ZAGREB, 20. ožujka (Hina) - U okviru XVI. Dana hrvatskih odvjetnika danas je u Zagrebu održana II. Konferencija odvjetničkih komora srednje Europe na kojoj su predstavnici njemačke, slovenske, poljske, mađarske, češke, slovačke i
hrvatske komore izmjenili iskustva o mogućnostima osnivanja podružnica stranih odvjetničkih tvrtki u tim zemljama.
ZAGREB, 20. ožujka (Hina) - U okviru XVI. Dana hrvatskih odvjetnika
danas je u Zagrebu održana II. Konferencija odvjetničkih komora
srednje Europe na kojoj su predstavnici njemačke, slovenske,
poljske, mađarske, češke, slovačke i hrvatske komore izmjenili
iskustva o mogućnostima osnivanja podružnica stranih odvjetničkih
tvrtki u tim zemljama.#L#
Predsjedavajući konferencije i predsjednik Hrvatske odvjetničke
komore (HOK) Marijan Hanžeković je istaknuo kako je u Hrvatskoj
pružanje odvjetničkih usluga i osnivanje odvjetničkih tvrtki
omogućeno jedino članovima komore. Uvjet za članstvo u komori je
hrvatsko državljanstvo, znanje hrvatskog jezika, diploma jednog od
hrvatskih pravnih fakulteta te određeni broj godina radnog
iskustva. Iz toga proizlazi kako strane odvjetničke tvrtke ne mogu
osnivati urede u Hrvatskoj, zaključio je Hanžeković.
HOK drži kako je širenje međunarodnih odvjetničkih tvrtki u
zemljama tranzicije pogubno za odvjetništvo tih zemalja, rekao je
Hanžeković. U takvim tvrtkama, napomenuo je, najveći dio posla
obavljaju domaći odvjetnici, ali ne kao partneri i neovisni
odvjetnici već kao službenici. Pritom je istaknuo kako se profit
koji ostvaruju takve strane odvjetničke tvrtke odljeva iz zemlje te
se na njega ne plaća porez.
Slovenski, slovački i mađarski zakon, istaknuli su predstavnici
tih komora, također ne dozvoljava osnivanje stranih odvjetničkih
tvrtki u tim zemljama, dok je u Češkoj uveden prilično liberalan
sustav u kojem državljanstvo nije uvjet članstvu u komori. Ukoliko
ima dozvolu za obavljanje odvjetničke prakse u svojoj zemlji te
ukoliko položi ispit o profesionalnim i etičkim pravilima, strani
odvjetnik postaje ravnopravan češkom odvjetniku, rekao je
predsjednik Češke odvjetničke komore Karel Čermak.
Član Upravnog odbora Poljske komore Piotr Kruszynski istaknuo je
kako je Poljska, Zakonom o odvjetništvu iz 1997. godine, dozvolila
otvaranje stranih odvjetničkih ureda uz uvjet da zaposleni znaju
poljski jezik i zakonodavstvo.
Kako je rekao potpredsjednik Njemačke odvjetničke komore Dietrich
Schuemann u Njemačkoj postoji mogućnost privremenog djelovanja
stranog odvjetnika, što uključuje pružanje pravnih usluga i
zastupanje stranaka na svim sudovima osim pri Vrhovnom sudu te
zastupanje u parnicama vrijednosti do 10.000 njemačkih maraka.
(Hina) so ds
201751 MET mar 98