NOVI ZAKON O VLASNIŠTVU I STANOVIMA USKORO I U REPUBLICI SRPSKOJ

SARAJEVO, 17. ožujka (Hina) - Vlasti Republike Srpske vrlo brzo bi trebale prihvatiti zakone o zaštiti privatne imovine i stanovima u društvenom vlasništvu, kakve je prihvatila Skupština Federacije BiH. Tako bi se izjednačili uvjeti za povratak izbjeglica u cijeloj Bosni i Hercegovini izjavila je danas u Sarajevu Peggy Hicks, novimenovana zamjenica visokoga predstavnika za provedbu daytonskoga sporazuma koja će se brinuti za stanje ljudskih prava u BiH. #L# "Vlasti Republike Srpske osnovale su posebnu skupinu koja raspravlja o nacrtima zakonima što ih je izradio Ured visokoga predstavnika. Očekujemo da će to završiti u nekoliko idućih dana", rekla je Hicks na konferenciji za novinstvo, istaknuvši kako će odmah nakon toga o zakonima raspravljati Skupština srpskog entiteta. Po odredbama Bonnske konferencije Republika Srpska morala je do 18. ožujka, 60 dana od kada je nova vlada preuzela dužnost, promijeniti te zakone, no Peggy Hicks drži kako je u sadašnjem trenutku ipak najvažnije da je proces počeo i da se dobro razvija. "Moj je dojam iz razgovora s vlastima srpskog entiteta vrlo pozitivan. Shvaćaju da je to korak koji moraju napraviti", izjavila je Westendorpova zamjenica, upozorivši da bi bilo nerealno očekivati jednostavnu raspravu o tim zakonima, jer se slično dogodilo i u federalnome parlamentu. Istodobno je istaknula da to neće usporiti cijeli postupak. Po riječima Peggy Hicks time se osigurava bitni pravni okvir za povratak izbjeglica i raseljenih osoba. Ti će zakoni i službeno stupiti na snagu kad budu objavljeni u Službenom glasniku BiH. U Federaciji BiH nakon višemjesečne rasprave prihvaćeni su zakoni kojima se jamči puno pravo na privatno vlasništvo, a svim se izbjeglicama koji su prije rata imali stanarsko pravo omogućuje bezuvjetan povratak u svoje stanove. Prema podacima federalnog Ministarstva prostornog uređenja i okoliša, na teritoriju Federacije BiH registrirano je ukupno 191.566 stanova u društvenom vlasništvu, a od toga je broja njih 53.936 tijekom rata proglašeno napuštenima. Od svih županija u tome prednjači Sarajevska u kojoj je napuštenim proglašeno 17.839 stanova. U prihvaćenim zakonima kriju se i neke nedorečenosti koje bi u praksi mogle ometati pravo na povratak u prijeratne domove. Na moguće zapreke upozorilo je troje ombudsmana Federacije BiH s ovlastima intervencije i u prijeporna pitanja u stambenim odnosima. Ombudsman Esad Muhibić u sarajevskom je tisku već kritizirao odredbu po kojoj povratak u prijeratni stan neće biti moguć ako se dokaže da ga je prijeratni stanar napustio iz razloga koji su "nevezani uz sukob". Po njegovu sudu time se omogućuje vođenje posebna postupka za svakoga pojedinca koji se prijavi za povratak, a općinskim se službenicima praktično omogućuje slobodna procjena o uzrocima zbog kojih je tko odlazio tijekom rata. "Tko je to 1992. ili 1993. napustio stan nevezano uz rat. Doista bih ga volio vidjeti", kaže Muhibić. Zakonom o prestanku valjanosti zakona o napuštenim stanovima također je predviđena mogućnost da se prijeratnom stanaru omogući povratak u drugi, manji stan, ako se on vraća sam ili s manjim brojem članova obitelji. Ombudsman Branka Raguz drži kako bi diskrecijsko pravo koje je u takvim slučajevima dano županijskim vlastima moglo prerasti u pravilo. Ta je odredba uvrštena u zakon kako bi sadašnji dužnosnici, koji su se tijekom rata uselili u tuđe stanove, u njima mogli ostati, tvrdi Branka Raguz. Ombudsmani su najavili da će intervenirati u takvim slučajevima, a najprije će zatražiti reviziju stambenih odluka da bi se točno ustanovilo tko je i zašto u ratu dobio veće stanove. Po njihovim podatcima samo 30 posto stanova u ratu je dodjeljivano sukladno uvjetima čak i u ukinutu Zakonu o napuštenim stanovima. (Hina)rm mć 171510 MET mar 98