LJUBLJANA, 13. ožujka (Hina) - Londonska konferencija o širenju Europske unije razočarala je u Sloveniji one koji su taj proces zamišljali kao brzu asimilaciju država koje imaju najbolju startnu poziciju, ocjenjuje u petak slovenski
tisak.
LJUBLJANA, 13. ožujka (Hina) - Londonska konferencija o širenju
Europske unije razočarala je u Sloveniji one koji su taj proces
zamišljali kao brzu asimilaciju država koje imaju najbolju startnu
poziciju, ocjenjuje u petak slovenski tisak.#L#
Prve od 10 europskih tranzicijskih država mogu računati na članstvo
tek za 10 godina, a možda i kasnije, dok će pregovori biti teški
maraton koji iziskuje odličnu formu, upozorava ljubljansko "Delo"
u petak u svojem komentaru na londonski summit.
Predsjednik slovenske vlade Janez Drnovšek istaknuo je, doduše,
izvjestiteljima iz Londona da Slovenija ne spada u skupinu država
koje će u tom procesu imati teškoća jer postiže dobre rezultate.
Njegovo mišljenje, međutim, ne dijeli i oporba koja se slaže s
Drnovšekovom strategijom, ali ne i taktikom.
Kršćanski demokrati i Socijaldemokrati smatraju sadašnju vladu
nesposobnom da riješi politička pitanja nužna da se proces
uključivanja u EU skrati. Bivši komunisti optužuju pak Drnovšeka za
neoliberalizam, socijalnu neosjetljivost i popuštanje desnici u
pitanju denacionalizacije.
Drnovšekov prethodnik na premijerskom stolcu, predsjednik
Kršćanskih demokrata Lojze Peterle, izjavio je u svezi sa
skorašnjim tehničkim pregovorima s Europskom unijom, da je vladin
cilj da pristupi Uniji 2002. godine - nerealan.
Peterle drži da bi bilo realističnije u vladin dokument o
strategiji ulaska upisati 2005. ili 2008. godinu. Reforme u
Sloveniji kasne, izgubili smo prvu startnu poziciju. Pretekli su
nas Poljaci, Česi i Mađari. Hoće li nam se to dogoditi i s baltičkim
zemljama?, kritizira konzervativna oporba Drnovšekov plan.
Nije li se možda Slovenija uspavala na iluziji da joj je startnu
prednost u eurointegraciji osigurao liberalniji tip
jugoslavenskog socijalizma te da je ta prednost nenadoknadiva za
bivše članice varšavskog bloka? Ako je to točno,onda je to štetna
iluzija, smatra istaknuti kritički publicist Viktor Blažič. On je
prije dva tjedna u "Delu" iznio stajalište da jugoslavensko
iskustvo Sloveniji može više štetiti nego koristiti u procesu
približavanja Europi.
Osnovna je teza toga bivšega političkog zatvorenika da je
Jugoslavija bila država koja se strateški održavala zapadnim
kreditima s jedne strane i sigurnosnim jamstvima s Istoka s druge
strane. Na takvu poziciju, analizira Blažič, Slovenija ne može
računati. Naprotiv - valja se bojati beogradskih datoteka u kojima
je mnogo toga skriveno, ali i čuvati staroga jugoslavenskog
mentaliteta koji je vjerovao da se može živjeti iznad svojih
mogućnosti a da će sve to platiti - netko drugi.
(Hina) fl rt
131542 MET mar 98