GS: BRIJUNI UBUDUĆE ZNATNO OTVORENIJI ZA TURIZAM

BRIJUNI, 2. ožujka (Hina) - Umjesto dosadašnjih 36 posto teritorija brijunskog otočja, koliko je dosad bilo otvoreno za javnost, ubuduće bi se za turističku namjenu koristilo čak 84 posto površine tog u svjetskim razmjerima po mnogo čemu jedinstvenog prirodnog, povijesnog i turističkog lokaliteta. To je jedna od najvažnijih značajki projekta Nacionalni park Brijuni što ga je prema narudžbi Vlade Republike Hrvatske (RH) izradila radna grupa u kojoj su predstavnici Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja (Zavod za prostorno planiranje), Ministarstva kulture (Uprava za zaštitu kulturne baštine), Ministarstva turizma, Državne uprave za zaštitu okoliša, Javnog poduzeća Brijuni - Nacionalni park i Državne geodetske uprave. #L# Prema projektu što je u nazočnosti hrvatskog ministra turizma Sergeja Morsana - odlukom Vlade ministarstvo je turizma određeno nositeljem realizacije tog projekta, a po njemu bi Brijuni korjenitim izmjenama postojećeg sustava korištenja i održavanja postali središtem elitnog, zdravstvenog i izletničkog turizma. Prema Morsanovim riječima, hrvatska je država Brijune naslijedila u prilično zapuštenom stanju i s neprimjerenim sadržajima. Sada ih se želi što bolje iskoristiti u turističke svrhe, ali uz zaštitu prirode koja je zbog nebrige također u velikoj mjeri bila ugrožena. Ravnatelj Zavoda za prostorno planiranje, ustanove koja je i izradila Program i koncept zaštite i korištenja NP Brijuni Milan Salaj, istaknuo je kako su građevinski objekti koje se sada namjerava staviti u turističku funkciju u zabrinjavajućem, dijelom i sasvim ruševnom stanju. Vodoopskrbni sustav je doveden do razine neupotrebljivosti, a odvodnja otpadnih voda je već i prijetnja okolišu. Nužna je i zamjena lož-ulja plinom kao ekološki prihvatljivijim energentom. Problem je i u prevelikom broju divljači, prvenstveno jelenske, koja uništava raslinje, a potrebno je i premjestiti safari kao potpuno neprimjeren sadržaj u tom okružju. Projektom o kojem će zadnju riječ, možda još do kraja godine, reći Hrvatski državni sabor, predviđen je razvoj ekskluzivnog turizma za što Brijuni imaju prirodnih, kulturnih i povijesnih pretpostavki, a novim bi se ulaganjima došlo i do rezidencijalnog i hotelskog smještaja najviše razine. Na Velom Brijunu bi se uredilo postojeće igralište za golf čime bi se značajno unaprijedila ukupna turistička ponuda te time privukla iznimno zanimljiva kategorija turista, a za tu bi se namjenu preuredili sadašnji kaštel - hoteli Jurina i Franina. Izgradnjom Stomatopedskog instituta na Velom Brijunu kao specifične zdravstvene institucije visoke kategorije, na Brijunima bi se oživio i taj, nekada vrlo zastupljeni vid turističke ponude. Projektom je predviđen razvoj turizma isključivo visoke kategorije, a osim velog Brijuna, u tu svrhu bit će otvoren i zasad javnosti nepristupačan Mali Brijun te otok Sveti Jerolim. Na tom je otoku potrebno ukloniti ostatke bivšeg slovenskog odmarališta, kojim je otok u mnogome devastiran, a otok bi bio sadržajno uređen kao središte zabavnog života gostiju stacioniranih na Brijunima i izletnika. Osim uređenja luke na Velom Brijunu, čime bi se ona osposobila za prihvat plovila Nacionalnog parka, ali i redovnih i čarter linija te određenog broja jahti, predviđeno je i uređenje pristaništa za brodove u Zaljevu Sveti Nikola na Malom Brijunu. Milan Salaj je istaknuo kako gradnja marine ne dolazi u obzir jer bi bila prijetnjom ekološkoj ravnoteži u brijunskom akvatoriju. (Hina) kž vl 021406 MET mar 98