KONGRES RAZMATRA OSTANAK AMERIČKIH VOJNIKA U BIH

ZAGREB, 18. ožujka (Hina) - Nešto više od tri mjeseca pred istek mandata savezničkih snaga u BiH američka je administracija uputila svoje najviše dužnosnike na Capitol Hill kako bi uvjerila Kongres u potrebu zadržavanja američkih vojnika u Bosni i Hercegovni i nakon lipnja ove godine. #L# Pred nadležnim vojnim, proračunskim i vanjskopolitičkim odborima oba doma Kongresa od prošlog je tjedna u Washingtonu započeo mimohod američkih dužnosnika na čelu s ministrom obrane Williamom Cohenom koji su pred skeptičnim kongresmenima počeli braniti odluku američkog predsjednika za ostankom nešto manjeg broja američkih snaga od dosadašnjih. Polovicom ovog tjedna Cohenu će se pred kongresmenima pridružiti i državna tajnica Madeleine Albright kako bi odgovorila na pitanja koja američki zastupnici postavljaju najčešće zadnjih mjeseci: jesu li ostvarivi zacrtani ciljevi, koliko će vremena, prema procjenama, trebati za njihovo ispunjenje i koliko će iznositi američki udio u konačnom računu operacije koji je prvotno bio procijenjen na samo 1,5 milijardu dolara. Američki je predsjednik prije desetak dana od Kongresa zatražio odobrenje dodatnih 487 milijuna dolara za produžetak misije američkih vojnika u BiH u drugoj polovici 1998. te 1.86 milijardi dolara za američke troškove u Bosni u 1999. Senatski je odbor za proračun u utorak odobrio u Washingtonu 383 milijuna dolara za 1998., ali su na zahtjev teksaške senatorice Kay Bailey Hutchison uskraćena namjenska sredstva za posebne projekte kao primjerice asfaltiranje cesta u Bosni. Bill Clinton je u prosincu prošle godine objavio da će Sjedinjene Države produljiti mandat svojih vojnih postrojbi u toj regiji, a NATO je u veljači donio odluku o zadržavanju snaga u nešto manjem broju i smanjenog američkog udjela, ali uz gotovo neizmijenjen mandat. Bijeloj je kući sada ostalo odgovoriti na nekoliko ključnih pitanja koja se gotovo ritualno postavljaju na Capitol Hillu još otkao je donešena prva odluka o upućivanju 20 tisuća američkih vojnika u Bosnu potkraj 1995.godine, naime, koliko će prema procjenama trajati mandat vojnika, koliki su sigurnosni rizici produžetka misije po pripadnike američkih oružanih snaga i koliko će iznositi ukupna cijena američke operacije koja je u međuvremenu dosegla oko sedam milijardi dolara. Američki ministar obrane prošlog je tjedna trebao objašnjavati i kako će se produljeni boravak odraziti na kvalitetu života vojnika te kakvim će se proračunskim uštedama i na kojim poljima namaknuti sredstva za misiju u BiH. Uz Cohena i njegova podtajnika Waltera Slocomba, kongresmenima je prošlog tjedna i posebni američki predstavnik za Dayton Bob Gelbard ponovno potvrdio da će uz američke vojnike, čiji će se broj smanjiti na ispod sedam tisuća, ukupne savezničke snage biti pod američkim zapovjedništvom. Administraciji, ipak, ostaje uložiti još puno truda da uvjeri kongresmene u ostvarivost zacrtanih ciljeva u Bosni. "Zabrinut sam zbog porazne prirode vremenski otvorenog raspoređivanja", kaže demokratski senator iz zapadne Virginije Robert Byrd i dodaje: "Ne smijemo si dozvoliti da u stampedu pratimo administraciju, bez da postavljamo pitanja". Američki predsjednik kao i njegovi suradnici u posljednje vrijeme pokušavaju uvjeriti američku javnost da nepostavljanje rokova za povlačenje iz Bosne ne znači i beskonačni ostanak u toj državi. Nakon što je Clinton to poručio u pismu Kongresu, njegove je riječi potvrdio i Cohen. "Kažemo doduše da ne možemo odrediti definitivno vrijeme povlačenja, ali, potpuno je jasno, da to ne može biti u nedogled", rekao je prošlog tjedna u Washingtonu američki ministar obrane. Kao i u protekla dva navrata kada se povela rasprava o boravku američkih snaga u BiH, i sada su se počeli glasno iznositi zahtjevi za okončanjem američkog vojnog prisustva u Bosni kao i općenito ograničavanjem ovlasti američkog predsjednika za upućivanjem američkih snaga u rizične situacije bez odobrenja Kongresa, i to na osnovu zakona o ovlastima u ratu. I ovaj su puta prigovori poprimili obrise rezolucije - potaknute od strane republikanskog kongresmena Toma Campbella, no ta je inicijative potkraj prošlog tjedna propala već u nadležnom vanjskopolitičkom odboru Predstavničkog doma. Dotični odbor preporučio je Senatu neprihvaćanje rezolucije koja bi predsjednika Billa Clintona primorala na povlačenje američkih snaga iz BiH. Zakonom o ovlastima u ratu, donesenom 1973. godine, američki predsjednik može uputiti snage u intervencije tek uz prethodno obavještavanje i odobrenje Kongresa. Ipak, još od vremena Richarda Nixona, predsjednici su pronalazili načine da zaobiđu strogo poštivanje odredbi toga zakona. Unatoč dosad iskazanim rezervama zastupnika, u Washingtonu se ipak očekuje da će Kongres na kraju podržati ostanak američkih potrojbi u BiH, kao što se to redovno događalo i u protekle tri godine, bez obzira koliko se gorljive rasprave vodile o toj temi. (Hina) sp sd 181011 MET mar 98