DEN HAAG, 20. ožujka (Hina) - Stipe Mesić, bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ, svjedočio je u petak na suđenju Slavku Dokmanoviću o okolnostima raspada bivše Jugoslavije, posebno o ulozi srbijanskog predsjednika Slobodana
Miloševića u tom procesu, o pretvaranju JNA u srpsku armiju te njezinu djelovanju u Hrvatskoj 1991. godine.
DEN HAAG, 20. ožujka (Hina) - Stipe Mesić, bivši predsjednik
Predsjedništva SFRJ, svjedočio je u petak na suđenju Slavku
Dokmanoviću o okolnostima raspada bivše Jugoslavije, posebno o
ulozi srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića u tom procesu,
o pretvaranju JNA u srpsku armiju te njezinu djelovanju u Hrvatskoj
1991. godine.#L#
Dokmanović, bivši predsjednik vukovarske općinske skupštine,
optužen je da je pomagao JNA i srpskim paravojnim snagama koje su
organizirale pogubljenje najmanje 200 ljudi na Ovčari, 20.
studenoga 1991. godine. Tužitelj je pozvao Mesića kako bi, kao
bivši predsjednik jugoslavenskog Predsjedništva, svjedočio o
međunarodnom karakteru sukoba koji je izbio u Hrvatskoj 1991.
godine.
U uvodnom dijelu iskaza, Mesić je govorio o Hrvatskom proljeću,
donošenju novog Ustava 1974. godine i uspostavi kolektivnog
predsjedništva koje je trebalo osigurati očuvanje Jugoslavije
nakon Titove smrti. On je potom govorio o dolasku Slobodana
Miloševića na vlast u Srbiji koju je tzv. antibirokratskom
revolucijom centralizirao. "Milošević nije bio zainteresiran za
Jugoslaviju već za Veliku Srbiju", napomenuo je svjedok.
"Na Gazimestanu 1989. godine Milošević je rekao da sukobi do kojih
je došlo nisu oružani, ali da ne treba isključiti takve sukobe",
kazao je Mesić dodajući da je to bila jedna od prekretnica za bivšu
Jugoslaviju te da je u Hrvatskoj i drugdje zavladao strah.
"Milošević je odlučio razbiti SKJ, koji je uz Tita i JNA bio jedan od
integracijskih faktora federacije, kako bi potom preuzeo kontrolu
nad JNA", kazao je svjedok.
Mesić je kazao da je u proljeće 1990. godine, na izborima u
Hrvatskoj pobijedio HDZ, dok je istodobno osnovano Udruženje
zajednica srpskih općina kojim su se Srbi u Hrvatskoj
"getoizirali."
Svjedok je nastavio da je, usprkos pokušajima hrvatske strane da se
povede dijalog, izbila tzv. balvan revolucija. "Kao tadašnji
premijer, želio sam razgovarati s predsjednicima tih općina, no
Milan Babić, koji je tada odlazio u posjete Beogradu, zabranio im je
suradnju s hrvatskom Vladom", rekao je Mesić.
Kad je Hrvatska htjela povratiti nadzor nad policijskom postajom u
Kninu, u kolovozu 1990. godine, "načelnik generalštaba JNA Blagoje
Adžić je rekao da će svaki takav pokušaj zaustaviti te da će, ako
padne jedna srpska glava, pasti i 2000 hrvatskih", ispričao je
svjedok.
Mesić je kazao da ga je u jesen 1990. godine sabor izabrao za
predstavnika RH u jugoslavenskom Predsjedništvu. On je dodao da dok
je Hrvatska bila potpuno razoružana, JNA je naoružavala srpska
sela. "Početkom 1991. godine, javna je tajna bila da se stvara
srpska država u Hrvatskoj, pa je u Hrvatskoj bilo Armiji zabranjeno
da napušta svoje vojarne", rekao je on dodajući da je
Predsjedništvo Jugoslavije odlučilo da se JNA ima za tri mjeseca
povući s položaja koje drži izvan vojarni.
