NYT - 8. III. ALBRIGHT - AMERIČKA DIPLOMACIJA

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 8. III. 1998. Albrightova upozorava Srbe glede nasilja na Kosovu "Optužujući jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića za krvoproliće na Kosovu, državna tajnica Madeleine K. Albright danas je izjavila da Sjedinjene Države 'neće stajati po strani i gledati' kako srpske vlasti gaze političke slobode u toj pokrajini", izvješćuje Steven Erlanger u članku pisanom 7. ožujka. "Gospođa Albright trebala bi u ponedjeljak u Londonu pribivati sastanku grupe šest država koje prate razvoj u bivšoj Jugoslaviji. Izjavila je kako želi da takozvana Kontaktna skupina osigura da 'Srbija plati cijenu' za svoja djela na Kosovu, južnoj srpskoj pokrajini, gdje Beograd pokušava uništiti pokret za nezavisnost koji vode kosovski Albanci. 'Nećemo stajati po strani i gledati kako srpski vođe čine na Kosovu ono što više ne mogu činiti u Bosni', izjavila je gospođa Albright. Visoki američki dužnosnik izjavio je da će gospođa Albright predložiti da šest zemalja poduzme 'stroge mjere koje će signalizirati neodobravanje i osudu ove krize od međunarodne zajednice', u kojoj je nedavno ubijeno najmanje 45 Albanaca i 6 srpskih policajaca. 'Stroge mjere' koje će predložiti uglavnom su gospodarskog karaktera, a njihova je namjera da budu kaznene, ali američki dužnosnici priznaju da su neki članovi Kontaktne skupine – koja uključuje Francusku, Rusiju, Njemačku, Veliku Britanju i Italiju – manje oduševljeni nepopustljivim odgovorom. 'Neke od vlada možda bi trebalo podsjetiti što se dogodilo prošli put', izjavio je visoki američki dužnosnik, govoreći o užasima za vrijeme rata u Bosni 1992.-1995. 'Važno je sada pokazati odlučnost', izjavio je dužnosnik. Gospođa Albright rekla je o predsjedniku Miloševiću: 'Nažalost, jedina stvar koju on istinski razumije odlučna je i čvrsta akcija međunarodne zajednice'. Međutim, Rusija se protivi sankcijama zbog Kosova, a ni druge zemlje, uključujući Francusku i Italiju, nisu entuzijastične glede ponovne konfrontacije sa Srbijom. Amerikanci su već poduzeli neke male korake kao odgovor na nasilje na Kosovu tako što su povukli skromne ekonomske koncesije odobrene Beogradu prije tjedan dana kao odgovor na Miloševićevu potporu Miloradu Dodiku, novom umjerenijem premijeru republike srpske. Amerikanci su također odobrili pravo na slijetanje čarter letova JAT-a i dozvolu za otvaranje novog konzulata i povećanje broja osoblja u jugoslavenskom izaslanstvu u Ujedinjenim narodima u New Yorku. 'Svojim je postupcima Slobodan Milošević otvoreno pokazao da sabotira poticaje koje su mu Sjedinjene Države i drugi dali posljednih tjedana', rekla je gospođa Albright. 'Već smo poduzeli korake kako bismo osigurali da Srbija plati cijenu za svoje ponašanje na Kosovu i preporučujemo svojim saveznicima da slijede naš primjer.' Američki dužnosnici uvijek su smatrali da je Kosovo glavna prijetnja održanju stabilnosti u regiji nakon što je 1995. godine Daytonskim sporazumom dovršen rat u Bosni. Gospođa Albright je rekla kako Washington vjeruje 'da je važno uspostaviti mirno ostvarivanje zakonitih političkih prava stanovnika Kosova'. Talijanski ministar vanjskih poslova Lamberto Dini sa svoje je strane izrazio 'iznimnu zabrinutost' zbog Kosova i osudio je Srbiju zbog 'nasilja i brutalnosti' srpskih snaga na Kosovu.(…) Gospođa Albright u Vatikanu se susrela s papom Ivanom Pavlom II. na sastanku koji je trajao 30 minuta i koji se vodio na temu njegova posjeta Kubi u siječnju. Papa je želio raspravljati o Kubi i predložio je iskoristiti obećanja Kube o povećanju vjerskih sloboda na način da Washington procijeni političke promjene koje bi mogle dovesti do popuštanja američkoga gospodarskog embarga. Vatikan se protivi sankcijama. Glasnogovornik gospođe Albright James P. Rubin izjavio je da je ona na sastanku s Papom "naglasila američku želju da pronađe načine da pomogne kubanskom narodu a da ne ojača njihove represivne vlade". (...) U vatikanskom se priopćenju navodi da je bilo razgovora o 'odgovornosti Washingtona na svjetskoj sceni' i o problemima kao što su Bliski istok, Kosovo, etnički sukobi u Africi i promicanje vjerskih sloboda u Kini. Došlo je do 'korisne razmjene mišljenja', izjavio je Vatikan, što podrazumijeva da sugovornici nisu bili u svemu suglasni. Vatikansko priopćenje navodi da su Papa i gospođa Albright posvetili osobitu pažnju 'budućnosti Kube nakon Papina nedavnog posjeta toj zemlji'. Nakon povratka Papa je izjavio kako se nada da će taj otok doživjeti demokratske promjene kakve su se dogodile u njegovoj rodnoj Poljskoj nakon što ju je on posjetio 1979. godine, prvi put kao Papa. Kako navodi američki dužnosnik, gospođa Albright rekla je Papi da je njegov posjet Poljskoj 'bio presudan za tamošnji pad komunizma'. Iako su Kuba i Poljska različite, rekla je, njegov posjet mogao bi imati sličan učinak. Visoki američki dužnosnik izrazio je nadu da će Kuba nastaviti s dopuštanjem religijskih i političkih sloboda 'čije su se naznake mogle vidjeti tijekom Papina posjeta'. Ako ovakvi pomaci budu 'konkretni i podupirani' izjavio je, 'prikladno ćemo odgovoriti'. Međutim, rekao je kako je prerano definirati što bi 'prikladno' moglo značiti, izjavljujući kako je to sada tek 'u stadiju procjene'. Dok su novinari bili u Papinim prostorijama, Papa je rekao gospođi Albright, 'učinit ću što ste rekli'. Međutim, dužnosnici nisu objasnili Papinu izjavu.(…) Gospođa Albright darovala je Papi staru u kožu uvezanu knjigu o prvim poljskim iseljenicima u Sjedinjene Države dok je on njoj i njezinoj pratnji darovao krunice i papinske ordene za uspomenu, piše među inim Steven Erlanger. 090249 MET mar 98