VEČERNJI LČIST-DOMLJAN:RAZGOVORI...-12-3

VEČERNJI LIST 12. III. 1998. Razgovori sa Slovencima nisu ništa donijeli "Nakon prekjučerašnjih razgovora između hrvatskih i slovenskih parlamentaraca čini se da sporna pitanja između dvije države nisu ništa bliže svom rješenju. U čemu je osnovni problem te zašto su stavovi toliko suprotstavljeni, u razgovoru za 'Večernji list' objašnjava dr. Žarko Domljan, potpredsjednik Zastupničkog doma i predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku", piše Darko Đuretek u uvodu razgovora. Dr. Domljan o samim razgovorima kaže: "Ako govorimo samo o spornim pitanjima, a tu se u prvom redu misli na granicu između Hrvatske i Slovenije, na Ljubljansku banku, nuklearku 'Krško' i na slovensku imovinu u Hrvatskoj, onda, na žalost, ovaj razgovor nije gotovo ništa pridonio boljem međusobnom razumijevanju i približavanju rješenju tih otvorenih pitanja. Mi smo ponovili stav da se odnosi sa Slovenijom ne mogu rješavati u nekom velikom paketu, a to znači uvjetovati jedno s drugim. To je nekakav oblik vezane trgovine, koji se čak i u trgovačkim odnosima ne smatra korektnim, a pogotovo u političkim odnosima. Međutim, pojedine se stvari mogu vezati tako da omoguće brže rješavanje problema, ali ne mogu se vezati stvari koje su po svojoj prirodi potpuno drukčije". Dr. Domljan potvrđuje da su stajališta najudaljenija oko problema granice, odnosno oko dvije točke - Sveta Gera i Piranski zaljev. Glede Svete Gere napominje kako se granica točno zna, odnosno "neupitno je da se vojarna, u kojoj su slovenski vojnici, nalazi na hrvatskom teritoriju. Zato je slovenska strana u razgovoru dvojice ministara u Bežancu lani u listopadu obećala da će se taj neugodni incidentni slučaj riješiti. Međutim, to se nije moglo riješiti jer je sve izbilo u slovensku javnost, gdje su politički odnosi vrlo osjetljivi. Zato je sve stalo. Nitko nema hrabrosti da nešto presiječe. Slučaj Svete Gere uvijek smo doživljavali kao incident koji traje i koji ima svrhu na neki način vezati jedno s drugim", dodaje Domljan. Glede granice u Istri, dr. Domljan napominje kako je ona također "poznata i nesporna od XV. stoljeća - to je rijeka Dragonja". Objašnjava potom kako je poznata i točka gdje ta granica dodiruje more - utok rijeke Dragonje u Piranski zaljev, a do promjena je došlo gradnjom kanala Svetog Odorika. "Hrvatska bi imala pravo zahtijevati da granica bude na starom toku te rijeke, što bi nanijelo mnogo štete Sloveniji. Međutim, bili smo tu tolerantni i uviđajni i prihvatili da to bude kanal Svetog Odorika. Ali, ne dalje od toga. Da je Dragonja granična rijeka ima niz potvrda, a možda je najuvjerljivija Enciklopedija Slovenije, izdana 1990. godine u Mladinskoj knjizi. I iz toga je nesumnjivo da je Dragonja etnička, jezična granica od XV. stoljeća", objašnjava Domljan. Na kraju pojašnjava i stajališta vezana uz granicu na moru i kaže kako za njezino utvrđivanje postoje dva principa. Jedan je primjena Međunarodne konvencije o moru po kojoj od točke gdje granica izlazi na more vrijedi princip ekvidistance. "To znači jednaki razmak od jedne i druge obale, sredinom zaljeva i dalje do granice s Italijom. Ili, može se dogovoriti i drukčije, jer svaka država može odstupiti od dijela svoga teritorija. Međutim, za to je onda potreban dogovor. Drugi princip, koji se može uzeti u obzir, jest kako je granica funkcionirala dok nije bila određena u smislu republičke jurisdikcije. I tu, na našu sreću, imamo vrlo jake i neoborive dokaze vani, u našu korist, tako da slovenska strana nema nikakve argumente, niti šanse u eventualnoj međunarodnoj arbitraži. O faktičnom stanju jurisdikcije na moru govore i brojni slovenski dokumenti", pojašnjava dr. Domljan. Potpredsjednik Sabora dodaje kako su, uoči rasprave u slovenskom parlamentu o odnosima s Hrvatskom, izrazili zabrinutost "da bi ta rasprava mogla dovesti do daljnjeg zaoštravanja međusobnih odnosa na liniji već usvojenog Memoranduma iz 1993. Ako se to dogodi, pregovori bi mogli biti još teži. Ono što nikada nećemo dopustiti, to je odstupanje Hrvatske od suvereniteta nad jednim dijelom pomorja. Tu staje razgovor. Sva ostala rješenja, pa i najliberalnija, možemo razmotriti", napominje dr. Domljan. 120109 MET mar 98