ZAGREB, 15. ožujka (Hina) - Četvrtina hrvatskih ratnih vojnih invalida još nije ostvarila pravo na počasni ili pričuvni čin, a sukladno time i primjerenu mirovinu koju im osigurava Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog
rata. Kako bi "svoja zaslužena prava i ostvarili, pojedini članovi Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDR-e) pokrenut će pojedinačne tužbe, a nije isključena ni zajednička tužba protiv Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske (RF MIORH)", kaže predsjednik HVIDR-e Marinko Liović.
ZAGREB, 15. ožujka (Hina) - Četvrtina hrvatskih ratnih vojnih
invalida još nije ostvarila pravo na počasni ili pričuvni čin, a
sukladno time i primjerenu mirovinu koju im osigurava Zakon o
pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Kako bi "svoja
zaslužena prava i ostvarili, pojedini članovi Hrvatskih vojnih
invalida Domovinskog rata (HVIDR-e) pokrenut će pojedinačne tužbe,
a nije isključena ni zajednička tužba protiv Republičkog fonda
mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske (RF MIORH)",
kaže predsjednik HVIDR-e Marinko Liović. #L#
Dodao je da će Udruga, ukoliko se ne odluči na pokretanje sudskih
tužbi, sigurno tražiti odgovornost određenih ljudi iz RF MIORH-a za
dosad učinjene propuste. Osječka je podružnica HVIDR-e zbog
administrativne šutnje i neispunjavanja zadaća propisanih Zakonom
o pravima hrvatskih branitelja već pokrenula sudsku tužbu protiv RF
MIORH-a, rekao je Liović.
Pojašnjavajući kako HVIDR-a ima oko 22 tisuće članova te da je
Hrvatskoj 26 tisuća invalida Domovinskog rata, Liović je napomenuo
kako je, međutim, broj invalida nemoguće točno utvrditi jer on
oscilira za oko 50 posto. Toliko branitelja ima privremena rješenja
o stupnju oštećenja, što ovisi o tome hoće li im se stanje
poboljšati ili pogoršati.
Zbog neriješenog statusa jednog broja ratnih invalida, došlo je i
do nerazmjera između mirovina onih koji su pravo na počasni ili
pričuvni čin ostvarili i onih koji to još nisu uspjeli. Tako,
primjerice, umirovljeni ratni invalid koji je 1995. otišao u
mirovinu kao vojnik, ali je promaknut u čin narednika, prima
mirovinu u iznosu 3500 kuna. Umirovljeni invalid koji pak nije
ostvario svoja prava i dobio viši čin prima mirovinu između 1800 i
2000 kuna, pojašnjava Liović.
Podsjetio je i na izjave pomoćnika direktora RF MIORH-a Ante
Škembera na 5. redovnom Saboru Udruge HVIDR-a početkom godine, kako
je prošle godine za isplatu naknada za vrijeme profesionalne
rehabilitacije, prekvalifikacije i dokvalifikacije za invalidske
mirovine i naknade po preostaloj radnoj sposobnosti Republičkom
fondu tada nedostajalo 324 milijuna kuna. HVIDR-a se ne slaže s
takvom ocjenom jer, tvrdi Liović, "u fondu bi bilo i viška sredstava
da je RF MIORH postupao prema zakonu te da nije isplaćivao mirovine
onima koji na mirovine iz tih sredstava nemaju pravo".
"Tijekom prošle godine RF MIORH je od iznosa predviđenih za isplatu
naknada i mirovina invalidima Domovinskog rata i obiteljima
poginulih uzimao dio za više od 3 tisuće osoba koje ne pripadaju toj
kategoriji te mirovine više od 700 osoba koje su iz HV otišle u
starosnu mirovinu", kazao je Liović. Upravo iz tih razloga HVIDR-a
se i dalje zalaže za reviziju i utvrđivanje točnog broja osoba koje
imaju pravo na naknade i mirovine iz sredstava predviđenih za
ostvarenje prava iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja,
napomenuo je Liović.
Odgovarajući na upit o nedostatku 324 milijuna kuna u RF MIORH,
Škember kaže kako ostaje pri svojoj izjavi sa Sabora HVIDR-e
dodajući kako je tu svotu RF MIORH-u trebao dobiti iz državnog
proračuna radi usklađivanja invalidskih mirovina i naknada plaće
hrvatskim braniteljima prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja
i članova njihovih obitelji.
RF MIORH je u veljači 1998. isplaćivao invalidsku mirovinu za
13.800 hrvatskih branitelja koji su ostvarili to pravo prema Zakonu
o pravima hrvatskih branitelja, iznosi Škember. Od toga je 10.144
hrvatskih branitelja imalo utvrđeni status hrvatskog ratnog vojnog
invalida, dok 3656 branitelja takav status nema. No, prema istom
zakonu za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu ili prava na
temelju preostale radne sposobnosti nije uvjet da hrvatski
branitelj ima status hrvatskog ratnog vojnog invalida. Ukoliko
branitelj takav status ima, invalidska mirovina ili naknada plaće
određuje se po većoj svoti nego za branitelje bez tog statusa,
izjavio je pomoćnik direktora RF MIORH-a. Dodao je kako je u veljači
ove godine bilo 979 korisnika starosne mirovine koju su ostvarili
pripadnici djelatnog sastava Oružanih snaga RH prema Zakonu o
mirovinskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika.
Krunoslava Gerbl
(Hina) kg db/dd
151104 MET mar 98