VEČERNJI LIST
24. II. 1998.
Akcijski plan mimo Hrvatske
Na američki plan akcije za jugoistočnu Europu, kojim se nastoji
"ojačati američku bilateralnu političku, ekonomsku i vojnu
suradnju" s Bugarskom, Slovenijom, Makedonijom i Rumunjskom, te
promicati "međusobnu regionalnu suradnju", a obećaje i rad SAD-a na
uključivanju tih zemalja u europske i euroatlantske institucije,
osvrće se Višnja Starešina.
"Zajedničko je državama obuhvaćenim američkim akcijskim planom to
što su više ili manje čvrsti kandidati za članstvo u NATO-u prilikom
sljedećih proširenja, i što su susjedi državama supotpisnicima
Daytonskog sporazuma, preciznije Hrvatskoj i SR Jugoslaviji",
napominje novinarka i dodaje kako, uz neke druge države, u njemu
nema ni Hrvatske, "koja je prema vlastitim prosudbama stekla uvjete
za ozbiljan iskorak prema euroatlantskim i europskim
integracijama. No, prema onima koji o tome odlučuju, u ovom slučaju
SAD, Hrvatska još uvijek nije uvrštena u krug država za intenzivni
integracijski trening, nego ostaje vezana u daytonskom trokutu,
zajedno sa BiH, koja pod međunarodnim patronatom tek treba postati
država, i SRJ, trenutačno najvećim kriznim žarištem u Europi",
upozorava novinarka i ocjenjuje kako stoga "vjerojatno nije
slučajna podudarnost da je nekoliko dana nakon američke objave
plana akcije za jugoistočnu Europu predsjednik Tuđman odlučio
poslati predsjedniku Clintonu pismo zahvale i podsjećanja.
Zahvaljeno je za potporu u reintegraciji Podunavlja, uz
podsjećanje da je Hrvatska spremna bitno unaprijediti bilateralnu
suradnju sa SAD-om na svim područjima, da će se u sklopu te suradnje
graditi autocesta Zagreb-Dubrovnik, da je spremna u uskoj suradnji
sa SAD-om rješavati druga strateška pitanja u regiji, posebno u
provedbi Daytonskog sporazuma. Zbog ravnoteže, pismo zahvale uz
spremnost za unapređenje odnosa upućeno je i ruskom predsjedniku
Jeljcinu. No, u oči upada podudarnost hrvatske spremnosti na
suradnju sa SAD-om s vrstama suradnje koje podrazumijeva američki
akcijski plan za jugoistočnu Europu. Kao da želi podsjetiti da i
Hrvatska ima uvjete za uključivanje u akcijski plan, koji je
nesumnjivo trening za sljedeće proširenje NATO-a, te da je mnogo
sličnija državama kojima je povjerena uloga učvršćivanja
regionalne stabilnosti, poput Slovenije ili Bugarske, nego onima
koje su izvor regionalnih problema, poput SRJ ili BiH", upozorava
novinarka i komentira:
"Dojam je da hrvatskom vodstvu u ovom slučaju ne bi smetalo biti u
istom akcijskom planu u kojem su Bugarska i Rumunjska, ili
Makedonija, kao što joj je to bilo trn u oku kada je objavljena
američka inicijativa SECI, šira po broju članica, ali s istom
idejom i po intenzitetu veza sa SAD-om mnogo labavija od akcijskog
plana. U svakom slučaju, biti dio akcijskog plana za jugoistočnu
Europu bio bi napredak u odnosu na ostajanje u političkoj crnoj rupi
u Europi zajedno sa BiH i SRJ. A i više nema nikakve sumnje da put u
zapadne integracije vodi preko suradnje s istočnim užim i širim
susjedstvom. Uz to, danas više zaista nije 1990. godina, i sve te
države na koje se u Hrvatskoj još uvijek često gleda s
podcjenjivanjem odmakle su u europskim i euroatlantskim
integracijama dosta ispred Hrvatske. Pa nije zgorega malo se
prizemljiti, da bi se sa čvrste podloge realnije sagledala vlastita
veličina".
240209 MET feb 98
Izložba "Merkur, Venera, AMZ, Mars" u izlogu iličkog nebodera
Split: Sukob dvojice maloljetnika, jedan u bolnici sa teškom ozljedom
Božinović: MUP je pokrenuo interne konzultacije o uporabi pirotehnike
Francuska: Katolička crkva poziva na istragu o seksualnim napadima poznatog opata
Potpisan Memorandum o suradnji Hrvatske i Izraela u pošti i komunikacijama
EBRD investirao u BiH lani 213 milijuna eura
Gospodarstvo - ukratko do 14,30 sati
Senzacija u Wengenu, Von Allmen pobjednik superveleslaloma
Varaždin dobiva Regionalni centar za predinkubaciju u pametnoj industriji
Anušić: Hrvatska će moći odgovoriti zahtjevu od 3 posto BDP-a za obranu