Mesić je zatim govorio o incidentu što ga je JNA inscenirala u
Pakracu kako bi potaknula napetosti. "Srpski član Predsjedništva
Borisav Jović mi je rekao da je čitao u titogradskoj 'Pobjedi' da je
40 Srba masakrirano u Pakracu, a ja sam mu odgovorio da sam čitao u
slovenskoj 'Mladini' da Milošević boluje od shizofrenije, pa da
ipak u to ne vjerujem", ispričao je Mesić.
On je kazao da su početkom 1991. godine savezni ministar obrane
Veljko Kadijević i Adžić su tražili da im Predsjedništvo da
slobodne ruke, no da predstavnici Slovenije, Hrvatske, BiH i
Makedonije nisu podržali taj prijedlog.
"Milošević je 16. ožujka izjavio da Srbiju više ne obvezuju odluke
Predsjedništva i time je praktički najavio secesiju", rekao je
svjedok. "JNA se u tom razdoblju srbizirala", rekao je Mesić
dodajući da je Milošević kontrolirao JNA kao i četiri člana
Predsjedništva i Babića u Kninu.
"Koncem ožujka sastali su se Slobodan Milošević i hrvatski
predsjednik Franjo Tuđman u Karađorđevu. Bio sam jedan od
organizatora tog sastanka jer sam želio da se razgovara o
posljedicama naoružavanja Srba u Hrvatskoj", rekao je Mesić i dodao
da mu je "Jović na to rekao da njih ne zanimaju Srbi u Hrvatskoj, već
66 posto teritorija BiH."
"Tuđman me je obavijestio da će se sastati s Miloševićem u
Karađorđevu kako bi vidio što Milošević želi. Nakon sastanka,
Tuđman je rekao da nas JNA neće napasti, te da Milošević misli da se
BiH neće održati i da je Hrvatskoj ponudio granice Banovine iz
1938/39. godine i Cazinsku krajinu", rekao je svjedok dodajući da
je tada ocijenio kako nije logično da bi Milošević išao u rat, a
Hrvatskoj prepustio teritorij." "Tuđman mi je na to odgovorio da ne
znam povijesne silnice", dodao je svjedok.
Svjedok je u protuispitivanju kazao obrani da ne zna što je Tuđman
kazao Miloševiću na tom sastanku.
Mesić je potom spomenuo incident u Borovu Selu gdje je ubijeno 12
hrvatskih policajaca. Na upit obrane nisu li Hrvati tamo htjeli
skinuti srpsku zastavu, svjedok je odgovorio da "kad bi skinuli i
sve zastave ispred UN-a to nije razlog da se nekoga ubije."
On je govorio o referendumu za samostalnost Hrvatske,
Miloševićevim tvrdnjama da želi "čvrstu federaciju", intervenciji
JNA u Sloveniji nakon što je izglasala nezavisnost, te o
"nelegalnom referendumu" Srba u Hrvatskoj.
"JNA koja je postala srpska armija kontrolirala je sve više
područja u Hrvatskoj", napomenuo je Mesić i dodao da su hrvatski
civili ubijani i proganjani. "Predsjednik tzv. Krajine Milan Babić
je ponavljao Miloševićeve teze o životu svih Srba u jednoj državi,
premda je Badinterova komisija zaključila da pravo na odcjepljenje
imaju republike, a ne narodi", dodao je Mesić.
Ako je JNA negdje i bila "blaža", u Hrvatskoj su istovremeno
djelovale odmetničke skupine čije djelovanje JNA nije sprečavala,
rekao je on. Mesić je kazao kako nije htio potpisati priopćenje
Predsjedništva koje je naređivalo da se oružani sastavi RH ne
približavaju područjima sa srpskom većinom. "Kijevo, gdje je MUP
htio uspostaviti policijsku postaju, nakon gubitka kninske
postaje, spaljeno je u intervenciji kninskog garnizona JNA, koji je
vodio, tada pukovnik, Ratko Mladić", dodao je Mesić.
