ZAGREB, 3. ožujka (Hina) - Retrospektivna izložba velikoga hrvatskog slikara Oskara Artura Alexandera, koji se u hrvatskoj umjetnosti pojavio na prijelazu 19. u 20. stoljeće, otvorena je večeras u Umjetničkome paviljonu u Zagrebu.
Autorica izložbe je povjesničarka umjetnosti Snježana Pintarić. U prigodnoj riječi na svečanosti otvorenja voditeljica Lea Ukrajinčik je, među ostalim, kazala da je upravo na slavnome prvom Hrvatskom salonu davne 1898. na izložbi, kojom je otvoren Umjetnički paviljon, i Alexander kao mladi slikar izložio petnaestak radova. Retrospektiva nam nudi drugi, ali puno opsežniji susret s Alexanderovim opusom, istaknula je Lea Ukrajinčik.
ZAGREB, 3. ožujka (Hina) - Retrospektivna izložba velikoga
hrvatskog slikara Oskara Artura Alexandera, koji se u hrvatskoj
umjetnosti pojavio na prijelazu 19. u 20. stoljeće, otvorena je
večeras u Umjetničkome paviljonu u Zagrebu. Autorica izložbe je
povjesničarka umjetnosti Snježana Pintarić. U prigodnoj riječi na
svečanosti otvorenja voditeljica Lea Ukrajinčik je, među ostalim,
kazala da je upravo na slavnome prvom Hrvatskom salonu davne 1898.
na izložbi, kojom je otvoren Umjetnički paviljon, i Alexander kao
mladi slikar izložio petnaestak radova. Retrospektiva nam nudi
drugi, ali puno opsežniji susret s Alexanderovim opusom, istaknula
je Lea Ukrajinčik.#L#
Snježana Pintarić je istaknula da ta izložba zapravo prvi put
predstavlja likovnoj javnosti stvaralaštvo O. A. Alexandera
(1876.-1953.). Najraniji radovi s te izložbe potječu iz 1886., kad
je kao desetgodišnjak crtao i slikao prema antičkim prijedlošcima.
Do 1905. Alexander je s prekidima živio u Zagrebu, Parizu i Beču,
kad je organizirao prvu samostalnu izložbu, a do 1938. bio je stalno
nastanjen u Beču, te je aktivno sudjelovao u njegovu ondašnjem
likovnom životu. Iz rana razdoblja sačuvan je velik broj njegovih
crteža, uglavnom portreta, žanr-scena, uljanih slika s ratnim
prizorima i reprezentativni uljni portreti časnika. Taj istaknuti
slikar, piše Snježana Pintarić, počeo je svoju slikarsku karijeru,
kao i drugi umjetnici njegova naraštaja, pomnim crtanjem grčkih i
rimskih gipsanih odljeva, studijama akta, te slikanjem po
prijedlošcima starih majstora.
Jedan od dijelova izložbe s početka 1900. označio je drukčiji
umjetnikov pristup slikarstvu, i u odnosu prema boji, i u odabiru
tematike. Tih godina sve do otprilike 1908. nastaju Alexanderova
najbolja impresionistička djela, pretežito ženski aktovi slikani
vrlo svijetlim, ružičastim, svijetoplavim i ljubičastim tonovima u
tankim namazima boje. I u sljedećemu razdoblju, u tzv. bečkoj fazi,
Alexanderov glavni motiv ostao je ljudski lik, bilo kao portret ili
kao akt, napominje autorica Snježana Pintarić. Dvadesetih godina
našega stoljeća Alexanderovo stvaralaštvo sve više prožimlje
kolorizam koji se zadržao do kraja njegova stvaralaštva i života.
Djela Oskara Artura Alexandera nalaze se u privatnim zbirkama u
Samoboru, Zagrebu, Beču i Buenos Airesu, u Modernoj galeriji i
Muzeju grada Zagreba, te u austrijskoj Galeriji Belvedere u Beču.
Svoje radove do kraja života, godine 1953., izlagao je tek tri puta,
na izložbama u Zagrebu 1941. i 1944., te 1946. u Samoboru.
Izložba će biti otvorena do 14. travnja.
(Hina) ta dd
032014 MET mar 98