ZAGREB, 26. veljače (Hina) - Hrvatska i Mađarska nemaju otvorenih pitanja, ali bi suradnja dviju zemalja mogla biti jača i bolja jer su one povezane zajedničkom poviješću, ali i pripadnošću srednjoeuropskom krugu, te je logično da
surađuju na putu prema europskim integracijama, rečeno je u četvrtak u Zagrebu na sastanku hrvatskih i mađarskih parlamentaraca.
ZAGREB, 26. veljače (Hina) - Hrvatska i Mađarska nemaju otvorenih
pitanja, ali bi suradnja dviju zemalja mogla biti jača i bolja jer
su one povezane zajedničkom poviješću, ali i pripadnošću
srednjoeuropskom krugu, te je logično da surađuju na putu prema
europskim integracijama, rečeno je u četvrtak u Zagrebu na sastanku
hrvatskih i mađarskih parlamentaraca.#L#
"Između Hrvatske i Mađarske nema otvorenih pitanja, ali ima mnogih
neiskorištenih mogućnosti", kazao je u uvodnoj riječi predsjednik
Odbora za vanjsku politiku Parlamenta Republike Mađarske Istvan
Szent-Ivanyi (Ištvan Sent Ivanji), zastupnik Saveza slobodnih
demokrata.
Szent-Ivany je izvijestio da je mađarski parlament u utorak
ratificirao bilateralni Sporazum o slobodnoj trgovini s Hrvatskom,
čime se stvaraju preduvjeti za izbjegavanje dvosturkog
oporezivanja.
Mađarska je vrlo zainteresirana poduprijeti pristup Hrvatske u
međunarodne asocijacije, odnosno želi da svaka od njezinih susjeda
bude njihova članica.
Uvjereni smo da srednja Europa u mnogim pitanjima dijeli zajedničku
sudbinu, stoga nam je i interes da zajednički pristupimo Europi,
kazao je Geza Jeszensky (Mađarska demokratska narodna stranka).
Obje se zemlje slažu da treba poboljšati turističku i trgovinsku
razmjenu, zadovoljne su položajem manjina, a Budimpešta osobito
mirnom reintegracijom Podunavlja, što je i njezin interes s obzirom
na brojnu mađarsku manjinu u tom području.
Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Zastupničkog doma
Hrvatskoga državnog sabora dr. Žarko Domljan (HDZ) istaknuo je da
je za hrvatsku stranu bitna potpora Mađarske prometnim koridorima
10 i 5 i zamolio da pri gradnji autoceste Budimpešta-Rijeka podupru
i gradnju ogranka do Trsta. "Taj prijedlog nailazi na određeno
nerazumijevanje Slovenije te pozivamo Mađarsku da kao članica
trilaterale Slovenija-Italija-Mađarska utječe na odluku o
izgradnji ogranka koridora 5 na Trst", rekao je Domljan.
Govoreći o interesu Mađarske za morske luke, zastupnik Szent-
Ivanyi je najavio da će njegova zemlja izabrati jednu od tri luke,
od kojih svaka ima prednosti i nedostatke. "Trst je najsuvremenije
opremljen, no do njega je sada teško doći, Kopar ne može primati
velike prekooceanske brodove, a do Rijeke zasad nema autoceste",
rekao je.
Drugi važan čimbenik koji će utjecati na odluku jest ugovor o
slobodnoj carinskoj zoni, dodao je voditelj mađarskoga
parlamentarnog izaslanstva. Trst je takvu ponudu iznio, no
hrvatska strana, iako se o tome govorilo još 1992., konkretne
ponude nije dala, rekao je Szent-Ivany te pojasnio: "Mađarska će
imati svoju luku ondje gdje će imati slobodnu carinsku zonu."
Hrvatski izvoz na mađarsko područje neprestance opada, što ne
odgovara dosadašnjoj praksi, kazao je Szent-Ivanyi. Razmjena
Mađarske i Hrvatske gotovo je na razini razmjene s azijskim
zemljama, rekao je, ističući da je promet sa susjednom Austrijom
dvije milijarde američkih dolara, a sa Slovenijom čak milijardu i
pol.
Lajos Kosci (Mađarski socijalisti) je spomenuo i problem lokalne
samouprave. Radi bolje suradnje dviju zemalja, Mađari bi više
voljeli da i hrvatska lokalna razina upravljanja uživa takav
stupanj samostalnosti kakav je praksa u Mađarskoj.
Kosci je uputio i dobronamjeran savjet u svezi sa "shopping"
turizmom, kojim Mađarska ostvaruje 300 do 400 milijuna dolara
prihoda. Taj će se iznos vjerojatno smanjiti zbog uvođenja PDV-a.
On drži da bi takvu razmjenu trebalo poticati, a ne jednostranim
mjerama smanjivati, te valja iskoristi prednosti takve pojave i ne
promatrati je isključivo s negativnim predznakom.
Na pitanje dr. Zdravka Tomca (SDP) o mađarskom iskustvu u
privatizaciji s ozbirom na to da se za njih nerijetko govorilo da su
prodali zemlju stranom kapitalu, izaslanstvo je ukratko odgovorilo
da je svakako bilo i loših iskustava, ali prevladava pozitivna
ocjena. Dvije trećine izvoza što ga Mađarska danas ostvaruje
realiziraju upravo ona poduzeća utemeljena ili dokapitalizirana
stranim kapitalom počevši od 1990.
"Za nas je bitna činjenica da se proizvodnja ostvaruje u Mađarskoj,
da se porez ubire u Mađarskoj, a i radna su mjesta otvarana u našoj
zemlji", istaknuo je Szent-Ivany. "Dakle, sve ostaje u domovini, a
to je za nas važno." Od početka tranzicije, od svih bivših
socijalističkih zemalja (osim zemalja iz bivšega SSSR-a) Mađarska
sama je korisnik čak 40 posto stranog kapitala.
Mađarsko parlamentarno izaslanstvo primio je u četvrtak i
predsjednik Sabora akademik Vlatko Pavletić, a poslijepodne su
predviđeni razgovori s Odborom za gospodarstvo, obnovu i razvoj
Zastupničkog doma.
(Hina) rt fp
261532 MET feb 98