VOA O RASPRAVI AMERIČKOG KONGRESA O KOSOVU

GLAS AMERIKE - VOA 19. III. 1998. Helsinško povjerenstvo američkog Kongresa raspravljala je o krizi na Kosovu. Prilog Bojana Klime: Povjerenstvo američkog Kongresa za sigurnost i suradnju u Europi raspravljalo je jučer o stanju na Kosovu. Pred ovim tijelom, koje se poglavito bavi stanjem u vezi s poštivanjem ljudskih prava, nastupili su predstavnici kosovskih Albanaca i Srba te američki stručnjaci za Balkan. Zaključak nakon dvosatnog svjedočenja: kosovska kriza mora se riješiti na miran i demokratski način. No, kako to postići? Senator Al D'Amato, predsjedatelj kongresne Komisije za sigurnost i suradnju, počeo je svjedočenje ovim rječima: "Ovo je trenutak kada se ne smije šutjeti. Krvoproliće nevinih ljudi na Kosovu mora prestati. Rješenje se može postici ako se poduzmu dva koraka: Sjedinjene Države moraju preuzeti čelnu ulogu. Slobodanu Miloševiću mora biti jasno da mi nećemo dopustiti nastavak genocida i etničkog čišćenja na Balkanu. Drugo, pod američkim pokroviteljstvom moraju se održati razgovori između jugoslavenskog Predsjednika i Ibrahima Rugove, čelnika kosovskih Albanaca. Nažalost, naša vlada do sada nije nastupila odlučno i ja ne znam što čeka". Isa Zymbery, direktor Kosovskog informativnog centra u Londonu, također smatra da se kriza mora riješiti mirnim putem. No, on sumnja da je režim u Beogradu spreman za demokratsko rješenje krize. "Da su Srbi željeli živjeti u demokraciji i jedinstvu s drugim nacijama, bivša Jugoslavija vjerojatno se ne bi niti raspala. Ne samo to, danas bi jedna takva demokratska Jugoslavija vjerojatno bila prva zemlja na popisu za članstvo u Europskoj uniji i NATO savezu. Zbog toga ja mislim da Beograd nije spreman za ozbiljan dijalog i demokratsko rješenje krize." Težinu problema vrlo je slikovito opisao kongresmen Steny Hoyer, koji je prije osam godina posjetio Kosovo. Susrevši se s čelnim predstavnikom srbijanskih vlasti u toj pokrajini, Steny Hoyer ga je upitao: "Pitao sam ga postoji li i jedan Albanac s kojim bi on bio spreman razgovarati o političkim problemima Kosova. Taj mi čovjek nije mogao navesti niti jedno ime. Znači, na cijelom Kosovu, od dva milijuna Albanaca, taj srbijanski političar nije bio u stanju sjetiti se niti jednog predstavnika Albanaca s kojim bi mogao pregovarati. To meni pokazuje da Miloševićev režim jednostavno ne želi pregovarati o kosovskom problemu. U takvoj je atmosferi rješenje sukoba nemoguće!" Američki kongresmeni i senatori iskazali su podršku Haaškom tribunalu, koji je najavio istragu o događajima u dreničkom kraju, gdje su srbijanske snage, kako je rekao kongresmen Hoyer, počinile zločine protiv čovječnosti. Sve te oštre kritike slušalo je prilično veliko izaslanstvo Srba s Kosova i nekoliko beogradskih stručnjaka iz takozvane "Stručne grupe za Kosovo". U ime Srba pred kongresnim povjerenstvom govorio je biskup prizrensko-raški, Artemije. "Došli smo kao predstavnici Srba koji su u velikom strahu i kojima prijeti etničko čišćenje iz njihove domovine. Nismo došli da bi opravdavali Miloševićev režim. Osuđujemo sve akcije koje su dovele do eskalacije nasilja - i one od strane režima i one albanskih terorista. Želimo dijalog s Albancima. Zalažemo se za poštivanje ljudskih prava svih građana. Sukob nije između dva naroda, već između nedemokratske politike režima i ekstremista iz redova Albanaca." Biskup Artemije je izjavio da njegova crkva "vjeruje u demokratsku, multietničku i multikulturnu Srbiju". Međutim, on je također izjavio da se Albanci "ne žele koristiti svojim građanskim pravima koje im režim već godinama nudi". Biskup Artemije zatražio je od članova američkog Kongresa da "odbace pojednostavljene pozive na vojnu intervenciju jer bi to dovelo do etničkog čišćenja Srba s Kosova..." Janusz Bugajski, direktor Odjela za istočnu Europu Centra za strateška i međunarodna istraživanja, smatra da će se "kriza na Kosovu riješiti jedino ako se organizira novi Dayton". "Ključni čimbenici tog procesa su: imenovanje američkog izaslanika za Kosovo, početak pregovora Milošević-Rugova pod američkim pokroviteljstvom i povlačenje paravojnih snaga s Kosova. Obje strane moraju se odreći ekstremnih zahtjeva. Po mom mišljenju, optimalno bi rješenje bilo da Kosovo postane treća federalna jedinica Savezne Republike Jugoslavije. Ako Beograd na ovo ne pristane, ostaje vojno rješenje i proglašenje Kosova "posebnim entitetom", kakvi već postoje u Bosni." (VOA) 200128 MET mar 98