On je potom govorio o bombardiranjima JNA po Hrvatskoj u jesen 1991.
godine, te o konferenciji u Den Haagu gdje je Milošević, zbog
Kosova, odbio Carringtonov prijedlog da se matične republike brinu
o manjinama u drugim osamostaljenim republikama.
Mesić je također govorio o odbijanju nekih članova Predsjedništva
da ga potvrde Predsjednikom tog tijela sve do 1. srpnja, o okupaciji
Baranje od JNA "premda u Hrvatskom Podunavlju ni jedno područje
nije bilo većinski srpsko", o nemogućnosti da, zbog blokada JNA,
odlazi u Beograd na sjednice Predsjedništva, o svojim pismima UN-u
glede stanja u Hrvatskoj te naposljetku o napadu zrakoplova JNA na
Banske dvore, gdje su se 7. listopada sastali Tuđman, Mesić i
tadašnji savezni premijer Ante Marković.
Mesić je kazao da je 5. prosinca 1991. godine formalno predao
ostavku na dužnost predsjednika Predsjedništva. Dok sam bio na toj
dužnosti "niti jedna moja naredba upućena JNA nije bila provedena",
naglasio je on.
Dokmanovićev branitelj Toma Fila na početku protuispitivanja je
opovrgnuo pisanje "Globusa" o tome da je on pozvao Mesića da, kao
bivši vrhovni zapovjednik JNA i krivac za napad na Vukovar,
svjedoči na suđenju Dokmanoviću.
Obrana je nastojala dokazati da Mesić, kao predstavnik Hrvatske u
kolektivnom predsjedništvu, nije zastupao federalne interese već
interese Hrvatske, a svjedok je odgovorio da je on samo uvažio nove
realitete - da se Jugoslavija raspada - koje je postavio
Milošević.
Fila je pitao svjedoka zašto je, ako je postojao dogovor između
Miloševića i Tuđmana, JNA napadala Dubrovnik, a Mesić je odgovorio
da je Milošević varao sve, uključujući i Srbe u Hrvatskoj. Svjedok
je potvrdio obrani da je u Hrvatskoj bilo i zločina nad Srbima i
dodao da je te događaje trebalo ranije procesuirati. Fila je na to
upitao je li Tuđman odgovoran za ta ubojstva, a svjedok je odgovorio
da je rat bio uzrok što je došlo do kolektivnog optuživanja. Mesić
je kazao da on nije ni Miloševića optužio za ubojstvo već za
planiranje rata, mijenjanje granica i genocid, a da Tuđmana
optužuje zbog pogrešne politike.
Branitelj i svjedok potom su raspravljali o tome tko je po
jugoslavenskom ustavu imao pravo na odcjepljenje, o povijesti
Kosova, o tomu jesu li Srbi u 17. stoljeću došli u Hrvatsku ili
Austro-Ugarsku, o opravdanosti straha u Srba od obnavljanja NDH i
drugom. Fila je upitao svjedoka je li izjavio "da Srbi ne mogu
smatrati da su na opancima donijeli svoje običaje u zemlju u kojoj
žive", a Mesić je odgovorio da je rekao kako "Srbi u Hrvatsku nisu
donijeli Srbiju, kao što ni Hrvati na svojim opancima nisu odnijeli
Hrvatsku u Austriju."
Protuispitivanje svjedoka optužbe Stipe Mesića nastavit će se u
petak poslijepodne.
Suđenje generalu Tihomiru Blaškiću nastavljeno je u petak
protuispitivanjem jučerašnjeg svjedoka 'JJ' te statusnom
konferencijom iza zatvorenih vrata.
(Hina) vb rb
201634 MET mar 98