvjet za povratak povratnika i treba učiniti sve da se taj posao ubrza. Na donatorskoj konferenciji najavljenoj za svibanj trebalo bi predložiti da to bude jedna od tema te zatražiti međunarodnu pomoć za taj posao. Ta su mišljenja iznesena u razmatranju predloženih izmjena i dopuna Zakona o razminiranju, o kojem je u nastavku 29. sjednice Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora zaključio raspravu. Poslovima razminiranja mogli bi se baviti i domaće pravne i fizičke osobe, te također i strane pravne osobe. Ti bi se poslovi ustupali temeljem provedenoga javnog nadmetanja. U raspravi o Prijedlogu zakona o novčanim poticajima u poljoprivredi i ribarstvu zastupnici su iznijeli mišljenje da bi sredstva za poticanje poljoprivrede i ribarstva trebala bi biti veća. Uz već predložene, trebalo bi uvesti i poticaje za proizvodnju nesortnog meda, razmisliti o poticajima u ratarstvu, o regresiranju dieselskoga goriva za poljoprivredu. Resorno ministarstvo treba podnijeti razrađen plan razvoja poljoprivrede iz kojeg će se jasno znati što su hrvatski prioriteti, što nam i u kojim količinama treba. Raspravom o navedenu prijelogu, Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora završio je jučer prvi dan rada 29. sjednice. ZAGREB - Zakon o općemu oprostu samo na području hrvatskoga Podunavlja, uključivo do 18. ožujka ove godine, primijenjen je na ukupno 13.575 osoba, rekao je na današnjoj sjednici hrvatske Vlade ministar pravosuđa Miroslav Šeparović. Istaknuo je da je to i odgovor na prigovore Srba i predstavnika međunarodne zajednice da Hrvatska ne primjenjuje Zakon o općem oprostu. Premijer Zlatko Mateša podsjetio je kako je time ispunjena i obveza hrvatske Vlade iz Pisma namjere. Također, Mateša je predložio, a Vlada prihvatila, da se zatraži hitan sastanak predstavnika hrvatske Vlade s predstavnikom OESS-a u Hrvatskoj, na kojem bi se razgovaralo o položaju izbjeglih Hrvata iz BiH. - Hrvatska Vlada na današnjoj je sjednici prihvatila mjere u svezi aktivnosti Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP)u procesu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u gospodarski sustav Republike Hrvatske. Po tom programu Hrvatskom fondu za privatizaciju iz tekuće proračunske pričuve dostavit će se 17,3 milijuna kuna za pomoć 21. od 37 poduzeća u hrvatskom Podunavlju. Vlada Republike Hrvatske prihvatila je danas Izvješće o isplaćenim plaćama u javnim poduzećima i trgovačkim društvima u kojima je imatelj dionica i poslovnih udjela Republika Hrvatska. Vlada je utvrdila Prijedloge odluka o osnivanju generalnih konzulata Republike Hrvatske u Saveznoj Republici Jugoslaviji, sa sjedištima u Subotici i Kotoru te o osnivanju konzulata (počasnog) i postavljanju počanskog konzula Republike Hrvatske u Kraljevini Španjolskoj, sa sjedištem u Pamploni. Vlada je zadužila Ministarstvo vanjskih poslova da pribavi suglasnosti država primateljica, nakon čega će se prijedlozi dostaviti Predsjedniku Republike Hrvatske radi donošenja. PRIŠTINA - Mirnim prosvjedima kosovskih Albanaca, u organizaciji Neovisne unije albanskih studenata Sveučilišta u Prištini, odazvalo se danas više od 130.000 Albanaca koji su u polusatnom mirnom prosvjedu sjedili na ulicama kosovskih gradova i mjesta te šuteći dočekali podne. U podne je počelo petminutno zveckanje ključevima, i trubljenje automobilskim sirenama. Građani su na taj način pokušali skrenuti pozornost da je danas u podne istekao rok za ispunjenje zahtjeva Kontaktne skupine da se povuku specijalne policijske snage s područja Drenice, gdje je u prošla tri tjedna ubijeno najmanje 80 Albanaca. PRIŠTINA - Čelnik kosovskih Albanaca Ibrahim Rugova potvrdio je spremnost kosovskih Albanaca za hitan početak razgovora s predstavnicima jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića kako bi se prevladala kosovska kriza. Rugova se zauzeo za to da razgovori dviju strana počnu što prije pod uvjetom da su ozbiljno i dobro pripremljeni. Albanska će strana, po Rugovinim riječima, prije predsjedničkih i parlamentarnih izbora, najavljenih za 22. ožujka, izabrati pregovaračku ekipu koja će predstavljati Kosovo na pregovorima. Rugova je u srijedu izjavio novinarima, nakon razgovora s posebnim američkim izaslanikom za prostor bivše Jugoslavije Robertom Gelbardom, kako se zauzima za to da dijalog bude otvoren i bez postavljanja uvjeta. Dok su trajali razgovori Rugove s Gelbardom, oko dvije tisuće Srba prosvjedovalo je u Prištini noseći srpsku i jugoslavensku zastavu te uzvikujući "Kosovo je Srbija", "ovo je Srbija" i "Kosovo je naše". - Posebni američki izaslanik za područje bivše Jugoslavije Robert Gelbartd doputovao