FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ŽRTVE NACISTIČKE PRISLINE STERILIZACIJE PONOVNO DIŽU GLAS

BONN, 12. ožujka (Hina/AFP) - Nezamislive sramote koje su izazivale presude nacističkog pravosuđa prema onima "slabog duha" prisiljavajući ih na sterilizaciju mogle bi, pedeset godina nakon Drugog svjetskog rata, konačno biti bar zakonski izbrisane.
BONN, 12. ožujka (Hina/AFP) - Nezamislive sramote koje su izazivale presude nacističkog pravosuđa prema onima "slabog duha" prisiljavajući ih na sterilizaciju mogle bi, pedeset godina nakon Drugog svjetskog rata, konačno biti bar zakonski izbrisane.#L# Njemačko ministarstvo pravosuđa najavljuje da bi tijekom ožujka trebao biti pripremljen nacrt zakona o ukidanju tih presuda koji bi u parlamentarni postupak ušao do kraja rujna. "Diskriminacija je ostala sve do današnjih dana", ustanovila je ogorčeno Klara Novak (75) i sama žrtva prisilne sterilizacije, utemeljiteljica i predsjednica Federacije žrtava eutanazija i prisilne sterilizacije. Klara Novak je jedna od 350.000 žrtava prisilne sterilizacije koja se počela provoditi nakon Hitlerova dolaska na vlast. Po podacima njemačkog Saveznog ureda za statistiku danas je još živo 50.000 žrtava sterilizacije. Prvi "Zakon o čistoći rase" objavljen je u nacističkoj Njemačkoj srpnju 1933. Hitlerovi zakonodavci propisali su kako valja spriječiti "osobe slaba duha i drugih čimbenika slabe genetske vrijednost" da imaju djecu, a za sprečavanje se koristila metoda prisilne sterlizacije. Presudama "sudova za čistoću rase" obuhvaćeno je po žurnom postupku 350.000 ljudi "slabog duha". Oko 6.000 žena i 600 muškaraca nisu preživjeli izvršenje presude. "Krajnji je čas da se prema nama svijet počne ponašati kao i prema drugim žrtvama nacizma", naglasila je Novak. Pod izgovorom da i druge zemlje provode prisilne sterilizacije, Njemačka desetljećima nacistički program nije smatrala "tipičnim za nacionalsocijalizam". Prvi, neuspješan pokušaj ispravljanja povijesne krivnje datira u 1988. kad je pitanje postavila stranka Zelenih. Sadašnji ministar pravosuđa Edzard Schmidt-Jortzig ocijenio je kako te presude otkrivaju "sve osim pravnog stanja". Ni u jednoj drugoj zemlji nije bilo tako velikog broja prisilnih sterilizacija, dodao je. Nakon rata odštetu su dobile samo one osobe koje su bile sterilizirane zbog rasnih, političkih ili vjerskih razloga, a kasnije su odštetu dobili i oni koji su mogli dokazati da su nepravedno bili na popisu mentalno retardiranih osoba. Ostali, njih 14.000, dobili su tek 1980,. jednokratnu odštetu u iznosu od 5.000 maraka a oko 9.000 žrtava dobiva mjesečnu rentu od 100 maraka. (Hina) nb fp 121741 MET mar 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