je jutros ujutro u Tiranu kako bi s albanskim čelnicima razgovarao o kosovskoj krizi. Gelbard će od albanskih dužnosnika zatražiti da izvrše pritisak na kosovskog čelnika Ibrahima Rugovu da razgovara sa srbijanskim vlastima, objavilo je albansko ministarstvo vanjskih poslova. PRIŠTINA - Kosovski odbor za ljudska prava i slobode priopćio je sinoć da je srbijanska policija, pucajući u srijedu na masu mirnih prosvjednika u Peći, ubila jednog te ranila petero drugih Albanaca, a 12 je prosvjednika pretučeno. Odbor je izvijestio da je mirnim prosvjedima protiv srbijanskog nasilja i terora diljem Kosova sudjelovalo nekoliko stotina tisuća kosovskih Albanaca. Dok su u Prištini i drugim gradovima Kosova prosvjedi protekli mirno, u Peći je policija otvorila vatru na prosvjednike. STRASBOURG - Savezna Republika Jugoslavija predala je u četvrtak službeni zahtjev za prijem u Vijeće Europe, objavio je u Strasbourgu glavni tajnik Organizacije Daniel Tarschys. "Pozitivno smo primili taj zahtjev", rekao je Tarschys na konferenciji za novinare održanoj nakon susreta izaslanika ministarstva vanjskih poslova SRJ Branka Brankovića. Stajalište Beograda do sada je bilo da zemlja neće posebno tražiti svoje mjesto unutar Organizacije, budući da joj ono kao državi sljednici bivše Jugoslavije automatski pripada. DOHA - Organizacija islamske konferencije potvrdila je dobru suradnju Hrvatske s Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) i izbacila iz Rezolucije o BiH poziv UN-u da izvrši pritisak na nadležna tijela u Hrvatskoj kako bi izručili osumnjičene za ratne zločine Haškom tribunalu. Dvadeset i peta sjednica Organizacije islamske konferencije na razini ministara vanjskih poslova održana je u katarskom gradu Dohi od 15. do 17. ožujka. Politički odbor Konferencije usvojio je prijedlog, a na Plenarnoj sjednici prihvaćena je izmijenjena Rezolucija u kojoj se RH više ne spominje u istom kontekstu kao i SR Jugoslavija. Glede stanja na Kosovu, donesena je rezolucija u kojoj se ne spominje nepromjenjivost granica i cjelovitost SR Jugoslavije. ZAGREB - Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zlatko Mateša te potpredsjednik Vlade i ministar razvitka i obnove Jure Radić održali su jučer radni sastanak s izaslanstvom Zajednice povratnika Hrvatske. Premijer Mateša izjavio je nakon sastanka kako je njegova svrha bila napraviti jednu malu inventuru onoga što jest učinjeno, odnosno onoga što nije ili što bi trebalo učiniti na neki drugi način. "Moram sa žaljenjem ustvrditi da međunarodna zajednica ne pokazuje gotovo nikakav interes niti za povratak naših ljudi, koji su još uvijek u velikom broju smješteni u hotelima i po privatnom smještaju, niti za prava onih Hrvata koji su došli u Hrvatsku kao izbjeglice iz BiH, poglavito iz Republike Srpske", rekao je Mateša. "Ja bih volio i da čelništvo misije OESS-a i drugi međunarodni čimbenici nešto pažnje posvete i toj grupi ljudi", rekao je Mateša, ističući kako će hrvatska Vlada napraviti sve da ih zaštiti i učini sigurnim na prostorima Hrvatske i kad je riječ o fizičkoj sigurnosti i o sigurnosti za njihovu perspektivu u Hrvatskoj. SARAJEVO - Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Evgenij Primakov potvrdio je jučer da će njegova zemlja nastaviti sudjelovati u međunarodnim mirovnim snagama u Bosni i Hercegovini kako bi pomogla punu provedbu daytonskog sporazuma. Primakov je novinarima, nakon razgovora s članovima Predsjedništva BiH, predsjednikom i potpredsjednikom Federacije te svojim bosanskohercegovačkim kolegom istaknuo da je Rusija zainteresirana za održanje BiH kao države kakva je utvrđena daytonskim sporazumom i u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost dvaju entiteta i triju konstitutivnih naroda. Tijekom konferencije za novinstvo postalo je, međutim, jasno da Moskva i Sarajevo imaju ponešto različita stajališta o krizi na Kosovu. Evgenij Primakov prvi je visoki ruski dužnosnik koji je došao u službeni posjet Bosni i Hercegovini otkako je zemlja proglasila neovisnost 1992. godine. BEOGRAD - Bivši zapovjednik vojske bosanskih Srba general Ratko Mladić, kojeg je za ratne zločine optužio Međunarodni sud u Den Haagu, piše ratne memoare u nekadašnjemu sjedištu glavnog stožera u Han-Pijesku, a u tome mu pomaže skupina časnika koji su s njim bili u ratu, piše današnji "Nedjeljni telegraf" pozivajući se na "pouzdane izvore". Mladić je, kako piše taj beogradski list, u ratu gotovo svakodnevno vodio bilješke o ratnim i drugim događajima. Ako je vijest točna, ona potvrđuje boravište generala Mladića nakon što se dulje tvrdilo da se ne zna gdje je on. (Hina) del/vul 191631 MET mar 98